Pratite nas

BiH

Hrvati širom svijeta porijeklom iz BiH, Vaš glas ima veliki značaj! Registrirajte se!

Objavljeno

na

U trenutku kada je ugrožena politička opstojnost Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda registracija je dužnost svakog Hrvata koji osjeća ikakvu emocionalnu povezanost sa domovinom svojih predaka…

Dvorske igre u BiH i dalje traju. Unatoč presudi europskog suda i unatoč svim nastojanjima Hrvata u BIH, pa i unatoč trudu hrvatskih političara u Hrvatskoj i nastojanja Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović,  Bošnjaci ne odustaju od svojih planova da Hrvatima oni biraju političke predstavnike u tijelima BIH i Federacije BIH, kako bi ih pretvorili u marginalnu nacionalnu manjinu bez ikakvog političkog utjecaja.

Hrvati širom svijeta koji svoje porijeklo imaju u BiH mogu barem malo utjecati na te procese samo ako se registriraju za predstojeće izbore u zemlji svojega porijekla. To mogu svi koji imaju BIH državljanstvo  i koje će do 7.10.2018. napuniti 18 godina, pod nekoliko uvjeta:

Prvi uvjet je da imaju važeći identifikacijski dokument  iz BIH (osobna, putovnica ili vozačka) s datumom važenja do 07.10.2018. godine. Oni se mogu registrirati za izbore preslikom (kopijom) bilo kojeg navedenog  dokumenta i popunjen obrazac kojem je izborna komisija dala ime PRP-1.

Oni koji imaju državljanstvo a nemaju važeći dokument iz BIH mogu se također registrirati za glasovanje ako se nalaze na popisu stanovništva  iz 1991. godine, izbjegli su za vrijeme rata, nikad nisu imali dokument iz BiH nakon rata, ali nisu odjavili državljanstvo BiH, kao i oni koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH, ali ne žive u BiH. Za njihovu prijavu potrebna je preslika važećeg dokumenta (osobna, vozačka ili putovnica) kojeg posjeduju, uvjerenje o državljanstvu ne starije od 6 mjeseci od dana prijave za glasovanje izvan BiH i popunjen PRP-1 obrazac.

Uvjerenje o državljanstvu BIH izdaje se u matičnim uredima na području FBiH i RS a oni koji do sada to nikad nisu tražili moraju zatražiti postupak verifikacije u matičnom uredu u mjestu rođenja ili upisa u knjigu državljana. Nakon verifikacije u mjestu rođenja ili upisa u knjigu državljana, uvjerenje o državljanstvu se može zatražiti u bilo kojem matičnom uredu u entitetu u kojem je osoba upisana u knjigu državljana, a ne smije biti starije od 6 mjeseci od dana prijave za glasovanje izvan BiH.

Oni koji su na lokalnim izborima 2016. godine glasovali izvan BiH, Središnje izborno povjerenstvo dostavit će obrazac koji se zove PRP-2 na adresu koju su naveli prigodom posljednje prijave za glasovanje izvan BiH.

Njega treba popuniti, potpisati uz njega priložiti kopiju jednog od važećih dokumenata sa slikom i dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu do 24.07.2018. godine u 24:00 sata.

Pravo na registraciju nemaju oni koji imaju državljanstvo BiH ali nisu nikad imali prijavljeno prebivalište na području BiH prije 1991. godine.

Sve ove upute mogu se vidjeti ovdje.

Sve  prijave se mogu podnijeti slanjem skeniranog ispunjenog i potpisanog obrasca i skeniranog osobnog dokumenta na adresu: Izbori u Bosni i Hercegovini/Poštanski pretinac 451/71000 Sarajevo/Bosna i Hercegovina telefaksom na sljedeće brojeve: +387 33 251-333  +387 33 251-334, ili  elektronskom poštom na e-mail: [email protected]

U proces mobilizacije izbjeglih i odseljenih Hrvata iz BIH su se uključile i pojedine stranke poput HDZ-a koje su po pojedinim mjestima organizirali odbore koji pomažu zainteresiranima u postupku registracije.

Izvan BiH danas živi prema nekim podacima preko 150.000 Hrvata koji bi mogli glasovati, a na dosadašnjim izborima to pravo ih je koristilo oko 5 %. U trenutku kada je ugrožena politička opstojnost Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda registracija je dužnost svakog Hrvata koji osjeća ikakvu emocionalnu povezanost sa domovinom svojih predaka. Njihov glas ima veliki značaj, a jesu li spremni žrtvovati pola sata potrebnih za svoju registraciju vrlo brzo ćemo vidjeti na sljedećim izborima.  (Kamenjar.com)

‘Srce ponosno’ iz RH mobilizira Hrvate iz BiH da glasuju na izborima u listopadu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari