Pratite nas

Hrvati u Federalnoj vlasti prihvatili su ahdnamaški pristup bošnjačkih političara

Objavljeno

na

Od oko 2 milijarde maraka proračunskog novca s koliko raspolažu županije odnosno kantoni, 80 posto odlazi na financiranje ustavnih nadležnosti te razine vlasti, policije, prosvijete, administracije,… dok je na razini Federacije situacija obrnuta. Od 1, 6 milijardi KM, samo 20 posto novca troši se na financiranje ustavnih funkcija entieta, dok se 80 posto novca troši netransparentno. Ovu je u intervju za Hrvatski Medijski Servis Dragan Vrankić, zastupnik u Parlamentu BiH.

vrankićVrankić smatra kako bi troentitetska BiH, što sad podržava i Europski parlament i Međunarodna krizna skupina i što je model po kojem je organizirana i EU, bila i ekonomski efikasnija i pravičnija i funkcionalnija država. No, Bošnjaci ne žele prihvatiti takvo riješenje, jer se drže politike- ako ne može građanska BiH, može građanska Federacija BiH, odnosno ako ne možemo imati cijelu, možemo imati pola BiH.

Vrankić je jedan od ponajboljih poznavatelja financijskog i ekonomskog sektora i načina raspodjele proračunskih prihoda, jer je čak tri mandata proveo na dužnosti ministra financija, najprije u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije, potom Federalnoj vladi i u prošlom mandatu bio je na čelu ministarstva financija i trezora BiH.

HMS: Mnogi smatraju kako je sadašnji sustav raspodijele prihoda nepravičan. Dielite li to mišljenje?

VRANKIĆ: Apsolutno. Kad je rađen sustav raspodijele prihoda, ja sam u to vrijeme bio ministar financija. No, nametnuto je riješenje koje je radila jedna radna grupa izvan ministarstva. Pošto su hrvatska područja u to vrijeme bila gospodarski najpotentnija, napravljeno je riješenje po kojem se ne vidi odakle dolaze prihodi od PDV-a. To je urađeno iz političkih razloga. Onda je najprije određeno koliko para treba Sarajevu, dat je keficijent 2, a onda su uklapani ostali koeficijenti. U posljednje vrijeme napravljene su neke male izmjene, pa nešto mrvica više dobivaju Livno i Posavina, ali to nije ni blizu pravičnog riješenja. Sve se to naravno može mjenjati, ali mora postojati suglasnost svih strana za to.

HMS: A raspodjela novca iz Federalnog proračuna ?

VRANKIĆ: Od otprilike 2 milijarde maraka proračunskog novca s koliko raspolažu županije odnosno kantoni, 80 posto odlazi na financiranje ustavnih nadležnosti te razine vlasti, policije, prosvijete, administracije, dok je na razini Federacije situacija obrnuta. Od 1, 6 milijardi KM, samo 20 posto novca troši se na financiranje ustavnih funkcija entiteta, dok se 80 posto novca troši netransparentno. Znate kako to ide. Navečer rade telefoni. Dogovori se sutra ti i ti idu u štrajk, prosvijede, blokiranje prometnica, onda se ide pred Federalnu vladu, traži pomoć. Onda se pojavljuju dužnosnici te vlasti koji eto kao pomažu obespravljene radnike, propalim firmama uplaćuju se milijuni maraka proračunskog novca, plaća uvezivanje radnog staža. Znate li kad je nekoj firmi u Hercegovini uvezan radni staž? Naši ljudi vide nekoliko mjeseci rade nema plaće, oni odoše u Njemačku, ili pokreću neki svoj biznis. Pa vidite u Tuzlanskoj županiji šta se dogodilo. Oni koji su prosvijedovali sad su u vlasti i sad kantonalna vlada kupuje propale firme za 1 marku, a pri tom preuzimaju obveze te firme koje iznose 20 milijuna maraka. I umjesto privatizacije mi imamo obrnut proces podržavljenja propalih firmi i povratak u dogovornu socijalističku ekonomiju.

HMS: Je li i to primjer netransparentnog trošenja novca i ovo što sad izlazi na vidjelu u slučaju Razvojne banke F BiH?

VRANKIĆ: To je apsolutno politička banka. Ona je faktički bila produžena ruka politike i kad se određene grupe nisu našle u koncepciji došlo je do sraza u banci gdje se to mora kadrovski drugačije pospremati. Ovo je jedna totalna potvrda, i pogotovo pred izbore, preslagivanja bošnjačkog korpusa, a ovi Hrvati koji su tamo proizilaze iz podaničkog ahdnamaškog pristupa, gdje im se kaže: ako budeš dobar, poslušan, to i to provodio onda ćemo malo i tvojoj firmi dati. Mislim da je vrijeme da netko i tamo u zatvoru završi.

HMS: Vjerujete da će se to dogoditi?

VRANKIĆ : Ma, čujte jednom se mora dogoditi. Mnoge se stvari događaju u posljednje vrijeme .Kad sam ja došao u Federacju za ministra financija 2003. ,svi su govorili evo ga HDZ-ovac, Hercgovac, došo štiti lopove, i nije bilo procesa nigdje osim u Hercegovini. Tad sam izjavio, zbog čega su me napali u Slobodnoj Bosni , da više kriminala ima u jednoj sarajevskoj ulici nego u cjeloj Hercegovini. Zašto i danas tako mislim? Zato što je ovdje sve počišćeno, oribano. Toliki je pritisak bio da se ovdje ljudi boje raditi bilo šta mimo zakona, jer i kad rade po zakonu stalno im se šalju inspekcije. Dakle, imamo apsolutno netransparentno trošenje proračunskog novca na razini F BiH, a jedan od osnovnih principa koji će se morati ispoštovati, želimo li u EU, je uspostava državne pomoći i poticaja u poljoprivredi, gdje ćemo imati kriterije i mehanizme raspodijele pomoći, gdje će svi moći aplicirati, bez obzira jesu li privatne ili državne tvrtke, pod jednakim uvijetima i gdje će novac dobijati oni koji zadovolje kriterije definirane natječajem, a ne kao što se sad radi.

HMS: Kakva sudbina čeka Aluminij, koji je najveći bh izvoznik, ali tvrtka sa sjedištem u Hercegovini, ako imamo ovakav pristup Federalnih vlasti u raspodijeli proračunskog novca kakav je sad?

VRANKIĆ: Aluminij treba opstati i ima rješenja da opstane, ali moramo shvatiti da je Aluminij streteški proizvod za BiH da se njermu mora osigurati, struja koje ima viška u BIH i ići u narednu fazu preprade aluminija u BiH. Mi ne smijemo doć u poziciju da unosimo svu sirovinu, da Aluminij plaća skupu struju, skuplju nego drugi u BiH, i da izvozi sirov aluminij,.

HMS: Po svim ekonomskim pokazateljima BiH je na samom europskom dnu. U kojoj mjeri je ovo naše ekonomsko i svako drugo nazadovanje, da ne kažem propadanje, uvjetovano i ovakvim ustavnim uređenjem.

VRANKIĆ: Osnovi uvijet za svako pa i ekonomsko napredovanje i za privlačenje stranih ulagača je politička stabilnost. Zbog neriješenog hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH nema te stabilnosti. Neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje itekako otežava rješavanje svih problema u BiH. A kad u to ubacite faktički separatizam kad u to ubacite nečije interese, a oni su suprotni integralnim interesima, onda dolazite u poziciju blokade kao što vidite svaki dan u Bosni i Hercegovini.

HMS: Vaša stranka se zalaže za preuređenje BiH, da na toj srednjoj razini između općina i savezne, bh., razine postoje 3 ili 4 entiteta, od kojih bi jedan bio s hrvatskom većinom. Bi li tako uređenje osiguralo ekonomski napredak, jeftiniju i efikasniju državu?

VRANKIĆ: Rješenje koje zagovara HDZ, za BiH, nesumnjivo, je ekonomski financijski bolje od ovog postojećeg. Vjerujem kako sve više i u međunarodnoj zajednici razumiju nužnost prihvaćanja našeg prijedloga, čemu se radujem, jer su do sada propuštene brojne prigode izlaska iz različitih blokada i napretka ove zemlje. Rezolucija Europskog parlamenta koja zagovara federalizam, a odbacuje centralizam i separatizama dočekana je kao nešto senzacionalno, a zapravo je to model po kojem je uređena Europska unija. Ako jedna Europa tradicionalno počiva i razvija se na federalnim principima, onda ne vidim zašto bi to bilo tako loše za BiH. Dapače, u EU federalizam je nešto što daje dovoljno demokraicje, dovoljno prepoznavanja partikularnih interesa, bilo nacionalnih bilo gospodarskih, a s druge strane osigurava dovoljno jedinstva na razini Unije da EU može nastupati na svijetskoj diplomatskoj sceni

HMS: Čini se kako je i Međunarodna krizna skupina došla upravo do tog zaključka da je federalno, troentitetsko uređenje, za BiH najprikaldnije

VRANKIĆ: Meni je posebno drago da je ICG na kraju to prezponala ili vratila se „na mjesto zločina“. Jako dugo su upravo oni tvrdili da federalizam nije rješenje, da je treći entitet problem, da Hrvati traženjem trećeg entiteta generiraju probleme. Na kraju su shvatili i oni, hvala Bogu, da hrvatski narod, hrvatski entitet nisu problem nego rješenje i mislim da definitivno BiH treba urediti po mjeri sva 3 naroda. A, treći entitet je trenutno najjednostavnije i najjeftinije rješenje u postojećim okolnostima. Jer već imamo 2 entiteta. Sad ako se žele tražiti rješenja bez entiteta i to je moguće, ima jako puno rješenja kojima bih ja bio zadovljan, ali ona zahtjevaju puno veći zahvat u strukturi države, nego što zahtijeva uspostava trećeg entiteta, kako bi svi narodi u BiH bili ravnopravni.

HMS: No, kako doći do troentitetske BiH koja bi bila i efikasnija i jeftinija i pravičnija, od ovako uređene države, kad bošnjačke političke elite svaki spomen trećeg entiteta „dočekuju na nož“

VRANKIĆ : Oni tom matricom plaše svoje građane odnosno homogeniziraju ih na tragu zadržavanja postojećeg rješenja.

HMS: Ali, zašto?

VRANKIĆ: Oni bi najradije da BiH bude građanska, što bi Bošnjacima, odnosno njihovim političkim elitama, osiguravalo dominaciju budući su najbrojniji. Ali kako vide da je srpska politika jaka i da je utemeljena na Daytonu , svjesni su da je tako ne mogu podjeliti i u takvim okolnostima žele za sebe zadržati ono što već imaju, svoj entitet, federalni entitet. A u varijanti koju mi zagovaramo moralo bi se faktički preurediti Federacija da bi se dobio treći entitet, uz neku teritorijalnu korekcijui RS. I tu padaju maske kad kažu da su za ravnopravnost Hrvata, a žele zadržati postojeće stanje dominacije nad Hrvatima u F BiH.

HMS: Gdje je onda riješenje?

VRANKIĆ: Ključ rješenja u BiH stoji u odnosu bošnjačke politike naspram BiH odnsno. naspram hrvatksog pitanja. Ukoliko žele ostvariti građansku BiH, onda neće imati nikakvu BiH, ako žele rješiti hrvatkso pitanje, preurediti i napraviti od BiH zemlju prihvatljivu europskim standardima onda bošnjačka politika treba najprije pokazati afinitet u rješavanju hrvatskog pitanja. Mi kao Hrvati ni po broju ni po odnosu prema BiH nismo neprijatelji ni Bosni i Herecgovini ni Bošnjacima .Rješavanjem odnosa s nama na korektan način šalje se poruka i srpskoj politici; evo vidite kako s Hrvatima želimo napraviti dobre odnose, i zajedno s njima izgraditi korektnu BiH i vama šaljemo poruku ‘ajde da to uradimo svi troje. To je pravi put. Znači bošnjačka politika je odgovorna za odnose u Federaciji, a ujedno mislim da je i odgovorna kao najbrojnija politika za cijelu BiH pogotovo što je oni svojataju, dok u praksu čvrsto drže Federaicju, ne puštaju je, što je onda potvrda njihove stvarne politike koja se svodi na to ; ako ne može građanska BiH, onda može pola BiH- Federacija- biti naša.

HMS: Vjerujete li da bi se nešto moglo promjeniti nakon izbora, ukoliko recimo kod Bošnjaka pobjedi Komšićev DF i Radončićev SBB i oni budu partneri u vlasti HDZ BiH?

VRANKIĆ: Kad gledam taj DF, onda ne vidim nikakav njihov pozitivni pristup u smislu rješavanja nacionalnog pitanja, oni više teže građanskoj opciji, a to znači produbljivanje problema. Vidim da SBB ima određena razumijevanja prema nekim pitanjima ali to je još uvijek nešto na pojedinačnoj procjeni, ali nisam vidio da to imaju u programu. Na bošnjačkoj političkoj sceni treći entitet je samo sredstvo za njihovo međusobno obračunavanje tko je izdajnik Bošnjaka i draže BiH. Dakle, faktički manje -više pozicija svih bošnjačkih stranaka je ista, ako ne može građanska BiH, može onda građanska F BiH. I, dok god su takve pozicije nema riješenja, a ako misle da bez nas može biti Bosne i Hercegovine varaju se.

HMS

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Novi pravosudni igrokaz u slučaju ‘Šantić’

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Bihaću odbio je prijedlog Tužiteljstva USŽ-a za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću Tigru, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću, koji su prije nekoliko dana uhićeni zbog sumnje da su 1995. ubili generala HVO-a Vladu Šantića.

Svakome tko je pratio slučaj nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, čije tijelo nikada nije pronađeno, nije teško zaključiti kako je u tom slučaju riječ o igrokazu pravosudnih tijela u USŽ-u kako bi se javnosti prikazalo da se nešto radi, piše Večernji list BiH.

Naime, bez tijela Vlade Šantića nema ni presude, pa je u tom slučaju i ovo treniranje strogoće i gluma pravne države pomalo smiješan čin. Koliko god su se u istrazi o mučkom atentatu na doministra FMUP-a Jozu Leutara događale opstrukcije, gotovo na identičan način to se događalo i prilikom istrage vezane uz ubojstvo generala HVO-a.

Opstruiranje istrage

Podsjećanja radi, u poslijeratnom razdoblju provedeno je nekoliko istraga zbog ubojstva Šantića, no nijedna nije rasvijetlila slučaj do kraja. Federalna uprava policije (FUP) je početkom 2014. godine, a na osnovi izjave zaštićenoga svjedoka koji je tvrdio da se posmrtni ostaci generala Šantića nalaze u bačvi na Grabežu, obnovila je istragu u tom predmetu. Ubrzo su izvršena iskopavanja, pa je na obližnjoj lokaciji pronađena bačva s karboniziranim ostacima jedne osobe.

Ipak, DNK analizom nije se moglo gotovo ništa utvrditi jer su posmrtni ostaci bili previše oštećeni. Iste godine FUP-ovi istražitelji pronašli su tragove Šantićeve krvi kod hotela Sedra, nakon čega je podnesena kaznena prijava protiv Hamdije Abdića i nekoliko njegovih suboraca. Za vlasti u Federaciji, nevladine organizacije, Helsinški odbor te ured Amora Mašovića, taj čovjek kao da nije ni postojao, niti koga uopće zanima što se dogodilo s njim. Osim Šantićeve supruge koja je do sada na sve načine pokušavala doći do njegova tijela kako bi ga na dostojan način pokopala, generala HVO-a nitko drugi nije tražio. Jedino je imala potporu u kardinalu Vinku Puljiću, ali su i njegova nastojanja ostala blokirana.

Dudakovićeva šutnja

Unatoč tome što ga je posljednji vidio, general Armije BiH Atif Dudaković već godinama šuti i niječe bilo kakvu umiješanost u Šantićevu likvidaciju. Podsjećanja radi, tog kobnog dana Šantić se obukao i nakon toga sjeo u Abdićevo vozilo, što je u tom trenutku bila neobična gesta za Šantića. Međutim, Šantićevim vozilom marke Mercedes krenula su dvojica pripadnika HVO-a – Željko Vujić i Radovan Klepić uz koje su sjela i dvojica vojnih policajaca iz 502. brigade Armije BiH.

Vozila su se uputila prema hotelu Sedra u Cazinu. Po dolasku u hotelu ih je dočekao general Atif Dudaković, a dvojica pripadnika HVO-a Vujić i Klepić, nakon što su pred ulazom razoružana, otjerana su iz hotela. Generalu Dudakoviću tom prilikom su pravili društvo stanoviti major Armije BiH Aleksandar Mrenica, Hamdija Abdić te Danijel Zulić, osoba koja je dva dana prije pucala u leđa pripadniku HVO-a u kafiću Flamengo.

Nakon tog susreta generalu HVO-a Vladi Šantiću gubi se svaki trag. Premda je 5. korpus Armije BiH imao kompletnu logističku pomoć iz Hrvatske, 10 posto svih isporuka trebao je dobivati tamošnji HVO. Međutim, general Šantić nikada nije znao koliko je čega stiglo jer kompletan uvid u logistiku imao je samo Atif Dudaković.

 

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

 

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Biskup Komarica: Konstantno ignoriranje zahtjeva katolika da im se omoguće jednakopravnost

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu, 13. prosinca 2017 susrela su se u Banjoj Luci trojica domaćih vjerskih predstavnika pravoslavni banjolučki episkop Gospodin Jefrem, muftija banjolučki dr. Osman efendija Kozlić i biskup banjolučki dr. Franjo Komarica s veleposlanicom SAD u BiH Maureen Elizabeth Cormack.

U dužem otvorenom razgovornu glavna tema je bila mogućnost većeg zajedničkog djelovanja predstavnika tri glavne vjerske zajednice – SPC, Katoličke Crkve i Islamske zajednice – u korist mira i pomirenja u zemlji, te u većem utjecaju na domaće političare oko njihovog zajedničkog djelovanja za dobro svih stanovnika zemlje.

Svaki od trojice vjerskih dužnosnika je iznio svoje viđenje aktualne situacije zajednice vjernika kojoj stoje na čelu, zalaganje u korist mira i pomirenja te mogućnosti i nemogućnosti utjecaja na aktualnu politiku na području svoje kompetencije.

Biskup Komarica je u svojim izlaganjima – između ostalog – podsjetio na zajedničko zauzimanje trojice domaćih vjerskih vođa prije početka rata, tijekom rata u BiH i poslije rata u korist zaštite ljudskih prava, te zajedničkog života u međusobnoj solidarnosti i pomaganju.

Požalio se na podržavanje od strane utjecajnih međunarodnih političara poslijeratnog „kontroliranog kaosa“ i vladavine zakona jačega u zemlji umjesto izgradnje pravne države.

Prigovorio je konstantno ignoriranje – od strane domaćih i međunarodnih političara – brojnih opravdanih zahtjeva domaćih katolika da im se omoguće jednakopravnost i osnovna ljudska prava, kao što su održivi povratak na vlastitu imovinu, izgradnja domova i nužne infrastrukture te izgradnja župne crkve umjesto porušene – kao što je slučaj u općini Drvar.

Naveo je niz projekata koje njegova skoro potpuno iskorijenjena biskupija – tek je oko 5% katolika od predratnog broja nakon 22 godine poslije rata prisutno na području entiteta RS – već godinama nastoji provoditi na socijalnom i odgojno-obrazovnom području u korist istinskog pomirenja i zajedničkog nužnog budućeg života.

Pojasnio je veleposlanici da ona „svaki put kad putuje ovim područjem, a nema pravog puta niti kućā može znati da su tu bila katolička sela, iz kojih su miroljubivi stanovnici nasilno protjerani a nitko od političara i dužnosnika – ni domaćih ni stranih – nije im dostatno omogućio da se ponovno vrate i ostanu živjeti u svom rodnom kraju“.

Zamolio je veleposlanicu Cormack, da preporuči svima trojici „neku učinkovitiju molitvu za političare da im Bog prosvijetli pamet i potakne srce te više ne odbacuju istinu, ne gaze pravdu i ne ismijavaju se pomirenju i trajnom miru među građanima ove zemlje, za koje su odgovorni pred Bogom i pred poviješću“. Sva trojica vjerskih predstavnika su izrazila svoju spremnost da i ubuduće imaju svoje službene predstavnike u Međureligijskom vijeću na području šire banjolučke regije.

Zahvalili su veleposlanici Cormack za organiziranje susreta i otvoreni razgovor. Veleposlanica je obećala da će se pozabaviti s opravdanim pritužbama, prijedlozima, pitanima i zamolbama svojih uvaženih sugovornika, javlja TABB.

 

Biskup Komarica: Zašto se prešućuju i ne procesiraju zločini nad katolicima

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari