Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvati u svijetu nisu iseljenici, nego Hrvati u dijaspori

Objavljeno

na

Hrvati, mjereno brojnošću u matičnoj državi, u usporedbi s drugim narodima spadaju u vrh europskih država po zastupljenosti u rasijanosti ili dijaspori, ali Republika Hrvatska nema sređene odnose sa svojom dijasporom.

[ad id=”93788″]

Molim zaljubljenike u izraz iseljeništvo i iseljenici, da izbjegavaju te izraze jer Hrvati u dijaspori nisu iseljenici u pravom značenju tog izraza, nego su se našli u dijaspori ili rasijanosti raznim progonima, bjegom pred opasnošću od neprijatelja, odlazkom u svijet “trbuhom za kruhom”, radi izobrazbe…

Ne ulazeći dublje u povijest, Hrvati su počeli brojnije napuštati svoju domovinu pojavom okrutnih turskih osvajanja. To vrijeme se približno poklapa s odkrićem Amerike pa među prvim Europljanima nalazimo u Americi i Hrvate. U to doba radi turske okrutnosti počinju i hrvatski eksodusi u europske države, primjerice u dijelove Italije do Verone i na jugu u Molešku pokrajinu, k tomu u razne dijelove Habsburgškog carstva, primjerice: Gradišće, Šopronj i dalje sve do Moravske… Dakle, Hrvati izvan iskonske domovine nisu iseljenici, nego su Hrvati u rasijanosti ili u dijaspori.

DIJASPORA-620x400Odlazili su Hrvati u Zapadnu Europu i drugdje na školovanje i znatan broj takovih je ostajao u novom obitavalištu. Među takovima je veliki broj istaknutih učenjaka i umjetnika svjetskog glasa, od kojih evo primjerice samo nekoliko imena kroz povijest do danas: Herman Dalmatin, Ivan Stojković, Andrija Jamometić, Pavao Skalić, Matija Vlačić Ilirik, Antun Dalmatin, Stjepan Konzul,, Bartol Kašić, Juraj Križanić Ruđer Bošković, Ivan Vučetić, Nikola Tesla, Zlatko Baloković, Ivan Meštrović, Lovro Matačić Lavoslav Ružićka, Ivo Andrić, Vladimirr Prelog… Iza ovih, mahom pokojnika tisuće istaknutih hrvatskih znanstvenika  u svima životnim dobama djeluju u dijaspori.

Tisuće Hrvata je napustilo Hrvatsku bijegom radi velikosrbske diktature, u Kraljevini Jugoslaviji. Ista i još strašnija nevolja je prisilila Hrvate na bijeg ispred zločinačke komunističke diktature u poraću iza Drugog svjetskog rata i kao ekonomska emigracija, napose od 60-ih godina 20. stoljeća. Nazivani su gostujući radnici na privremenom radu u inozemstvu, a većina je ostala trajno u dijaspori.

Znatan broj Hrvata ostao je živjeti u hrvatskim krajevima, koje su okupirali pohlepni Srbi i Crnogorci (Srijem do ušća Save u Dunav, Bačka, Boka Kotorska…)

Veliki val bijega Hrvata napose iz BiH uvjetovala je velikosrbska genocidna agresija na Hrvatsku i na BiH od 1991. nadalje.

Nijedna od spomenutih skupina Hrvata nisu iseljenici i taj pogrješni izraz bi trebalo napustiti i rabiti pravi izraz: Hrvati u dijaspori ili rasijanosti pri čemu valja dati prednost internacionalnom pojmu “dijaspori” jer je razumljiv u cijelome svijetu…

Štoviše, ako je čak netko od vrlo malog broja Hrvata bio iseljenik, njegovi potomci u novom obitavalištu nisu iseljenici, ali jesu Hrvati u dijaspori.

Grčku riječ diaspora prvi su primjenili Židovi u progonstvu

Pojam di(j)aspora uveli su Židovi oko 500 godina prije naše ere za svoj prognanički status u Babilonu, da bi se kao pastirski narod odhrvali asimilaciji u najkulturnijoj državi toga vremena. Dijaspora je Židovima značila svojevrstno državljanstvo na tuđem prostoru, što im je omogućilo da su se unatoč brojnih inkvizicija održali kao narod i konačno su 1948. obnovili svoju državu Izrael, iz koje su prognani početkom naše ere. Ima još naroda, koji su se održali u tuđini pod pojmom dijaspora (na primjer Armenci) ili pod sličnim državotvornim pojmovima u rasijanosti ili dijaspori. Primjerice, Švicarsci se održavaju trajno u dijaspori kao “Auslandschweizer”, što traje stoljećima upisom novorođenih u Švicarskim diplomatskim službama. Nitko u svijetu ne naziva svoje sugrađane izvan domovine iseljenicima, nego samo Hrvatska.

Naziv iseljenici uvele su tuđinske vlasti u Hrvatskoj

Tuđinske vlasti u Hrvatskoj su Hrvatima izvan Hrvatske nametnule naziv iseljenici da ih se tako zauvijek riješe. Pojam iseljenik/useljenik u stranim državama neme nikakav status nacionalnog obstanka, nego je objekt integracije i asimilacije u naciju novog zavičaja.. Zato, za raziku od Židova, koji su se tisućama godina održali kao dijaspora, Hrvati kao “iseljenici” gube svoj nacionalni status već u prvim generacijama.

Hrvatska treba u svome interesu ustrojiti Ministarstvo za dijasporu

Radi zaštite od denacionalizacije Hrvata “iseljenika” u svima državama svijeta Hrvatska treba uvesti pojam dijaspora (međunarodno priznati status naroda izvan matične države) za Hrvate rasijane po svijetu i nazivati ih Hrvati u dijaspori. Tomu shodno suverena država Hrvatska – Republika Hrvatska treba ustrojiti Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, a ne Ministarstvo za iseljeništvo, kakovo je postojalo za Tuđmanove Hrvatske.

Hrvati u dijaspori su krajnje zanemareni od države Hrvatske!

Iza smrti prvog predsjednika Dr. Franje Tuđmama komunistiška (Račan) i orjunaška (Sanader) vlast u RH je posve zanemarila Hrvate u dijaspori, ali rado prima od Hrvata iz dijaspore oko dvije milijarde Eura godišnje, koje se šalje obiteljima i rodbini u Hrvatskoj… Komunistički zoroklik Milanović je u predizbornoj kampanji promukao od uvrjedljivih i odbojnih govora protiv Hrvata u dijaspori.

U dijaspori ima podjednaki broj Hrvata kao u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska nema čak niti ministarsvo za dijasporu, Hrvati iz dijaspore nemaju nijednog svoga zastupnika u hrvatskim vlastima. Zavarava se dijasporu s trojicom Hrvata iz BiH, koji nisu Hrvati iz dijaspore, nego građani svoje suverene države BiH. Hrvatima u dijaspori je krajnje otežano glasovanje na svima hrvatskim izborima pa od oko 4 milijuna Hrvata u dijaspori odazove se na glasovanje jedva nekoliko tisuća Hrvata. HTV emitira tjedno jednu oko polasatnu emisiju za Hrvate izvan domovine, a većina dijasporskih država imaju cjelodnevne TV-emisije za svoje sugrađane u dijaspori. Čak susjedna Srbija i Republika Kosovo imaju Ministarstva za dijasporu i svakodnevni 24-satni TV-program za dijasporu.

Pri popisu stanovništva RH ne obuhvaća Hrvate u dijaspori

2011. Hrvati u dijaspori nisu bili obuhvaćeni tim popisom. Republika Hrvatska sprovodi u svemu državno mećehinstvo prema Hrvatima u dijaspori. Od brojnih primjera evo samo dva: 1. Za ishođenje nekih dokumenata, Hrvati u dijaspori moraju plaćati enormno više iznose, nego drugi narodi u dijaspori. Primjerice, Mađari daju gratis svojim sugrađanima u dijaspori mađarske osobne karte, putovnice i drugu dokumentaciju. 2. Republika Hrvatska je obznanila Zakon, kojim zabranjuje Hrvatima u dijaspori uporabu sintagme “Hrvatska akademija”. Taj Zakon je višestuka hrvatska nacionalna sramota, utoliko više, što su kroz čitavu povijest Hrvati u dijaspori stvarali prije Hrvatske akademije, nego Hrvati u domovini i k tome hrvatski zakoni ne vrijede u državama domadarima Hrvata u dijaspori. Hrvati u dijaspori imaju dvije hrvatske akademije: Hrvatska Ademija Amerike – HAA osnovana 1953. u New Yorku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore – HAZUD u Baselu, osnovana 25. ožujka 1978. Titova Jugoslavija je poduzimala sve da ukine Hrvatske akademije u dijaspori i nije uspjela. Titovim stopama i metodama protiv Hrvatskih akademija nastavila je komunistička i orjunaška Republika Hrvatska na svoju sramotu. Taj sramni Zakon treba Republika Hrvatska ukinuti i stvarati sve suradničke odnose sa znanstvenicima, umjetnicima i stručnjacima, učlanjenima u Hrvatskim akademijama u dijaspori. To će biti obostrano koristno.

Republika Hrvatska ne poziva na povratak Hrvate iz dijaspore

Sve države svijeta su otvorene za povratak svojih sugrađana iz dijaspore i čak ih službeno pozivaju na povratak u matičnu državu. Jedino Hrvatska se odnosi odbojno, nemarno i maćehinski prema svojoj dijaspori. Nema službenih poziva iz Hrvatske za povratak Hrvata iz dijaspore, a sigurno bi se vratile tisuće hrvatskih obitelji iz južno-američkih država, u kojima je životni standard niži, nego u Hrvatskoj. Demografija u Hrvatskoj je u zabrinutom padu i jedino Hrvati iz dijaspore, masovnim povvratkom mogu dati pozitivni trend hrvatskoj nacionalnoj demografiji.

Glavna svrha ovog pisma/članka jest ukazati Republici Hrvatskoj na potrebu poboljšanja svih odnosa matične RH sa svojim žiteljima u dijaspori i osnovati Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, što će biti obostrano koristno.

Mr.sc. Dragan Hazler – predsjednik HAZUD-a u Baselu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Promocija troknjižja o Hrvatima iz Brazila

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā  dr. sc. Milana Puha iz São Paula, Brazil.

Predstavljanje će se održati u četvrtak, 17. siječnja 2019. u 13 sati u dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milan Puh iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice u Brazilu će govoriti povjesničari Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.

O autoru i troknjižju:

Dr. sc. Milan Puh, Puljanin s višegodišnjom brazilskom adresom, voditelj je istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” u São Paulu od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt se realizira uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici će predstaviti odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazati na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.

Dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.

Moderatorica promocije je Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Tomislav Sunić i Željko Glasnović: Hrvatska dijaspora – Povratak ili istrebljenje

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit profesor dr. Tomislav Sunić ugostio je saborskog zastupnika generala Željka Glasnovića. Na ovu su temu dr. Sunić i general Glasnović razgovarali i na engleskom jeziku, a taj ćete video kroz nekoliko sati također moći pogledati na našemu kanalu.

Tko sabotira povratak Hrvata iz iseljeništva u Hrvatsku?

Zašto ne postoji Ministarstvo useljeništva Hrvata u RH?

Zašto i tko vodi rat protiv hrvatskih iseljenika i njihovog mogućeg povratka u domovinu?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari