Pratite nas

U potrazi za Istinom

HRVATI SU GOTI ?!

Objavljeno

na

Od srednjeg vijeka pa sve do kraja 18. stoljeća smatralo se da su Hrvati i Goti isti narod.

Strani pisci često zamjenjuju ime Gota i Hrvata sa riječju Sclavus, kao da su srodni pojmovi.

Mnogi su slijedili pisanja Danijela Faralattia, koji je pisao o Stroilu kao utemeljitelju gotske dinastije u Dalmaciji. On je pisao: “Hoc regnum Dalmaticum a Gothis originem, a Sclavis incrementum accepit.” (Dalmatinska država je gotskog podrijetla /dalmatinsku državu osnovaše Goti/, a povećana je sa Sklavenima /Sklavi su joj dali prirast.)

Papa Aleksandar II. u jednom govoru poslanicima hrvatskoga klera i naroda koji su tražili preinaku saborne odluke u Splitu iz godine 1060. Hrvate naziva „Goti“.

Venecijanski ljetopisac Andrea Dandolo o jednom poslanstvu Neretvana u Veneciji 830. godine piše: „Quia a Gothis originem traxerunt“ (Koji su potekli od Gota?!).

I u „Ljetopis popa Dukljanina“ stoji: „Gothorum quod latine dicitur Sclavorum“; „Gothi qui et Sclavi“ (Goti, koji se na latinskom zovu sclaveni; Goti koji su sclavi?!). U hrvatskom prijevodu „Ljetopisa“ nalazi se isključivo izraz Hruat.
Marulić umjesto slavenski koristi riječi: „idioma dalmaticum“ ili „gentis nostrae lingua“. Na narodnom jeziku pisanim djelima on svoje sunarodnjake naziva Hruatima nikada Slavenima.

Hrvatski povjesničar Ivan Lučić je uvijek koristio riječ Hruat umjesto Hrvat.

Giacomo Luccari govori da je SELIMIR HARVOI bio hrvatski kralj i da je vladao 550. godine.
U Korčulanskom kodeksu iz XII. stoljeća spominje se gotski kralj Totila (Tunc Gothi fecerunt sibi regem Tetolam qui fuerat aliis regibus banus et obsedebat undique Romanis).

Salonitanska povijest i Hrvatska kronika identificiraju Hrvate i Gote.

Historia Salonitana navodi: Iz krajeva Poljske s Totilom je došlo sedam ili osam rodova plemića. Oni kada su vidjeli da će im hrvatska zemlja biti prikladna za život zatražili su je od svog vođe. Hrvatska je brdovita zemlja, koja se na sjeveru naslanja na Dalmaciju. Ta se zemlja nekad zvala Kurecija, a narodi su se zvali Kureti ili Koribanti. I premda su bili opaki i divlji ipak su bili kršćani, ali arijanske hereze. Mnogi su ih zvali Gotima, a i Slavenima, prema osobini imena onih koji su došli iz Poljske i Češke.

Toma Arhiđakon piše: „Gotski vođa kao poglavar cijele Sclavonie skupi veliku vojsku, spusti se preko planina i opkoli Salonu“.

U Ljetopisu popa Dukljanina stoji: Zamoljen od vas, u Kristu ljubljena braćo i časni svećenici svete metropolije dukljanske pa i od mnogih uglednih staraca (svjetovnih odličnika), a ponajviše od mladeži našega grada (Bara), koja uživa, kako je to već običaj kod mladih ljudi ne samo slušati i čitati o ratovima nego sudjelovati u njima, sa slavenskoga na latinski jezik prevodim spis o Gotima (Libellum Gothorum) – a to se latinski kaže regnum Sclavorum – u kojemu su opisana sva njihova djela i ratovi, premda sam tim poslom opteretio svoju starost ipak sam se pobrigao – natjeran bratskom ljubavlju – udovoljiti vašoj želji. Ali neka nitko od onih koji ovo budu čitali ne misli da sam išta drugo napisao osim ono što sam pročitao ili čuo od naših uglednijih staraca, kako iznose u istinitim pričanjima.
Iz ovoga predgovora možemo zaključiti da je postojala drevna kronika koja je napisana na hrvatskom jeziku, a sadržavala je junačka djela gotskih kraljeva. Svećenik iz Duklje je tu kroniku preveo na latinski. „Libellus Gothorum regum“ sadržava kronologiju gotsko-hrvatskih kraljeva od VI. do XI. stoljeća, od Stroila ili Ostroila do Zvonimira.

Postojanje kontinuiteta jedne države, koja se opisuje u Libellus Gothorum, potvrđuje i Sumpetarski kartular. Tu stoje podatci do kraja XII. stoljeća. U Sumpetarskom kartularu navodi se kraljevstvo Hrvata u kojem vladaju banovi.

Prof.dr. Joža Rus u Ljubljani obavio je podrobna istraživanja. Objavio je dvije rasprave na hrvatskom: Kraljevi iz dinastije Sveoladsa 454.-614. i Krštenje Hrvata i Srba. U njima je on obrazložio kronologiju Hrvata podrijetlom od Gota. Prof. Rus je smatrao da su Hrvati/Goti slavenizirani još dok su živjeli u dijelovima Ukrajine.
Prof. Preveden u svojoj „Povijesti hrvatskog naroda“ zaključuje da Hrvati nisu slaveni nego slavenizirani Goti.

  1. Šišić je razmišljao kako nije sigurno jesu li južni Slaveni imali glasovno pismo ili neke mnemotehničke znakove. Zaključio je: “Svakako je od važnosti, što je velik dio naziva pojedinih pismena u kasnijoj glagolici uzet iz gotskoga, ili bolje prema germanskim runama; tako je az prema os, ans, glagol prema hagal hagls, haegl, iže prema is, eis, naš prema naud, nauthus, nead, tvrdo prema thoru, thournus, dorn, fert prema pairtrh, peord, ižica prema ezec. To bi nas moglo odvesti u doba prije svete braće Ćirila i Metodija.”
    Toma Arhiđakon glagoljicu naziva litter gothica, a Hrvati je zovu littera Hieronymiana.
    Kerubin Šegvić navodi da samo Goti koji su zaposjeli Rimsku Dalmaciju tj. HruatGutansi, nazivani „Gothi vel Sclavi“; zemlja koju su zauzeli nazivala se Sclavonia; njihov jezik i pismo Sclava, sclavica; ali njihov alfabet, nasuprot tomu, je littera gothica.
    Vjekoslav Klaić je je pisao da hrvatska oznaka ban potječe iz gotskog jezika.

Arheološka iskopavanja u Bosni i Hercegovini, u Duvnu, Delminu i Brezi kod Sarajeva, pokazuju nove dokaze koje povezuju Hrvate i Ostrogote.
Novac Ostrogota je pronađen u Dalmaciji, Istri, Lici, Bosni, Posavini i Hercegovini.

Zanimljivo je da su mnogi stari povjesničari osim Gota, i Gepide i Avare nazivali Sclavima, iako je poznato da oni to nisu. Neki to objašnjavaju da su oni vodili robove sa sobom, ali Franci, Lombardi i drugi narodi su također imali robove pa ih se ne naziva Sclavima.
Schröcke piše kako su stari povjesničari riječ sclavi koristili za poganska istočna germanska plemena (Goti, Gepidi, Vandali).
Iako hrvatski jezik spada u skupinu slavenskih jezika, jezik se ne može uvijek uzeti za pripadnost nekoj narodnoj skupini. Rumunjski, talijanski, francuski i španjolski pripadaju istoj skupini jezika pa opet se ne smatra da ti narodi pripadaju jednoj narodnoj skupini; također narodi Južne Amerika pripadaju istoj skupini jezika.

IMENA

Moguće je da su riječi *XUrvat- // *Xorvat- izvedenice iz riječi *xUrvU // *xorvU što znači ‘oklop’ koja je nastala iz germanske riječi *hurwa- // *harwa-.

Ukrasni pridjev kod Gota je Hred, Hraedas. Tako nastaju riječi: Hredgutans, Hredcyning. Hred i Hraedas je povezan sa starim korjenom HROTE, hrother, koji znači pobjeda, slava ili čast. Pojavljuje se kod mnogih osobnih imena, pa tako imamo: Chrotegang, Chrotechildis, Hraedgothi ili Hrothgothi, Hraedas i Hrothi.
Prema etimologu E. Forstemannu, gotski korijen Hroth je imao različite oblike: Hruad, Hruat, Hroad, Hruot, and Chrout. Ime Hroth-gutans koje se davalo Gotima se prevodi kao pobjednici ili slavni. Ime Gutans (Goti) je moglo nakon vremena nestati. Tako bi ostao prefix Hrothi od koje je mogla nastati riječ Hroati. Upravo na natpisima na kamenu iz 10. stoljeća za vrijeme kralja Stjepana Držislava stoji riječ Hroator:

g1

Benno Eide Siebs spominje korijene u imenima Germana: “Hroud-, Hrod-, Rod, Frod-, Hrodel-, Frodel-, Hrods-, Ros-, Hroth-, Wroth-.” Time nastaju osobna imena: Hrotbald, Hruadbero, Hruatboto, Hruadgast, Hroadcrim, Hrodhad, Hruadloh, Hruadlaug, Hruadbert.

Više je znanstvenika koji smatraju da naziv Gacka (Gaćani) dolazi od Gota.
Toponimi sa prostora Bosne i Hercegovine su izvedenice iz gotskih imena. U Bosni imamo: Delegošta, Vogošća, Gačani, a u Hercegovini: Otolež, Gacko, Hrgud, Orgošta, Otilovci, Kotezi.
Srednjevjekovno ime grada Nikšića je Onogošt (Anagastum) i izvedeno je od gotskog imena Anagast, Anegast. Kastrum Anagast nalazi se u Nikšiću.

O Gotima svjedoče brojna gotska imena u izvorima. U pismu pape Grgura I. iz 599. godine spominje “Gulfaris, dux Istriae”.

Ime Gotisclavus u Ljetopisu popa Dukljanina je slavenizirano u Časlav. Upućuje na gotsko podrijetlo ako ga usporedimo s Godeslavom s natipsa u Ninu.
Antun Mayer je zaključio da su Totila i Silimir gotska imena, te da je vrlo moguće da su i imena Ostroil i Vladin (Bladin).
Prof. J. Kelemin potvrđuje da se Dux Marianorum poistovjećuje s Dux Gothorum. On kaže da podrijetlo riječi Mariani dolazi iz gotskog Merans, Maro, Maronia. Arhiđakon primorsko područje od Cetine do Neretve naziva Maroniom. Te da su nastavci slavenskih imena na „vlad“ izvedenice od „ald“ i „lad“ – Gromoaldus, Rodoladus.
U skandinavskim jezicima u prošlosti ime Valdr je značila vladar. Osim njega mnoga druga skandinavska imena nalazimo i danas na našim prostorima:
Vedr / Vethr – Vedran; Borga / Borha – Borka; Adis(a); Valdrmir – Vladimir;
Tati / Tatti – otac, tata; Ivarr – Ivan…

U gotskom jeziku u 4. stoljeću imamo imena: Hjörvarth, Hervarth, Harvatha, Harvathi.

SAGE

Mnoge germanske sage imaju spomena Hrvata te imena koja su vrlo slična. Kao:
The Lay of Hervör, Hervararkvitha, Lay of Helgi the Son of Hjorvarth, The Saga of Hervör and Heithrek.

„Saga Hervör i Heithrek“ ima vrlo zanimljiva imena: Hervarth, Hjörvarth, Hrani. Također se spominju „mountains of Harvathi“ – planine Hrvata. Heithrek umire u zemlji imenom Harvatya.

Poznata je gotska Hervarar saga koja spominje rat protiv Huna u vremenu 150.-450. U njoj se spominje zemlja Hrvata. Riječi „und Harvatha fjöllum“ se prevode kao „zemlja ili planine Hrvata“.
R. Heinzel smatra da se tu spominju Karpati. Da su upravo zbog Hrvata dobili to ime – „the Harvate mountains“ (Hárvaða or Hærvaþa fjöll) imaju značenje planine Hrvata.
Stara gotska riječ „Har“ znači visoko, visina, u islandskom jeziku se i danas koristi s istim značenjem. Je li od gotske riječi Harvathi postala latinska Carpathi?

U germanskim sagama nalazimo dvije valkire sa zanimljivim imenima.
Hlathguthr Svanhvit je vrlo slično imenu Svantevit (tj. Svetovid).
Druga valkira je Hervör alvitr, nije mnogo različito od riječi Hrvat – Hrvatska.
Fridrik II. Veliki piše kako su Vandali, jedno istočno germansko pleme, imali boga imenom Triglav. Ime je dobio jer je imao tri glave.

Čak u djelu Beowulf se spominju imena Herogar, Hrothgar, Heorot, Hrethel, Hrothulf. Hrethmen je drugo ime za Dance.

NASTAVCI „-VIĆ“ i „-MIR“

Nastavak „mir“ kod imena je vrlo čest i kod Hrvata i kod Gota. „Mir“ je germanski nastavak i čest je kod Gota, pogotovo kod njihovih vladara. Imena s tim nastavkom su prvotno vezana s nekom dužnošću, časti ili vladavinom.

Povjesničar Jordanes je spomenuo gotska imena Filimer, Theudemir, Valamir, Videmir i Vithimir. Velika je sličnost s imenima hrvatskih kneževa i kraljeva: Muncimir, Branimir, Zvonimir, Selimir. Kao i s imenima merovinške dinastije Marcomir i Chlodomir.
Kod Merovinga također nalazimo „vić“ nastavak. Utemeljitelj merovinške dinastije se zvao Merovech ili Merovich (druga pisanja su Merwich, latinski Meroveus ili Merovius, njemački Merowech).
Ime Morovic ili Merovic možda ima značenje „napadač s mora“. Zanimljiva je sličnost imena Morovic sa starim hrvatskim plemenom Mogorović.
I danas u Njemačkoj postoji nastavak „witz“, u Velikoj Britaniji je i dalje prisutan nastavak „fitz“ koji dolazi iz francuskog jezika, te „wicz“ koji se nalazi u Poljskoj i u Baltičkim zemljama. Svi oni imaju značenje „sin od“.

Mnogi izvori pišu da su pretci Merovinga migrirali u Franačku zemlju. Po nekima došli su s Baltika, a prije toga možda čak s Crnog mora. Neki izvori čak navode da su imali imena koja nisu bila uobičajena među Francima, ali su bila normalna kod Ostrogota i Hrvata.

Zanimljivo je da nastavke „mir“ i „vić“ mnogi nazivaju slavenskim iako je očito da oni to nisu. Izgovor VIĆ od VIC i FIC nije tako različit. Razdvojenosti ili drukčiji zakoni pisanja ih nisu toliko izmijenili nakon više od 1000 godina.

GRB

Gotičari su iznijeli zanimljive stavke o starom hrvatskom grbu. Vladari Tvrtko i Stjepan Tomaš su stavili gotsko pismo na bosansku krunu. Štitovi nađeni u Bosni i Hercegovini koji su iz vremena prije dolaska Osmanlija imaju na sebi polumjesec i zvijezdu. Polumjesec i zvijezda su bili stari simboli Hrvata (mnogo prije nego ih se povezalo s islamom). Nalaze se na novcima iz srednjeg vijeka; na svim prostorima koji su naselili Hrvati, pa čak i u 19. stoljeću. Neki dijelovi Hrvatske zemlje su ih uzeli za svoj grb. Takav je bio grb grada Zagreba 1499. godine. Polumjesec i zvijezda se i danas nalaze na grbu Republike Hrvatske.
Ti isti polumjesec i zvijezda su se nalazili na štitu kralja Theodorica, kao i drugih kraljeva Ostrogota. Čak se nalazi na mozaiku u Raveni iz vremena ostrogotske vladavine. Nalazimo ih i na mnogim stećcima u Bosni i Hercegovini, a bili su vrlo popularni među Ostrogotima. Utvrđena je povezanost stećaka i Ostrogota koji su vladali tom zemljom u 5. i početkom 6. stoljeća.

Novac iz vremena Ostrogota. Na desnoj slici je zvijezda unutar vijenca.

g2

Fibule iz vremena Merovinga. Detalji na gornjoj izgledaju kao polumjesec i zvijezda.

g3

Šahovnica nam kao simbol dolazi malo kasnije. Najstariji nađeni primjeri su iz 9. stoljeća. Jesmo li je donijeli mi ili preuzeli od nekog drugog nije još sa sigurnošću poznato. Ali se nalazi na mnogim mjestima koji su naselila germanska plemena.
Mnogi je povezuju s Merovinškom dinastijom koja je vladala Francima. 751. Merovinzi prestaju vladati Francima i tu je početak Karolinške dinastije. Njihov najpoznatiji vladar je Karlo Veliki (Charlemagne). Potomci Merovinga se nalaze u Vermandoisu. Grb Vemandoisa je „šahovnica“ na štitu u verziji s plavom i zlatnom bojom.
Je li Karlo Veliki preuzeo od Merovinga šahovnicu? Jer je zanimljiv detalj da se takav uzorak grba nalazi na svim prostorima koji su bili pod utjecajem karolinške dinastije. U mnogim gradovima današnje Njemačke, Francuske i sjeverne Italije, koji su u to vrijeme bili dio Svetog Rimskog Carstva, nalazimo „šahovnicu“ na štitu. Čak je nađena i u Danskoj. Te kod obitelji Kristiernsson u Švedskoj, koja je uzela za svoj grb najvjerojatnije u 15. stoljeću.

Grb pokrajine Vermandois u Francuskoj.

g4Na krunama hrvatskih kraljeva nalazimo 3 križa koji nalikuju križevima nađenim kod Metza. Taj reljef s prizorom Merovinga je sličan krstionici iz Solina iz vremena kralja Petra Krešimira IV. Križevi imaju vrlo sličan oblik. Hrvatski kraljevi su uzimali takav oblik za svoje krune, koji se vrlo razlikuje od kruna bizantskog stila iz istog vremena.
Hrvati su u početku svoju zemlju uredili po franačkom Salijskom zakoniku.

Ostatci Merovinga koji su pronađeni kod Metza. Križevi i pleter su vrlo slični detaljima koji se nalaze na krstionici iz Solina.

g5

Krstionica iz Solina

g6

Pleter pronađen kod mjesta Vrlika u Dalmaciji.
g7

RELIGIJA

Hrvati su kao i Goti bili sljedbenici Wulfile (Ulfilas) i pripadnici arijanskog kršćanstva. S obzirom da je Arije proglašen heretikom, njegovi sljedbenici su zvani poganima. Tako su se Hrvati trebali obratiti na trojstveno vjerovanje.

Toma Arhiđakon u Historia Salonitana piše da je u hrvatskoj zemlji svećenik Vulfo bio poslan u Rim da papa vrati prvotnu poziciju crkvama i svećenicima. Da je rekao papi da dolazi iz Dalmacije, te je ostavio darove. Kad se vratio Gotima koji su ga poslali oni (Goti) su se radovali.

Zanimljivo je kako gotske i glagoljaške biblije imaju iste propuste kad ih se usporedi s grčkim i latinskim verzijama. Mnogi staroslavenski termini su prijevodi istočno-germanskog dijalekta a ne grčkog ili latinskog.

Germain Morin 1932. piše kako se u VI. i VII. stoljeću u nekim “ilirskim” crkvama svetkovala trojica gotskih mučenika: “Hildaevor, Vihil ili Juhil i Theogenes”.

Moguće je da se Hrvati spominju čak i prije više od 2000 godina. Na istočnim dijelovima germanskih zemalja živio je narod imenom Harudes (pridjev Haruske). Neki od njih su se borili kao rimski vojnici. Latinski povjesničari ih stavljaju u vrijeme oko 60. godine prije Krista.

Zbog svih tih sličnih riječi u srednjoj Europi možda bi trebali tu tražiti naše podrijetlo, a ne gledati prema dalekoj Aziji.

 

Vedran Dodig

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Medijsko žalovanje za “posljednjim mohikancem Partije” koji je napustio Most

Objavljeno

na

Objavio

Odlazak Vlahe Orepića iz kluba Mosta u dijelu medija prikazan je kao nacionalna katastrofa. U tom duhu Večernji list odmah je na naslovnici ocijenio da je Most “teško uzdrman” i da će se vjerojatno “utopiti na desnici”.[1]

Ovo mišljenje u većoj mjeri odražava svjetonazorske preferencije ovog glasila, nego mogućnost točnog predviđanja budućih događaja, jer su Most prije Orepića napustili Miroslav Šimić i Ivan Kovačić, te glavni savjetnik i po mnogima stvarni kreator ove stranke Ivica Relković. Međutim, Most nije nestao, piše Branimir Tomljenović/Hrsvijet.net

Zbog toga, iskazana žalost za Orepićevim odlaskom iz Mosta nije dobronamjerna briga za sudbinom ove stranke ili profiliranjem trećeg puta u hrvatskom političkom životu, nego izraz počasti upućen Orepiću za ono što je napravio dok je bio ministar unutarnjih poslova iz kvote Mosta.

U oba slučaja kada je bio ministar, Orepić je djelovao u Vladama koje su ocijenjene kao desne ili radikalno desne, te je zato smatran jedinim ljevičarom u vrhu vlasti nakon poraza SDP-a na parlamentarnim izborima.

Upravo ova okolnost, odnosno spoznaja da je Orepić SDP-ovac nakon SDP-a, odnosno “Posljednji Mohikanac Partije”, omogućili su mu značajnu medijsku podršku. Najočitiji primjer za to bio je članak radikalno lijevog portala Telegram, u kojem je navedeno da je upravo Orepić bio razlog što je HDZ prekinuo suradnju s Mostom i okrenuo se HNS-u:

“Kamen smutnje bio je, na razini principa, što je Most imperativno zahtijevao i dobio resor ministarstva unutarnjih poslova, a na planu funkcioniranja Vlade što je na čelu tog prevažnog (za HDZ, u njegovu samorazumijevanju, odlučujućeg) ministarstvu bio, kao i u prethodnoj Vladi, stameni mostovac Vlaho Orepić. U svom resoru nije dozvoljavao hadezeovske kadrovske kombinatorike i osobna mešetarenja, unatoč nezamislivim pritiscima. Striktno se držao propisa i zakonskih normi, kao “pijan plota”. I, što je najgore, povremeno je davao intervjue, u kojima je istupao veoma odrješito i samosvjesno.”[2]

Orepićevim “protivljenjem hadezeovskim kadrovskim kombinatorikama i osobnim mešetarenjima” faktično je zadržana struktura MUP-a iz vremena Ranka Ostojića. Zbog toga je u lijevim medijima Orepić i pohvaljen te ocijenjen “stručnim”.

Orepićevim “protivljenjem hadezeovskim kadrovskim kombinatorikama i osobnim mešetarenjima” faktično je zadržana struktura iz vremena SDP-ovog Ranka Ostojića.[3]  Orepićevim odlaskom otišli su Ostojićevi kadrovi, odnosno otišao je i Ranko Ostojić koji je do tada faktički vodio ovo ministarstvo.[4] Zato, nisu točni napisi prema kojima je aktualni ministar unutarnjih poslova Davor Božinović smijenio Ostojićeve i Orepićeve ljude,[5]jer Orepićevih ljudi nije bilo. Postojali su samo Ostojićevi ljudi koje je sačuvao Orepić.[6]

Dosljedno ovoj Orepićevoj ulozi SDP-ovog spavača u Mostu jasno je ne samo zašto Večernji list i Telegram iskazuju zahvalnost za ono što je učinio Orepić dok je bio u Mostu, nego i stvarni razlog Orepićevog odlaska iz Mosta.

Orepić nije otišao iz Mosta jer se posvađao s Nikolom Grmojom ili zato što je odjednom shvatio kako je Božo Petrov prethodno bio u Hrastu. Orepić je napustio Most, jer svoj posao zadržavanja SDP-ove kadrovske strukture u MUP-u odradio onoliko koliko je mogao, te je od svojih nalogodavaca dobio častan otpust i kratkotrajni odmor prije upućivanja na novu dužnost.

Pitanje je samo hoće li Grmoja i Petrov sada, kad se pokazalo pravo Orepićevo lice, to napokon shvatiti. Za učenje nikad nije kasno. Potrebna je samo dobra volja.

Branimir Tomljenović/Hrsvijet.net

 

facebook komentari

Nastavi čitati

U potrazi za Istinom

NESTAO MESIĆEV DOSJE!?

Objavljeno

na

Objavio

Nalazi se na popisu dokumentacije koji je poslan arhivu, ali nitko ne zna gdje je

Potencijalno zanimljiv dosje, onaj o SDS-ovoj obradi bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića, “nije dostupan”.

Kada smo zatražili uvid u Mesićev dosje, koji se nalazi u popisu dosjea, koje je SOA dostavila u HDA, dobili smo usmeni odgovor kako tog dosjea – nema, piše Jutarnji.hr

Djelatnici HDA potvrdili su da je taj dosje uistinu evidentiran u popisu preuzete dokumentacije, ali ga, tvrde, nikada nisu dobili.

Je li nestao, je li se zagubio ili je slučajno ostao u SOA-i, nije poznato, piše Jutarnji.hr

Je li Mesić bio doušnik UDBE?, Sudeći prema ovom dokumentu, na vezi ga je držao Kolja Družić! U prilogu: informacija broj 1286 od 10. rujna. 1988. godine

Mesić doušnik UDBE!?

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari