Pratite nas

Pregled

Hrvati se trebaju čuvati Putina, njegov agresivni rusofilski panslavizam je zamka za katoličke slavenske narode!

Objavljeno

na

Vladimir Putin prava je zvijezda u Hrvatskoj. Popularan je i među krajnjom ljevicom i krajnjom desnicom, ali i među umjerenim konzervativcima. I dok je oduševljenje rusofilskih ljevičara Putinom razumljivo, zanimljivo bi bilo čuti zašto se ruskim poglavarom sve više oduševljava prosječni hrvatski konzervativac iako mu je sve do nedavno Rusija i sve što je rusko bilo strano tijelo.

ivo banacVladimir Putin prava je zvijezda u Hrvatskoj. Popularan je i među hrvatskim krajnjim ljevičarima, ali i među konzervativcima i krajnjim desničarima. Relativno je razumljivo kako određeni dio hrvatske javnosti na rusofilskoj ljevici voli Putina. Ta se javnost i danas oduševljava panslavizmom i izrazito je neprijateljski nastrojena prema bilo kakvom anglosaksonskom i germanskom utjecaju. Dio te javnosti je i sentimentalan za vremenom blokovske podjele svijeta, prezire zapadnu liberalnu demokraciju, a Putina doživljava kao nekoga tko želi i može obnoviti slavu nekadašnjeg ‘slavenskog imperija’ Sovjetskog Saveza.

Ni ruski boljševizam nije im stran. Unatoč svojedobnim trzavicama između Brozove Jugoslavije i Staljinovog Sovjetskog Saveza, ta je generacija u bivšoj državi globalno politički odgojena u ”bratstvu s ruskim narodom”. No, krivo bi bilo reći da nema ni puno mladih ljevičara koji se danas oduševljavaju Putinom.

No, zanimljiviji je fenomen naša hrvatska konzervativna javnost koja je također fascinirana Putinom iako joj je sve do nedavno Rusija i sve što je rusko bilo strano tijelo. To su pokazale i reakcije čitatelja na nedavni tekst pod naslovom ”Hrvatska ne smije propustiti šansu i mora kapitalizirati ovaj ‘rat’ s Rusijom” koje su vrlo simptomatične i zanimljive.

”Putin je veliki lider i bori se na pravi način za interese svoje zemlje i naroda. Tako bi trebali raditi i mi Hrvati” – tako bismo mogli ukratko opisati stav prosječnog hrvatskog konzervativca kad je u pitanju njegov odnos prema Putinu.

PUTIN, FOTO: kremlin.ru/ Presidential Press and Information Office

No, spomenuti se stav u pravilu ne razrađuje dalje i uglavnom među našim konzervativcima izostaje odgovor na pitanje na koji to održiv način Hrvatska može preslikati Putinov model upravljanja i političkog rezoniranja. I je li on, na kraju krajeva, za Hrvatsku dobar?

I stručnjaci su podijeljeni oko Putina

U nastavku teksta donosimo razgovor s dva istaknuta hrvatska intelektualca u kojem analiziraju Putina i njegov princip vladanja. No, različito gledaju na Rusiju i njezinog čelnika. Riječ je o sveučilišnim profesorima Ivi Bancu i Juri Zovku. Obojici smo postavili ista pitanja i bit će zanimljivo vidjeti njihova stajališta.

Zovko inače nije iznenađen činjenicom kako hrvatski konzervativci odobravaju Putina i njegove poteze iako kaže kako je do izbijanja ukrajinske krize Putina gledao jednim naočalama, a danas donekle drugima.

”Putin je velik patriot, on argumentira sa stajališta patriotizma, a ne globalizma. Takav je pristup legitiman. Putin u gospodarskom pogledu ima sjajne rezultate, za razliku od hrvatskih političara” – poručio je Zovko.

Za razliku od njega, Banac u Putinu ne vidi ništa dobrog, no svjestan je da je Putin u dijelu hrvatske javnosti iznimno popularan. On je Putinove zagovornike podijelio u četiri skupine:

”Riječ je o predstavnicima krajnje ljevice, koji u Putinu vide prepreku globalnom tržišnom sustavu (kapitalizmu) i utjecaju zapadnih demokratskih vrijednosti. Uz Putina su i protuzapadni desničari, koji vole autoritarne lidere, posebno ako promiču nacionalističku ideologiju te dovode u pitanje ljudska i manjinska prava. Putina zagovara i proruski trgovački lobby te razgranata ruska medijska agentura. Dopuštam da su na djelu također razni slavjanofilski atavizmi, koji su se u komunizmu održali unatoč tenzijama sa SSSR-om. Na kraju, Putin je svjesno njegovao ”Rambo” imidž, koji uvijek pali kod nezrelih i frustriranih ljudi” – objašnjava Banac.

Kako globalno ocjenjujete Vladimira Putina i njegov princip vladanja?

Jure Zovko: Sa stajališta zapadnjačkog poimanja demokracije može se reći da je Putin vješt političar koji se, formalno gledano, pridržava demokratske procedure, ali istodobno potkopava njezine principe. Kao fenomen je moguć u Rusiji jer tamo ne postoji kritička javnost kao u zapadnim zemljama. Vladimir Putin se pojavio na ruskoj političkoj sceni u trenucima sveopćeg kolapsa postsovjetske Rusije, kada je od države otkidao koliko je tko htio, a zemlja u gospodarskom pogledu praktički stajala pred bankrotom. Državom su u odsutnosti jake ruke carevali novoformirani milijarderi i tajkuni, a strane obavještajne službe rovarile su zemljom. Mislim da je pogriješio što se nakon uspješne ”aneksije” Krima nije primirio i čekao da ga Ukrajinici ponovno zamole za intenzivniju suradnju.

Ivo Banac: Sve vezano uz putinovsko razdoblje predstavlja novo odustajanje Rusije od demokratskih vrijednosti. Po drugi put u XX. stoljeću Rusija je prošla kroz kratkotrajnu pluralnu fazu (od Veljačke revolucije 1917. do bolješevičkog puča i od pokušaja dogmatskog udara iz kolovoza 1991. do kraja Jeljcinova razdoblja) koja je dovela do društvene nesigurnosti, čak civilnog razdora, te otvorila vrata novoj autokraciji. Putin predstavlja sve ono što u Rusiji ne valja: autokratizam, imperijalizam, frustraciju ruskim nazadovanjem i marginalnim statusom, mržnja prema ”dekadentnom” Zapadu i zagovaranje rusofilskog panslavizma, što je posebno pripremljena zamka za pretežito katoličke slavenske narode poput Hrvata. Na djelu je nova verzija ideologije Nikolaja Danilevskoga (veliki ruski filozof, politolog i ideolog panslavizma iz 19. stoljeća, op.a) – program slavenske federacije na čelu s Rusijom.

Koje su dobre strane Vladimira Putina?

Jure Zovko: Pogledamo li fascinantnu bilancu Putinove desetogodišnje vladavine, primijetit ćemo da je izvoz Rusije povećao za nevjerojatnih 332 posto, a investicije u inozemstvu za fantastičnih 952 posto! Istodobno je vanjski dug Rusije smanjio za 83 posto, prosječne zarade zaposlenicima, ne računajući inflaciju, povećao je za 142 posto, a mirovine za 231 posto, dok je nezaposlenost u vrijeme Putinove vladavine pala gotovo 30 posto. Jedini je političar u tranzicijskim zemljama koji je izvršio reviziju pretvorbe, pozatvarao tajkune koji su nastali nakon uspostave demokracije kao gljive poslije kiše. Dobra je također strana da Putin kao ruski patriot vodi računa o Rusima u dijaspori, posebice onima u Ukrajini. Loše je u svemu što je prešao Rubikon dopustivši da mu Zapad nametne sankcije.

Ivo Banac: Ja ih jednostavno ne vidim. Putin je već izolirao Rusiju od Zapada, okrenuo se Kini, koja će slabu i izoliranu Rusiju jednostavno usisati. Njegov reakcionarni režim je ispod razine otvorenosti iz vremena perestrojke. Da ne spominjem da je aneksija Krima stvorila prostor za široke ratne sukobe na europskom kontinentu.

Treba li Hrvatska bezrezervno stati uz EU u aktualnom sukobu s Rusijom?

Jure Zovko: Mislim da bi nam u pogledu politike prema Rusiji uzor trebao biti njemački Auswärtiges Amt, a ne britanski Foreign Office.

Ivo Banac: To je minimum vjerodostojnosti koja se očekuje od zemlje članice EU. Moramo sve učiniti da se oslobodimo ruskog utjecaja, koji se prilično proširio zadnjih godina. Ovdje valja napomenuti da Moskva djeluje preko srpskog entiteta u BiH, gdje Milorad Dodik dosljedno sprovodi rusku politiku, a preko ruskih državnih energetskih tvrtki crpi izravnu korist iz protoka ruskog kapitala u našem najbližem susjedstvu.

Ivan Kraljević/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Butković o Kujundžiću: Dužni smo navoditi promjene u imovinskoj kartici

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nije želi u četvrtak, uoči užeg kabineta Vlade, komentirati slučaj s imovinskom karticom ministra zdravstva Milana Kujundžića no poručio je kako su svi dužni navoditi promjene u toj kartici.

“Ne mogu suditi nikome, pa ni kolegi Kujundžiću. Postoji najprije on, pa razgovor s premijerom, pa Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa”, rekao je ministar Butković, napominjući kako je Kujundžić već dao nekakvo objašnjenje.

Upitan bi li on u imovinskoj kartici naveo od koga je posudio novac, uzvratio je da osobno nema takvih ambicija, ali da je dužan, kao i svatko od njih, sve što bi radio navesti u svojoj kartici.

Rekao je i da je njegova imovinska kartica u redu, da je sve upisano te da nije ništa kupovao.

Na pitanje o izborima unutar HDZ-a i njegovoj podršci sadašnjem predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću, uzvratio je: “Rezultat ovih unutarstranačkih izbora trebao bi biti takav da razlike među nama, ako i postoje, budu što manje i da ujedinjeno idemo na parlamentarne izbore. Ako to ne napravimo, onda smo svi skupa pali na ispitu”.

Radman: Nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kaže kako nema informacija o navodima vezanim za imovinu ministra Kujundžića.

“Nisam se uopće bavio time, sinoć sam kasno došao iz Bruxellesa, gospodina Kujundžića poznajem kao uglednom liječnika sa svjetskom reputacijom profesora”, ustvrdio je Radman.

Na pitanje treba li Kujundžić odstupiti s mjesta ministra, Radman kaže kako ne može o tome govoriti.

Na tvrdnju novinara da ministri u EU odstupaju i zbog manjih problema, ministar Radman je kazao kako “svega ima u Europskoj uniji”.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da problem oko imovinske kartice treba razjasniti sam Kujundžić, dodavši da se ona jako trudi oko svoje imovinske kartice te da svi trebaju biti detaljni i precizni.

Mediji su ovih dana pisali o nepodudarnosti u imovinskoj kartici ministra zdravstva Kujundžića s kupovinom nove kuće u zagrebačkom Maksimiru, a potom i o obiteljskoj kući u Markuševcu, u kojoj živi sa suprugom, za koju tvrdi da vrijedi samo 900.000 kuna iako je njezina tržišna vrijednost dvostruko veća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Rahim Ademi je ogorčen ‘Generalom’: Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata!

Objavljeno

na

Objavio

Vrdoljakova serija “General” ne prestaje uzbunjivati duhove, a usporedo sa salvama gledateljske satire koja je usmjerena na diletantske detalje izložena je i veoma ozbiljnim kritikama sudionika stvarnih ratnih zbivanja.

Posljednju epizodu, koja tematizira razdoblje neposredno pred oslobodilačku akciju “Oluja”, odgledao je i umirovljeni general bojnik Rahim Ademi, jedan od ključnih aktera toga vremena, planer najvećega dijela navalnih operacija hrvatskih snaga i desna ruka zapovjednika Ante Gotovine. Malo je reći da je konsterniran viđenim.

“Partizanski filmovi su mila majka u odnosu na ovo. Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata kakvoga bi se posramio i Agitprop!”, izjavio je Rahim Ademi za Slobodnu Dalmaciju. “Ovakav kult ličnosti nije u partizanskim filmovima njegovan ni oko Titove figure, a količina neistina i neuvjerljivosti krajnje je bezobzirna jer je puno svjedoka tih događaja još uvijek živo i dobroga pamćenja, a svejedno im se smije u lice.”

Riječ je o rubnim pitanjima, za koje su mnogi ljudi gubili zdravlje i živote, te nimalo ne čudi generalova ljutnja. Na pitanje što su najveće neistine Vrdoljakova uratka, Ademi nam kaže kako ne može suditi o cjelini jer je odgledao samo zadnju epizodu serije, ali da je u njoj neistina gotovo sve. Sa svih strana zovu ga i suborci koji također ne mogu vjerovati o kakvoj se iščašenoj interpretaciji stvarnih ratnih zbivanja radi.

“Ono što sam tada proživio s generalom Gotovinom nema nikakve veze s ovim na ekranu. Ante Roso, Zulu i Domazet Lošo nikad nisu bili na ratištu oko Knina. Zulu je tad šetao okolo nakićen nekakvim činom pukovnika, a kad sam ga pitao odakle mu čin, rekao mi je da mu ga je dao Roso.

Ja sam mu objasnio da mu ne može čin dati Roso, da mu je potreban ukaz predsjednika države… – pripovijeda Ademi. Boli ga što je spornom serijom potpuno zaobiđena i retuširana iz povijesti, kao u Staljinovo doba nestajanja s historijskih fotografija, cijela galerija stvarnih figura koje su tada odradile lavovski dio posla oslobođenja okupiranih krajeva.

“Snima se scena probijanja cesta preko Dinare, a nigdje nema Ljube Ćesića Rojsa. Vode se pripremne bitke za Oluju, a nigdje nema Koradeovih Varaždinaca, 7. gardijske brigade. Nigdje nema ni mene. Nikoga nigdje nema, osim legionara. Ispada, bogati, da je francuska Legija stranaca oslobodila Hrvatsku, a ne Hrvatska vojska i zapovjednici koji su čitave mjesece bez predaha boravili na terenu”, rezolutan je Ademi.

Film je, po njemu, falsifikat sastavljen od bajki, a prava istina je skrivena u dnevnicima operativnih grupa. Da je Gotovina zbilja ratovao s ovakvim suradnicima kakve je prikazao Vrdoljak, još uvijek bismo – uvjeren je – bili na položajima oko Knina.

General koji je svoje zadaće u Domovinskom ratu uglavnom odrađivao na prvim crtama bojišnice – i čija su akademska vojna znanja ugrađena u obranu Šibenika te operacije HV-a Maslenica, Medački džep, Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95, Oluja, Una, Maestral i Južni potez – na vlastitom primjeru dokazuje mizeriju pseudoumjetničke interpretacije ratnih istina.

Scena u kojoj general Ante Gotovina u zadnjoj epizodi na Badnjak 1994. obilazi vojnike na prvoj crti livanjske bojišnice zbilja se povijesno desila, ali ga kroz snijeg od zapovjedništva u Donjim Rujanima do položaja kod sela Pržine nije džipom vozio nikakav poručnik Nikica, nego tadašnji brigadir Rahim Ademi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari