Pratite nas

Hrvati trebaju odlučno zatražiti svoju republiku

Objavljeno

na

Kao i presudnih dana s početka devedesetih kada se nazirao krvavi ratni epilog, tako i danas, kada se pokušava dovoditi u pitanje pozicija Hrvata kao ravnopravnog naroda u BiH, Topić je jasan – Hrvatima treba republika, entitet.

Među ljudima koji su se okupili oko ideje Herceg Bosne, koja je utemeljena 18. studenoga 1991. godine u Grudama, a bio je među utemeljiteljima Hrvatskoga vijeća obrane je i proslavljeni nogometaš Veleža Jadran Topić ­ Ćela. Kao i presudnih dana s početka devedesetih kada se nazirao krvavi ratni epilog, tako i danas, kada se pokušava dovoditi u pitanje pozicija Hrvata kao ravnopravnog naroda u BiH, Topić je jasan – Hrvatima treba republika, entitet.

• Kako s jedne povijesne distance gledate na utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg Bosne?

Ono što je bilo prije 22 godine danas je još aktualnije. Tada smo napravili pravi potez koji se pokazao kao odlučujući da bi očuvali opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Danas je to vidljivo na svakome koraku. Samo to rješenje jamči napredak cijele Bosne i Hercegovine. Hrvati moraju imati svoje ozemlje, moraju imati svoje institucije.

• Neki su spočitali i da su Hrvati okupljeni u Herceg Bosnu dijelili Bosnu i Hercegovinu. Je li to bilo tako?

Zanimljivo je da nećete pronaći nijedan dokument s bilo koje sjednice institucija Hrvatske zajednice, a kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne da govori o odcjepljenju ili priključenju. Dakle, tko tvrdi drukčije, laže. Uvijek smo isticali kako je unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine unutarnja stvar Hrvata, Srba i Bošnjaka. Nismo imali nikakvu mogućnost izbora tada jer su se Srbi i Bošnjaci homogenizirali. A mi smo osnovali Herceg Bosnu kada smo vidjeli kakve su smjernice politike druga dva naroda. Ne treba smetnuti s uma kako je Herceg Bosna upravo utemeljena na dan pada Vukovara. To je nama bio jasan signal. Svaki narod ima pravo na obranu i samoorganizaciju. To je naše apsolutno pravo i nitko nam ga ne može spočitati.

• Ali postojala je zajednička obrana Hrvatske i BiH tijekom rata?!

Mi ne sporimo, a posve transparentno su potpisani sporazumi između HVO­a i HV­a, jednako kao što je postojao sporazum o suradnji Armije BiH s Hrvatskom vojskom i HVO­om. To su sve dokumenti, također, koji govore o tome da se radi o dva državna subjekta ili pokušaja odcjepljenja.

• A kada danas analizirate politiku Hrvata u BiH, jesu li oni na tragu ideje Herceg Bosne?

Nema to veze nažalost s Herceg Bosnom. Ako je nama ključno pitanje tko će sjediti u Predsjedništvu, onda smo bojim se potpuno zalutali. To je neusporedivo manje vrijedno od onoga čime raspolažu entiteti, Federacija i Republika Srpska. Bavimo se marginalnim stvarima umjesto da konačno postavimo svoje uvjete u pregovorima. Trebamo postaviti dnevni red i ne može jedan narod drugome određivati na koji će se način organizirati. Međutim, mi smo to dopustili. I sada nam Bošnjaci u lice kažu da neće ovo, neće ono, da neće dopustiti hrvatski entitet, a to nažalost od naših predstavnika nitko i ne spominje. Jedino što je aktualno jeste jedna bošnjačka politička igra da se zagospodari većinskim hrvatskim područjima.

• Što je onda rješenje?

Rješenje i od prvoga dana i famoznog livanjskog pitanja kada smo ga postavili za referendum treba biti jasno opredjeljenje – Hrvatska republika. Trebamo jasno reći i Inzku koji je stvorio sve ove probleme u Federaciji i državi da Hrvati imaju pravo na samoopredjeljenje i da ćemo to provesti sviđalo se to nekome ili ne. Mi smo europski narod i sama Europska unija ima obvezu prema toj činjenici. A mi trebamo biti konkretni i odlučni.

• A što je problem pa to Hrvati ne kažu?

Za nas je najveći problem Zagreb.

• Zašto?

Pa zato što Zagreb uvijek vrši pritisak na naše političare koji nažalost uvijek popuštaju. I to funkcionira cijelo vrijeme. Hrvati iz Herceg Bosne nikada ne pregovaraju, nego se stalno nagovaraju, prihvati ovo, prihvati ono. I sada sam dobio neke informacije da se na naše političare vrše pritisci iz Zagreba.

• Je li onda vrijeme da Hrvati kažu što žele neovisno o zagrebačkom dušebrižništvu?

Vrijeme je da se Zagrebu zahvali za sve što je učinio. Mi danas živimo ovako jer su oni ovo potpisali za nas. Oni su za nas prihvatili Washington i Dayton. Na taj su nam način vezali ruke. Sada što imamo s Hrvatima u BiH može se opisati kao prelivena čaša. Vodeći hrvatski političari trebaju sazvati Hrvatski narodni sabor koji treba donijeti odluku o ponovnom vraćanju Hrvatske republike Herceg Bosne. To treba biti polazište za sve pregovore sa Srbima, Bošnjacima i međunarodnom zajednicom. Mi koji smo stvarali Hrvatsku zajednicu, HVO i Hrvatsku republiku Herceg Bosnu uopće se ne slažemo s aktualnom politikom. Naši ljudi moraju biti jasni i konkretni i narod će stajati iza njih.

• Je li na izvjestan način presuda šestorki u Haagu poruka i hrvatskim političarima, i što očekujete od drugostupanjske presude Herceg Bosni?

Knjige koje je objavio general Slobodan Praljak su prava istina o ratu u BiH. Međutim, sud u Haagu presuđuje na temelju politike, a ne prava. Kako objasniti da je Sud osudio na pet godina nekoga tko je likvidirao 100 Bošnjaka. No, ako je po Božjoj, šestorka sigurno mora biti oslobođena. Način na koji su proglašeni zločinačkom organizacijom od Tuđmana na ovamo je smiješna. Uostalom, “zločinačka organizacija” u slučaju Gotovina i Markač je poništena. Iskreno se nadam da je i međunarodnoj zajednici dosta ovoga podmetanja i da će konačna odluka biti oslobađajuća.

• Kako gledate na to da se među Hrvatima svako malo pojavi neki pojedinac ili stranka koji su spremni izdati cijeli narod, a da takvi ne budu označeni…

Označeni su oni, i te kako. Kako nisu označeni. Oni su napredovali. A mi smo pak označeni tako da su nas strpali u zadnju rupu. Ključno je promijeniti odnos prema tome što je to nama nacionalni interes. A nacionalni interes treba biti hrvatska republika unutar BiH i institucionalno povezivanje Hrvata.

• Često se mogu čuti upozorenja branitelja da njihov status nije zadovoljavajući, da im se ukidaju prava, guraju na margine društva?!

Titu je ona ista međunarodna zajednica dopustila da bira narodne heroje, svi koji su pola sata bili u partizanima dobivali su mirovine. A sada nama ne daju. Dođe ti Međunarodni monetarni fond i kaže možete imati toliko stradalnika. To je smiješno. Obje vojne komponente uz dvije političke stranke SDA i HDZ su najzaslužniji za opstanak BiH ovakve kakva jest. Svi zato moraju preuzeti odgovornost i jasno zauzeti stav da se ne mogu zaštititi ljudi koji su izgubili dio tijela, koji su ranjeni i obitelji poginulih. Mi kao branitelji HVO­a i Armije bismo trebali odlučivati o tome tko će biti ministar branitelja kako nam se ne bi ponavljala situacija da tamo dođu ljudi koji nemaju veze s ljudima o kojima odlučuje.

• Kakav je Mostar, jeste li zadovoljni zbivanjima ovdje?

Mostar je jedini normalan grad na prostorima Bosne i Hercegovine. I Mostar jedino može funkcionirati tako da svakome daš za pravo da bude to što jeste. Kada je funkcioniralo šest općina, u svakoj smo imali po dva, tri krana i ljudi su radili. Danas imamo kolektivni stečaj. Kako može biti grad bez izbora, da gradonačelnik sam postavlja proračun. Ni samome gradonačelniku sigurno nije drago to što mora raditi. Imamo situaciju da svako selo ima svoju radijsku postaju, Mostar nema.

vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić studentima: Ljubite Hrvatsku i borite se za napredak

Objavljeno

na

Objavio

“Kršćanstvo nas uči da se ništa lijepo i dobro ne postiže bez ljubavi i mudrosti križa”, istaknuo je u obraćanju studentima i studenticama Zagrebačkog sveučilišta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na euharistijskom slavlju zaziva Duha Svetoga na početku 350. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 18. listopada u zagrebačkoj katedrali.

Uz kardinala Bozanića, u euharistijskom slavlju koncelebrirali su svećenici profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svećenici profesori Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te svećenici profesori Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove.

U uvodu homilije Kardinal je rekao kako smatra znakovitim da se euharistijsko slavlje i zaziv Duha Svetoga na početku 350. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu podudario s blagdanom sv. Luke evanđelista, rođenoga u Antiohiji, učenika apostola Pavla, u kojemu Crkva prepoznaje pisca jednoga od četiriju Evanđelja te Djela apostolskih, knjige koja govori o počecima života Crkve.

“Za cjelokupni život sveučilišta, kako studenata tako i nastavnika, kao izazovno nadahnuće može biti upravo sv. Luka, taj izniman čovjek po svome liječničkom obrazovanju, po pisanoj riječi, po prenošenju ozračja i emocija”, rekao je kardinal Bozanić navevši Lukinu sposobnost zapažanja i njegovu osjetljivosti za Kristovu preobražavajuću prisutnost:

“Prvo je slanje sedamdeset i dvojice učenika, s kojima smo upoznati samo zahvaljujući Luki, čime pokazuje da mu je stalo do naglašavanja da se Isusovo poslanje ne ograničuje samo na dvanaestoricu.

Naime, naviještanje Evanđelja dio je poziva svake istinske Kristove učenice i učenika, kako bi Radosna vijest zahvatila cijeli svijet. Nadalje, Luka ističe važnost molitve, osobito pred zadaćom koja nadilazi ljudske mogućnosti. Bez molitve nema uspješnog i plodonosnog poslanja, pa ni solidnog studiranja.

Zatim, Luka ističe važnost evanđeoskog siromaštva, poziva na oslobađanje od suvišnoga, od nepotrebnoga, od svega što može zarobiti srce, otežati korak i opteretiti radost. Pozvani smo predati se Božjoj riječi i gajiti osjetljivost za potrebe bližnjih, što potvrđuje našu kršćansku vjerodostojnost.”

Obraćajući se studenticama i studentima, kardinal ih je pozvao da u svetome Luki i u drugim svecima i blaženicima prepoznaju sebi blizak govor o traženju cilja, o grješnosti i opraštanju, o zatvorenosti u staro i o Kristovoj novosti, o evanđeoskoj radikalnosti i ljepoti.

“Akademska godina je putovanje na kojemu niste sami. S vama je prije svih drugih Duh Sveti kojega danas zazivamo i komu se često preporučujte, s vama su sveci i blaženici, od kojih je velik broj iz svijeta obrazovanja i znanosti, kao prijatelji koji vam pokazuju svoja iskustva, svoja lutanja, ali i svjetlo vjere. S vama su na tom putu vaši profesori, studentski kapelani, duhovnici, kolegice i kolege, u istoj Crkvi koja svjedoči da živi od Božje snage i njegovih darova.

Došli ste u ovu prvostolnicu, gdje su se molili brojni naraštaji studenata i profesora prije vas, nošeni istom vjerom, otvorenošću duha, istraživačkom znatiželjom i nastojanjima oko dobra obitelji, naroda i domovine Hrvatske.”

Podsjetivši da ove godine slavimo 120. obljetnicu rođenja i 20. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, Kardinal je pozvao okupljene da se često dođu pomoliti na njegov grob, izdvojivši navod iz Stepinčeva govora katoličkim sveučilištarcima 27. ožujka 1938. godine, kada je govorio o odnosu intelektualaca prema svome narodu, pri čemu se zadržava na temama narodne egzistencije, slobode, Crkve i suvremenih problema te odnosa katolika prema rasizmu. Dobro je o tome biti upoznat da ne bismo bili u zabludi glede sadašnjih predbacivanja koja olako optužuju iz neznanja ili zlobe.

Na početku govora blaženi Alojzije kaže: “Niste pošli za onima koji osim materije neće da priznaju ništa, već se rugaju onima koji vjeruju u egzistenciju osobnoga Boga govoreći: ‘Ubi est Deus eorum? Gdje je Bog njihov?’… Niste pošli za onima koji hoće da širom svijeta uskrise na novi život staro poganstvo i njegove lažne bogove, bilo u ovoj ili u onoj formi… Niste pošli za onima koji su po krsnome listu doduše katolici, ali praktički žive kao da nisu kršćani. Vaših duša nije mogao niti može zadovoljiti puki formalizam, niti fraze bez sadržaja i života…

Nije malena stvar u današnje doba, kad akademičari javno ispovijedaju svoje vjerovanje. Zato treba danas i samozataje i junaštva… Prilike naime svuda u svijetu tako se razvijaju, da uvjereni katolik intelektualac … biva često posmatran u najmanju ruku kao natražnjak. (Govor katoličkim akademičarima i akademičarkama o odnosu intelektualca prema svome narodu, 27. ožujka 1938., u: J. BATELJA [ur.], Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački: propovijedi, govori, poruke [1934.-1940.], Zagreb 2000., str. 229-230).”

“Tako je govorio blaženik 1938. godine, ističući tri dobra koja prava ljubav želi svome narodu: vjeru, narodnu egzistenciju i slobodu. Ne zvuči li nam taj odlomak, dragi mladi prijatelji, pisan u odmaku od osamdeset godina, tako aktualnim?”, upitao je kardinal.

Govoreći o današnjim izazovima koje živimo u hrvatskome društvu, kardinal je rekao da zna da mladi osjećaju i da su im poznati ti izazovi, “ali me raduje što kod vas nalazim osjetljivost i što pokazujete ispravan stav izgrađen na tragu evanđeoske obnove duha. Raduje nas što ćete i večeras, mnogi od vas, započinjući program ’72 sata bez kompromisa’ očitovati značenje darivanja sebe bližnjima, važnost pomaganja, korištenja svoje mladosti i maštovitosti da biste obradovali druge i dali im do znanja da nisu napušteni.”

Kardinal je na kraju homilije napomenuo da smo se uputili u pripremanje Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se 9. i 10. svibnja 2020. godine održati u Zagrebu, istaknuvši da na tome putu vidi sve mlade, “ali vi, studenti i studentice, imate posebno mjesto. To nije pripremanje tek jednoga susreta i slavlja, nego put duhovne obnove koji pokazuje hrvatsku mladež spremnu zalagati se za kršćanske vrjednote i za svoju hrvatsku domovinu.”

Pred završni blagoslov u ime organizatora euharistijskog slavlja, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sve prisutne pozdravio je dekan prof. dr. sc. Mario Cifrak zahvalivši za zajedništvo u molitvenom slavlju, a okupljenima se ponovno obratio kardinal Bozanić poželjevši obilje Božjeg blagoslova vodstvu Zagrebačkog sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom. Poseban pozdrav uputio je studentima koji su tek započeli svoj sveučilišni hod.

“Vrijeme studija otvara obzorje. Iskoristite to vrijeme. Vi mladi osjećate muke našeg društva. Volimo ga takvog kakav jest, jer to je naše društvo, no želimo ga mijenjati na bolje. Ne bojte se, jer dobro uvijek pobjeđuje. Ljubite našu zemlju i borite se da bude više reda i napretka. To je vaš zadatak i u tome niste sami”, završne su Kardinalove riječi.

MISIJA / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković komentirao izjave Grabar-Kitarović o prebrojavanju potpisa i o Milijanu Brkiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u petak u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje novinara, dijelove intervjua koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala Novoj TV.

Predsjednica Grabar-Kitarović u tom je intervju, između ostaloga, rekla da je proces probrojavanja glasova prikupljenih za raspisivanje referenduma mogao biti transparetniji i da su u njega mogle biti uključene udruge koje su to tražile.

Plenković je, zamoljen da komentira to stajalište, rekao da nije gledao taj intervju te ponovio kako je tekao postupak prebrojavanja.

“Mi smo kao vlada na kraju toga postupka donijeli zaključka da se svim zainteresiranim omogući uvid u baš svaki potpis koji je proglašen nevažećim i ja ne vidim što bi tu moglo biti sporno. Ono što mi trebamo učiniti jest pristupiti izradi novog punog boljeg zakona o referendumu s puno manje praznina jer ovakav kakav je danas ostavlja jako puno nedoumica”, rekao je.

Predsjednica je u intervju Novoj TV rekla da su insinuacije da ona štiti Milijana Brkića, čije se ime spominje u aferi sms. Kazala je da je to “apsolutno netočno”.

“Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima,” rekla je.

Novinari su Plenkovića pitali je li primijetio neki posebni politički odnos u posljednje dvije godine između predsjednice i Brkića.

“Predsjednica trenutačno nije članica HDZ-a i po ustavu ne može ni biti, ali smo iz iste političke obitelji. On je bio vrlo angažiran kao i drugi stranački dužnosnici u vrijeme izborne kampanje u kojoj je ona pobijedila i mislim da imaju korektne odnose, ali nisam tu vidio ništa posebno ni ništa neobično”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari