Pratite nas

Pregled

Hrvati u BiH su ustavna i moralna obveza Hrvatske

Objavljeno

na

[quote]”Bio sam u dva navrata u BiH u krajevima gdje živi većinski hrvatski narod. Mi smo hrvatska država, imamo jednu ustavnu, a i moralnu obvezu, čak i bez ustava, suradnje i brige o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske.”[/quote]

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je jučer da je popis stanovništva u BiH iznimno važan, no da se nije uključivao u kampanju pozivanja Hrvata da se odazovu popisu jer taj narod zna svoj identitet, kao i da se status konstitutivnog naroda neće promijeniti unatoč popisnim rezultatima. “Ovaj popis je važan, ali nije presudan. Nijedno pravo ne može biti upitno.

Hrvatski krajevi

Ono je utvrđeno međunarodnim ugovorom i Ustavom BiH. Ja se nisam uključivao u televizijsku kampanju pozivanja ljudi na popis pučanstva jer tu uvijek možete reći neku krivu riječ koja može zasmetati nekome u BiH. Zato sam danas ovdje”, rekao je hrvatski premijer u izjavi za medije u Livnu. Bio sam u dva navrata u BiH u krajevima gdje živi većinski hrvatski narod. Mi smo hrvatska država, imamo jednu ustavnu, a i moralnu obvezu, čak i bez Ustava, suradnje i brige o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. BiH je država koju poštujemo u njenom totalitetu i ustavnom poretku. U njoj ima puno Hrvata”. Mislim da je općenito dobro koliko ljudi ovdje živi u BiH. BiH je prema Daytonu uređena kako je uređena. Nije najsretnije uređena, ali to je država u pravilu država etničkih skupina, nacija Hrvata, Bošnjaka i Srba. I to je tako. Prema tome nemam ja što pozivati Hrvate da se popišu. Znaju oni to i bez mene”, rekao je hrvatski premijer tijekom posjeta Livnu. On je pri ulasku u BiH prošao i nedaleko sela Lipa otkuda su obiteljski korijeni njegove obitelji koja se preselila u Sinj. Livanjski načelnik Luka Čelan istaknuo je kako je sretan zbog posjeta hrvatskog premijera. Tijekom razgovora u zgradi Općine predstavio je brojne potencijale ove općine izražavajući očekivanje da će brojne hrvatske tvrtke preseliti se u Livno zbog iznimno povoljnih uvjeta koje nudi Općina, ali i da će zajedno sa susjednim općinama u Hrvatskoj uspjeti realizirati IPA prekogranične projekte iz fondova EU. U ovome gradu posjetio je i Mljekaru Livno kojoj je većinski vlasnik MCI iz Livna. Miljenko Crnjac je kao vlasnik premijeru Milanoviću pokazao pogone u kojima se proizvodi glasoviti livanjski sir. Prije ulaska svi u pratnji morali su obući posebnu zaštitnu odjeću.

Crnjac je rekao kako je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju došlo do problema s izvozom sira u Hrvatsku, odnosno Europsku uniju što je problem nastao jer BiH vlasti nisu ispunile potrebne uvjete. Pozvao je premijera Milanovića da pomogne u rješavanju ovoga spora budući egzistencija ove kompanije, kao i 1000 kooperanata i brojnih radnika ovisi o tomu. Kušao je i livanjski sir i crno vino. Hrvatski premijer je zatim obišao glasoviti Franjevački muzej i Galeriju u Gorici kod Livna koji je izgrađen uz potporu Hrvatske vlade, a sadrži bogato arheološko, etnografsko i sakralno blago kao i knjižnicu i galeriju slika, koja u najvećoj mjeri predstavlja slikarstvo Gabrijela Jurkića. U središtu Tomislavgrada hrvatskog premijera dočekali su radovi u glavnoj ulici, a domaćin mu je bio načelnik Ivan Vukadin. Doktorica znanosti Nela Rubić pri izlasku iz zgrade općine prišla je premijeru Milanoviću i zamolila ga je da pomogne iseljavanje Hrvata iz toga područja što je jedan od najvećih problema uz nezaposlenost. Na upit kako se osjeća u Tomislavgradu gdje je prvi hrvatski državnik nakon Tuđmana Milanović je odgovorio. “Neće se oni usrećiti što sam došao ovdje. Ja sam bio znatiželjan da vidim Tomislavgrad i duvanjski kraj.

Pomoć Hrvatske

Nisam nikada bio ovdje, a rekao sam da ću obići sve dijelove BiH. Ali mi smo hrvatska država i želim obići sve dijelove BiH gdje su značajnije hrvatske zajednice”, pojasnio je. Ovaj, kao i livanjski kraj izgleda dosta napredno. Očito je to kombinacija poslova ovdje i nekih ušteđevina. Ali ima jako puno nezaposlenih barem tako kažu službene brojke”, rekao je Milanović nakon susreta s Vukadinom. “Mi ne možemo spriječiti iseljavanje. Mi ćemo pomoći onoliko koliko možemo pomoći financijski, u očuvanju, ne identiteta, jer identitet oviljudi imaju i u tome im ne treba nitko pomagati jer se znaju brinuti, znaju tko su i koje su im vrijednosti. Mi možemo financirati neke objekte i programe s naglaskom da to bude konkretno i da se novac ne rasipa na tisuću sitnih stvari nego na vidljive stvari. Nama to ne treba radi izbora, jer kao što znate ovdje nisam došao zbog toga”, dodao je hrvatski premijer. U Rami ga je dočekao tamošnji načelnik Jozo Ivančević i gvardijan u Samostanu na Šćitu fra Tomislav Brković te je obišao Dom za stare i nemoćne osobe “Rama” čiju gradnju sufinancira Republika Hrvatska. Uz znameniti franjevački samostan, crkva u Rami predstavlja vrlo vrijednu cjelinu, po čemu se uvrštava među najbolje umjetnički uređene sakralne prostore Bosne Srebrne. U Milanovićevoj pratnji bili su i predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Darija Krstičević, novoimenovani veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio te generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša. U Milanovićev pratnji jučer je bio i ministar obrane Republike Hrvatske Ante Kotromanović koji je u izjavi za Večernji list rekao kako se na ulasku u Livno, u čijoj je obrani sudjelovao 1992. telefonski čuo s generalom Antom Gotovinom s kojim se prisjetio kolega koji su zajedno s njima bili na tome bojištu. Na kraju posjeta u Kupresu je hrvatski premijer obišao tamošnji Dom zdravlja. Posjet nastavlja danas u Bugojnu, Uskoplju, Kraljevoj Sutjesci i Bobovcu.

vecernji

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

HND brani Aleksandra Stankovića i napada HRT

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND.

Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije “Nedjeljom u dva” izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, “poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji ‘Nedjeljom u dva’, u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’”.

“Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike”, ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio, navodi se u dopisu HND-a.

“Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji sa gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta”, ističe HND.

Vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu, unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015. nedvosmisleno naglasio: “Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991.

Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter…. na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba”, kaže se u priopćenju.

“Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio ‘građanski rat’, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne”, navodi HND.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava, koji Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje, a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu kao da je taj politički dokument dogma.

Takvim postupkom vodstvo HRT-a je potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ, i to iz najrigidnijeg razdoblja, poručuje HND. (Hina)

>>> Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Od 2018. se ukida tunelarina za tunel Sveti Ilija

Objavljeno

na

Objavio

S prvim danom sljedeće godine ukida se tunelarina kroz Tunel sv. Ilije, što će posebno razveseliti brojne stanovnike šireg područja Makarske, Imotskog i Vrgorca, ali i svih ostalih putnika koji su koristili taj pravac i za njega u prosjeku plaćali 20 kuna, izvijestio je u srijedu splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

“Obradovala me poruka ministra Olega Butkovića da se od 1. siječnja iduće godine ukida tunelarina u Tunelu sv. Ilije. To je jedna od mjera za Imotski i cijelu krajinu, Zagvozd i područje Vrgorca, ali isto tako i za Makarsku i njeno primorje, čiji stanovnici vrlo često koriste autocestu”, rekao je Boban.

Istaknuo je kako na to gleda kao na demografsku mjeru. “U Imotskom sam se susretao s mladim ljudima koji rade sezonske poslove, i to vrlo često dvokratno. Zamislite kako je onima iz Imotskog ili Zagvozda koji rade u Makarskoj, te koliko puta trebaju na dan koristiti i plaćati tunel. To je veliki izdatak, posebice poduzetnicima i vlasnicima OPG-ova”, kazao je Boban.

Otkrio je kako je zbog ukidanja tunelarine u Zagreb odlazio više od deset puta, a u pregovorima s Ministarstvom najjači mu je argument bio da se izdvoji jedan primjer u Hrvatskoj gdje se prilaz autocesti naplaćuje. To je trajna mjera i odnosit će se na sve putnike, kaže Boban.

Tunel sv. Ilija dug je 4248 metara, otvoren je početkom srpnja 2013. godine i nalazi se na dionici državne ceste D532. Duže od pet godina gradili su ga Hidroelektra niskogradnja i Konstruktor Split.

Cijena tunelarine za prvu kategoriju iznosi 20 kuna, za drugu 30 kuna, za treću 45 kuna, a za četvrtu skupinu vozila 66 kuna. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari