Pratite nas

Hrvati trebaju odlučno zatražiti svoju republiku

Objavljeno

na

Kao i presudnih dana s početka devedesetih kada se nazirao krvavi ratni epilog, tako i danas, kada se pokušava dovoditi u pitanje pozicija Hrvata kao ravnopravnog naroda u BiH, Topić je jasan – Hrvatima treba republika, entitet.

Među ljudima koji su se okupili oko ideje Herceg Bosne, koja je utemeljena 18. studenoga 1991. godine u Grudama, a bio je među utemeljiteljima Hrvatskoga vijeća obrane je i proslavljeni nogometaš Veleža Jadran Topić ­ Ćela. Kao i presudnih dana s početka devedesetih kada se nazirao krvavi ratni epilog, tako i danas, kada se pokušava dovoditi u pitanje pozicija Hrvata kao ravnopravnog naroda u BiH, Topić je jasan – Hrvatima treba republika, entitet.

• Kako s jedne povijesne distance gledate na utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg Bosne?

Ono što je bilo prije 22 godine danas je još aktualnije. Tada smo napravili pravi potez koji se pokazao kao odlučujući da bi očuvali opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Danas je to vidljivo na svakome koraku. Samo to rješenje jamči napredak cijele Bosne i Hercegovine. Hrvati moraju imati svoje ozemlje, moraju imati svoje institucije.

• Neki su spočitali i da su Hrvati okupljeni u Herceg Bosnu dijelili Bosnu i Hercegovinu. Je li to bilo tako?

Zanimljivo je da nećete pronaći nijedan dokument s bilo koje sjednice institucija Hrvatske zajednice, a kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne da govori o odcjepljenju ili priključenju. Dakle, tko tvrdi drukčije, laže. Uvijek smo isticali kako je unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine unutarnja stvar Hrvata, Srba i Bošnjaka. Nismo imali nikakvu mogućnost izbora tada jer su se Srbi i Bošnjaci homogenizirali. A mi smo osnovali Herceg Bosnu kada smo vidjeli kakve su smjernice politike druga dva naroda. Ne treba smetnuti s uma kako je Herceg Bosna upravo utemeljena na dan pada Vukovara. To je nama bio jasan signal. Svaki narod ima pravo na obranu i samoorganizaciju. To je naše apsolutno pravo i nitko nam ga ne može spočitati.

• Ali postojala je zajednička obrana Hrvatske i BiH tijekom rata?!

Mi ne sporimo, a posve transparentno su potpisani sporazumi između HVO­a i HV­a, jednako kao što je postojao sporazum o suradnji Armije BiH s Hrvatskom vojskom i HVO­om. To su sve dokumenti, također, koji govore o tome da se radi o dva državna subjekta ili pokušaja odcjepljenja.

• A kada danas analizirate politiku Hrvata u BiH, jesu li oni na tragu ideje Herceg Bosne?

Nema to veze nažalost s Herceg Bosnom. Ako je nama ključno pitanje tko će sjediti u Predsjedništvu, onda smo bojim se potpuno zalutali. To je neusporedivo manje vrijedno od onoga čime raspolažu entiteti, Federacija i Republika Srpska. Bavimo se marginalnim stvarima umjesto da konačno postavimo svoje uvjete u pregovorima. Trebamo postaviti dnevni red i ne može jedan narod drugome određivati na koji će se način organizirati. Međutim, mi smo to dopustili. I sada nam Bošnjaci u lice kažu da neće ovo, neće ono, da neće dopustiti hrvatski entitet, a to nažalost od naših predstavnika nitko i ne spominje. Jedino što je aktualno jeste jedna bošnjačka politička igra da se zagospodari većinskim hrvatskim područjima.

• Što je onda rješenje?

Rješenje i od prvoga dana i famoznog livanjskog pitanja kada smo ga postavili za referendum treba biti jasno opredjeljenje – Hrvatska republika. Trebamo jasno reći i Inzku koji je stvorio sve ove probleme u Federaciji i državi da Hrvati imaju pravo na samoopredjeljenje i da ćemo to provesti sviđalo se to nekome ili ne. Mi smo europski narod i sama Europska unija ima obvezu prema toj činjenici. A mi trebamo biti konkretni i odlučni.

• A što je problem pa to Hrvati ne kažu?

Za nas je najveći problem Zagreb.

• Zašto?

Pa zato što Zagreb uvijek vrši pritisak na naše političare koji nažalost uvijek popuštaju. I to funkcionira cijelo vrijeme. Hrvati iz Herceg Bosne nikada ne pregovaraju, nego se stalno nagovaraju, prihvati ovo, prihvati ono. I sada sam dobio neke informacije da se na naše političare vrše pritisci iz Zagreba.

• Je li onda vrijeme da Hrvati kažu što žele neovisno o zagrebačkom dušebrižništvu?

Vrijeme je da se Zagrebu zahvali za sve što je učinio. Mi danas živimo ovako jer su oni ovo potpisali za nas. Oni su za nas prihvatili Washington i Dayton. Na taj su nam način vezali ruke. Sada što imamo s Hrvatima u BiH može se opisati kao prelivena čaša. Vodeći hrvatski političari trebaju sazvati Hrvatski narodni sabor koji treba donijeti odluku o ponovnom vraćanju Hrvatske republike Herceg Bosne. To treba biti polazište za sve pregovore sa Srbima, Bošnjacima i međunarodnom zajednicom. Mi koji smo stvarali Hrvatsku zajednicu, HVO i Hrvatsku republiku Herceg Bosnu uopće se ne slažemo s aktualnom politikom. Naši ljudi moraju biti jasni i konkretni i narod će stajati iza njih.

• Je li na izvjestan način presuda šestorki u Haagu poruka i hrvatskim političarima, i što očekujete od drugostupanjske presude Herceg Bosni?

Knjige koje je objavio general Slobodan Praljak su prava istina o ratu u BiH. Međutim, sud u Haagu presuđuje na temelju politike, a ne prava. Kako objasniti da je Sud osudio na pet godina nekoga tko je likvidirao 100 Bošnjaka. No, ako je po Božjoj, šestorka sigurno mora biti oslobođena. Način na koji su proglašeni zločinačkom organizacijom od Tuđmana na ovamo je smiješna. Uostalom, “zločinačka organizacija” u slučaju Gotovina i Markač je poništena. Iskreno se nadam da je i međunarodnoj zajednici dosta ovoga podmetanja i da će konačna odluka biti oslobađajuća.

• Kako gledate na to da se među Hrvatima svako malo pojavi neki pojedinac ili stranka koji su spremni izdati cijeli narod, a da takvi ne budu označeni…

Označeni su oni, i te kako. Kako nisu označeni. Oni su napredovali. A mi smo pak označeni tako da su nas strpali u zadnju rupu. Ključno je promijeniti odnos prema tome što je to nama nacionalni interes. A nacionalni interes treba biti hrvatska republika unutar BiH i institucionalno povezivanje Hrvata.

• Često se mogu čuti upozorenja branitelja da njihov status nije zadovoljavajući, da im se ukidaju prava, guraju na margine društva?!

Titu je ona ista međunarodna zajednica dopustila da bira narodne heroje, svi koji su pola sata bili u partizanima dobivali su mirovine. A sada nama ne daju. Dođe ti Međunarodni monetarni fond i kaže možete imati toliko stradalnika. To je smiješno. Obje vojne komponente uz dvije političke stranke SDA i HDZ su najzaslužniji za opstanak BiH ovakve kakva jest. Svi zato moraju preuzeti odgovornost i jasno zauzeti stav da se ne mogu zaštititi ljudi koji su izgubili dio tijela, koji su ranjeni i obitelji poginulih. Mi kao branitelji HVO­a i Armije bismo trebali odlučivati o tome tko će biti ministar branitelja kako nam se ne bi ponavljala situacija da tamo dođu ljudi koji nemaju veze s ljudima o kojima odlučuje.

• Kakav je Mostar, jeste li zadovoljni zbivanjima ovdje?

Mostar je jedini normalan grad na prostorima Bosne i Hercegovine. I Mostar jedino može funkcionirati tako da svakome daš za pravo da bude to što jeste. Kada je funkcioniralo šest općina, u svakoj smo imali po dva, tri krana i ljudi su radili. Danas imamo kolektivni stečaj. Kako može biti grad bez izbora, da gradonačelnik sam postavlja proračun. Ni samome gradonačelniku sigurno nije drago to što mora raditi. Imamo situaciju da svako selo ima svoju radijsku postaju, Mostar nema.

vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

Predstavljena knjiga Davora Marijana ‘Rat Hrvata i Muslimana u BiH’

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” predstavljena je u srijedu u Hrvatskom institutu za povijest (HIP) u Zagrebu.

Povjesničar Ivo Lučić istaknuo je kako se autor u ovoj knjizi bavi traumatičnom i kontroverznom temom – ratom između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je kako knjiga ima 2872 bilješke utemeljene na relevantnim izvorima.

Dodao je i kako su danas, za razliku od dokumenta Armije BiH, svi hrvatski izvori dostupni javnosti. Dvadesetak godina zasuti smo propagandom iz Sarajeva i BiH, napomenuo je dodavši kako su na taj način stvarane krive slike o ratu.

Istaknuo je i kako u poratnom razdoblju u Sarajevu, osim publicistike i memoaristike, nije objavljeno ni jedno relevantno djelo u ratovima devedesetih godina te dodao kako je Marijan u svojoj knjizi obradio i pisanje različitih međunarodnih eksperata o BiH.

Svi su oni, istaknuo je, bili dijelovi aparata službi svojih zemalja.

Po riječima povjesničara Jakše Raguža, nakon knjige američkoga povjesničara Charlesa Shradera “Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni”, koja je ograničena samo na jedno manje područje, marijanova knjiga prikazuje najsloženiji od svih ratova koji su 90-ih godina vođeni na području bivše Jugoslavije.

Govoreći o produkciji propagandne literature o muslimansko-hrvatskom ratu autor knjige Davor Marijan ocijenio je kako su Sarajevu najmanje znali o onom što se događalo u BiH.

Knjiga “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” (476 str.) podijeljena je na 23 poglavlja – polazišta, raspad Jugoslavije, BiH do referenduma o neovisnosti, političko organiziranje i strategije u BiH, legalno i legitimno, BiH tijekom rata u Hrvatskoj, eskalacija i rat u BiH 1992., ratna suradnja “prirodnih” saveznika, raspad sustava i ratno življenje, međunarodna zajednica, bojno polje, oružane snage, rat prije rata, kronologija za razumijevanje muslimansko-hrvatskoga rata, prvi veliki sukobi, rat u Hercegovini, rat u središnjoj Bosni, rat u dolini Vrbasa i Rami, položaj HVO-a pod muslimanskom većinom, Washingtonski sporazum, Srbi i muslimansko-hrvatski rat, zločin i kazna te zaključno razmatranje.

Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, popis kratica, izvori i literatura te kazalo osobnih imena.

Knjigu “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” objavio je Hrvatski institut za povijest.

Davor Marijan rođen je 1966. u Priluci kod Livna. Autor je mnogih knjiga o Domovinskom ratu, među kojima knjiga “Smrt oklopne brigade”, “Bitka za Vukovar”, “Oluja” i “Domovinski rat”.

(Hina)

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica o nabavci izraelskih F-16: Inzistiram da Hrvatska dobije ono što je dogovoreno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je komentirala posao nabavke borbenih zrakoplova F-16 Barak od Izraela.

Kolinda Grabar-Kitarović je potvrdila novinarima da je razgovarala s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom o problemima oko kupovine izraelskih borbenih zrakoplova F-16, dodajući da nije znala za probleme oko dozvole za koju se Izrael obvezao ishoditi od SAD-a za prodaju svojih zrakoplova.

Kaže da je jednom prilikom podsjetila Netanyahua i američkog predsjednika Donalda Trumpa da Hrvatska to čeka. Tada je to, kaže, shvaćala kao birokratski postupak od kojeg ni SAD nisu imune.

“Tad se nisu očitovali ni jedan ni drugi ni o čemu niti smo znali. Rekao mi je sam premijer da ni on nije znao da su postojali neki problemi. O tome sam i ja saznala dva tjedna kasnije”, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da Hrvatska na to ne može utjecati jer je riječ o tehničkim pregovorima SAD-a i Izraela.

Dodala je i kako još uvijek očekuje neke detalje od veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, no s njihovim veleposlanikom Robertom Kohorstom razovarala je u utorak.

“Sinoć sam pitala veleposlanika i iz razgovora zaključujem da u ovom slučaju, obzirom da je riječ o ogromnom poslu koji će odrediti nacionalnu sigurnost, a i budućnost Oružanih snaga RH…

Naravno, riječ je o ogromnim novcima, i zato treba postupati transparentno i odgovorno. Mislim da je u ovoj situaciji bolje ići temeljito u tom procesu nego ga okončati na brzinu. Jer apsolutno inzistiram da Hrvatska dobije ono što smo dogovorili i po cijeni po kojoj je to dogovoreno.

U konačnici je, naravno, odluka na Vladi. Ali koliko sam čula od veleposlanika ovaj postupak bi mogao potrajati još koji tjedan. Koliko točno ne znam”, kaže Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je izraelska ponuda, od četiri koje je Hrvatska razmatrala, bila “daleko najbolja u svim svojim elementima”.

Postupak oko nabavke zrakoplova vodilo je Ministarstvo obrane, a ona je, kaže, tu i tamo bila izvješćivana o nekim elementima “uključujući od strane Amerikanaca da oni žele da budemo svi sigurni da Hrvatska u konačnici neće platiti bilo kakve dodatne novce za cijeli ovaj posao sa zrakoplovima”.

“Svojevremeno je bilo čak i otpora pri hrvatskom zadržavanju borbenog prostora, jer se smatralo da to nije jedna od sposobnosti koje bi Hrvatskoj trebale.

Međutim, riječ je o suverenoj odluci, Amerikanci su prihvatili da je riječ o suverenoj odluci i Hrvatska je političkim konsenzusom odlučila zadržati borbeno zrakoplovstvo. Bilo je pitanje najbolje ponude, sad ćemo vidjeti što će se odvijati”, rekla je.

“Naravno, nije sad pitanje dana, međutim, ja ipak upozoravam na taj učinak vremena, jer nažalost remont MIG-ova 21 2013. godine em je završio neslavno i većina tih zrakoplova je prizemljena na Plesu.

S druge strane, oni koji malo bolje razumiju tehnologiju, MIG 21 je zrakoplov druge generacije koji se ne može nositi sa zrakoplovima četvrte generacije, kao što je F-16 ili pak MIG 29 i tako dalje.

Očito je da, ako želimo zadržati borbeno zrakoplovstvo, moramo ići u nabavku zrakoplova”, rekla je predsjednica, dodavši da bi ona bila najsretnija da su se mogli kupiti novi, ali da ipak treba pokazati odgovornost te da ima drugih troškova koje zemlja ima.

 

Amerikanci odobrili prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari