Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvati u Luksemburgu pomažu Slavoniji i Baranji

Objavljeno

na

U sklopu 36. festivala migracija, kultura i građanstva u Luksemburgu, na više od 400 štandova predstavljeno je stotinjak nacija i kultura iz cijeloga svijeta.

Hrvatsko društvo Luksemburg na svojem štandu predstavilo je enogastronomsku i turističku ponudu Slavonije i Baranje, a nastup je financijski podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

“Ove godine odlučili smo posjetiteljima događaja prezentirati njima vjerojatno nepoznatu regiju, da je dožive kroz kušanje izvrsnih vina i rakija, mesnih i mliječnih prerađevina te ulja, i steknu uvid u djelić njezinih turističkih potencijala. Dokaz da smo u tome uspjeli jest ostvareni prihod te brojne riječi hvale i poticaja za slične inicijative u budućnosti”, rekla je voditeljica projekta Ljerka Radoš.

Logističku potporu projektu dali su Osječko-baranjska županija i tamošnji ured Hrvatske turističke zajednice, a na festivalu se predstavilo osam tvrtki. Aktivnostima u Osijeku koordinirao je Zdenko Gverijeri koji je u Luksemburgu održao i nekoliko poslovnih sastanaka: “Zahvaljujući kontaktima koje nam je sredio HDL, sastao sam se s voditeljima nabave jednog velikog francuskog trgovačkog lanca i nekoliko lokalnih trgovina. Oni su iskazali veliki interes za proizvode Slavonije i Baranje te očekuju da im u najkraćem vremenu dostavimo izbor proizvoda za kušanje te komercijalne ponude”.

Najveći interes na festivalu izazvalo je 14 vrsta vina i osam vrsta rakija koje je predstavio osječki sommelier Damir Zrno: “Pokazalo se da su žitelji Luksemburga i regije vrsni poznavatelji vina te ljubitelji žestokih pića. Naša vina bila su im slabo poznata, ali ispostavilo se kako su cijenom konkurentna i da posjeduju kvalitetu za međunarodno tržište, kako ona velikih proizvođača vina tako i ponude manjih obiteljskih vinarija”.

Među brojnim posjetiteljima hrvatski štand obišli su i članovi luksemburške Vlade. Ministrica kulture Sam Tanson zadržala se u razgledanju kulturnih posebnosti istočne Hrvatske te je prihvatila prijedlog Hrvatskog društva Luksemburg da se ostvari komunikacija između budućih europskih prijestolnica kulture Rijeke (2020.) i Esch-sur-Alzette (2022).

Ministrica za obiteljska pitanja i integraciju Corinne Cahen upoznala se sa značajkama Osječko-baranjske županije te najavila da će rado prihvatiti poziv u posjet. Tako se otvaraju i mogućnosti proširenja suradnje na druga područja poput znanosti i obrazovanja, o čemu vrijedni članovi ove udruge već stvaraju nove inicijative.

Što vi mislite o ovoj temi?

Naši u svijetu

Treba li vjerovati Münchenskoj policiji ili vlastitim očima?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati iz Münchena, pogotovu oni koji su nazočili subotnjem Vazmenom bdijenju u crkvi Sv. Pavla, ogorčeni su i ne mogu se načuditi izvješću njemačke policije i medija koji se pozivaju na to izvješće u kojem se minorizira taj incident koji je srećom završio bez težih posljedica.

Puno je onoga što Hrvati predbacuju münchenskoj policiji. Zbog toga je nekoliko hrvatskih pojedinaca, u ime svojih udruga i tamošnje brojne hrvatske zajednice, pisalo njemačkoj policiji ali i medijima.

Pisali su također i münchenskom biskupu u čijem sastavu je i Hrvatska katolička misija München, piše Fenix-magazin

Razgovjetno je vikao „Takbir“

Hrvati koji su bili tu večer u crkvi pitaju se trebaju li vjerovati onomu što su vidjeli svojim očima i čuli svojim ušima ili izvješću policije u kojem se taj događaj, po njihovu sudu, minorizira i usmjerava ga se u potpuno drugom pravcu od istine.

Iako njemačka policija u svom izvješću nigdje ne navodi kako se incident dogodio pri katoličkom obredu na hrvatskom jeziku i u crkvi gdje je bilo oko tisuću i pol Hrvata, netočno se iznosi podatak kako se radilo o pravoslavnom obredu.

Malo je nevjerojatno za katoličku Bavarsku i njihovu policiju, te medije koji su prenijeli tu netočnost, da im se baš slučajno potkrala ta greška koju nisu ispravili ni nakon brojnih reagiranja. Ili se želi zataškati cijeli događaj.

No, još više od toga Hrvate smeta nenavođenje policije da je prekid vjerskog slavlja, te izazivanje panike i meteža, počinio čovjek afričkog podrijetla. Netočno u tom izvješću dalje je i podatak kako je nepoznati muškarac izgovarao nerazumljive riječi i povike.

Točno je kako je Afrikanac jasno i razgovijetno uzvikivao muslimanski poklič „Takbir“ što je značenje jednako „Allahu Akber“. Taj je poklič pogotovu poznat prognanim Hrvatima iz BiH u Münchenu, koji su od muslimanskih ekstremista i uvezenih mudžahedina (pro)tjerani i ubijani uz taj poklič u zadnjem ratu u BiH .

Postigao cilj

Nekolicina hrabrih Hrvata koji su u crkvi zaustavili Afrikanca u njegovu vikanju i rušilačkom pohodu prema oltaru kažu kako u njemu nisu prepoznali „psihički bolesnu osobu”, kakvim ga se sada nastoji prikazati. On je više sličio na osobu koja je imala svoj cilj nego na psihički bolesnu osobu, kaže Fenixov izvor.

Kakav je cilj imao Afrikanac i što je želio postići, teško je reći, jer je zaustavljen i savladan prije dolaska policije. No, postigao je jedan cilj: unio je dodatnu nesigurnost vjernika pri odlasku u neštićene crkve.

Hrvati su zato pisali i njemačkom biskupu moleći ga da nešto poduzme kako bi bavarske crkve u koje dolaze i Hrvati ubuduće bile štićene, a sve kako se ne bi događale takve stvari sa nemilim scenama straha i općeg meteža.

Treba li se dogoditi kakav teroristički čin da bi katoličke crkve počele biti štićene na adekvatan način, jedno je od pitanja Hrvata na koje se traži odgovor i od lokalnog biskupa.

Sličan izgred prije 2 godine u Essenu

Za kraj, a usporedbe radi, Hrvati podsjećaju kako se sličan izgred dogodio prije dvije godine u u Essenu, kada je na Veliki petak srednjovječni čovjek arapskih korijena ušao u crkvu St. Thomas Morus u kojoj se služio obred na hrvatskom jeziku. I tada, kao i sada u crkvi sv. Pavla u Münchenu, uzvikivano je Allahu Akbar i prijetio, nastala je panika jer su ljudi posumnjali da je podmetnuta eksplozija, pa je obred prekinut a ljudi su kao u stampedu bježali jedan preko drugog iz crkve.

Jesu li primjeri iz Essena i Münchena posve slučajni ili su oni ipak povezani prikrivenim terorizmom ili uvodom u terorizmom, teško je reći.

No, teško se oteti dojmu kako se u oba slučaja se navodno radilo o “psihički bolesnim osobam” koji su nepozvani upali i prekinuli katoličke obrede pred najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Fenix-magazin/Stjepan Ivan Mandić

 

U Münchenu muškarac prekinuo vjerski obred vičući ‘allahu ekber’!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nova knjiga Tomislava Žigmanova

Objavljeno

na

Objavio

Nova knjiga pisca i esejista Tomislava Žigmanova “Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske” bit će predstavljena u utorak, 23. travnja u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI).

Nova Žigmanovljeva (Subotica, 1967.) knjiga donosi zbirku tridesetak književnih rasprava i kritika na žanrovski raznovrsnu literarnu produkciju suvremenih hrvatskih autora – pjesnika, pripovjedača, esejista i znanstvenika pod indikativnim naslovom „Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske“, navodi Matica, prenoseći recenziju Vinka Brešića.

I o ovoj se zbirci Žigmanovljevih rasprava i kritika može govoriti kao o respektabilnoj monografiji koja na visokoj razini registrira i problematizira aktualne kulturne, u prvome redu književne teme vojvođanskih Hrvata te pridonosi kritičkome usustavljivanju nacionalne baštine, ističe HMI i napominje kako je ta knjiga nagrađena Nagradom Julija Benešića.

Knjiga je tiskana u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula i Hrvatskog akademskog društva Subotica.

Uz samog autora, knjigu će predstaviti: ravnatelj HMI Mijo Marić, recenzent Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta te u ime nakladnika Istarskog ogranka DHK urednik knjige Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog.

Budući da se u utorak, 23. travnja održava 8. Noć knjige, iz Matice skreću pozornost da će, nakon promocije, u čitaonici Matice biti otvorena Izložba časopisa hrvatskih manjina iz zemlja srednje i jugoistočne Europe, a u večernjim satima održat će se i Virtualni festival pročitanih iseljeničkih knjiga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari