Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvati u svijetu nisu iseljenici, nego Hrvati u dijaspori

Objavljeno

na

Hrvati, mjereno brojnošću u matičnoj državi, u usporedbi s drugim narodima spadaju u vrh europskih država po zastupljenosti u rasijanosti ili dijaspori, ali Republika Hrvatska nema sređene odnose sa svojom dijasporom.

[ad id=”93788″]

Molim zaljubljenike u izraz iseljeništvo i iseljenici, da izbjegavaju te izraze jer Hrvati u dijaspori nisu iseljenici u pravom značenju tog izraza, nego su se našli u dijaspori ili rasijanosti raznim progonima, bjegom pred opasnošću od neprijatelja, odlazkom u svijet “trbuhom za kruhom”, radi izobrazbe…

Ne ulazeći dublje u povijest, Hrvati su počeli brojnije napuštati svoju domovinu pojavom okrutnih turskih osvajanja. To vrijeme se približno poklapa s odkrićem Amerike pa među prvim Europljanima nalazimo u Americi i Hrvate. U to doba radi turske okrutnosti počinju i hrvatski eksodusi u europske države, primjerice u dijelove Italije do Verone i na jugu u Molešku pokrajinu, k tomu u razne dijelove Habsburgškog carstva, primjerice: Gradišće, Šopronj i dalje sve do Moravske… Dakle, Hrvati izvan iskonske domovine nisu iseljenici, nego su Hrvati u rasijanosti ili u dijaspori.

DIJASPORA-620x400Odlazili su Hrvati u Zapadnu Europu i drugdje na školovanje i znatan broj takovih je ostajao u novom obitavalištu. Među takovima je veliki broj istaknutih učenjaka i umjetnika svjetskog glasa, od kojih evo primjerice samo nekoliko imena kroz povijest do danas: Herman Dalmatin, Ivan Stojković, Andrija Jamometić, Pavao Skalić, Matija Vlačić Ilirik, Antun Dalmatin, Stjepan Konzul,, Bartol Kašić, Juraj Križanić Ruđer Bošković, Ivan Vučetić, Nikola Tesla, Zlatko Baloković, Ivan Meštrović, Lovro Matačić Lavoslav Ružićka, Ivo Andrić, Vladimirr Prelog… Iza ovih, mahom pokojnika tisuće istaknutih hrvatskih znanstvenika  u svima životnim dobama djeluju u dijaspori.

Tisuće Hrvata je napustilo Hrvatsku bijegom radi velikosrbske diktature, u Kraljevini Jugoslaviji. Ista i još strašnija nevolja je prisilila Hrvate na bijeg ispred zločinačke komunističke diktature u poraću iza Drugog svjetskog rata i kao ekonomska emigracija, napose od 60-ih godina 20. stoljeća. Nazivani su gostujući radnici na privremenom radu u inozemstvu, a većina je ostala trajno u dijaspori.

Znatan broj Hrvata ostao je živjeti u hrvatskim krajevima, koje su okupirali pohlepni Srbi i Crnogorci (Srijem do ušća Save u Dunav, Bačka, Boka Kotorska…)

Veliki val bijega Hrvata napose iz BiH uvjetovala je velikosrbska genocidna agresija na Hrvatsku i na BiH od 1991. nadalje.

Nijedna od spomenutih skupina Hrvata nisu iseljenici i taj pogrješni izraz bi trebalo napustiti i rabiti pravi izraz: Hrvati u dijaspori ili rasijanosti pri čemu valja dati prednost internacionalnom pojmu “dijaspori” jer je razumljiv u cijelome svijetu…

Štoviše, ako je čak netko od vrlo malog broja Hrvata bio iseljenik, njegovi potomci u novom obitavalištu nisu iseljenici, ali jesu Hrvati u dijaspori.

Grčku riječ diaspora prvi su primjenili Židovi u progonstvu

Pojam di(j)aspora uveli su Židovi oko 500 godina prije naše ere za svoj prognanički status u Babilonu, da bi se kao pastirski narod odhrvali asimilaciji u najkulturnijoj državi toga vremena. Dijaspora je Židovima značila svojevrstno državljanstvo na tuđem prostoru, što im je omogućilo da su se unatoč brojnih inkvizicija održali kao narod i konačno su 1948. obnovili svoju državu Izrael, iz koje su prognani početkom naše ere. Ima još naroda, koji su se održali u tuđini pod pojmom dijaspora (na primjer Armenci) ili pod sličnim državotvornim pojmovima u rasijanosti ili dijaspori. Primjerice, Švicarsci se održavaju trajno u dijaspori kao “Auslandschweizer”, što traje stoljećima upisom novorođenih u Švicarskim diplomatskim službama. Nitko u svijetu ne naziva svoje sugrađane izvan domovine iseljenicima, nego samo Hrvatska.

Naziv iseljenici uvele su tuđinske vlasti u Hrvatskoj

Tuđinske vlasti u Hrvatskoj su Hrvatima izvan Hrvatske nametnule naziv iseljenici da ih se tako zauvijek riješe. Pojam iseljenik/useljenik u stranim državama neme nikakav status nacionalnog obstanka, nego je objekt integracije i asimilacije u naciju novog zavičaja.. Zato, za raziku od Židova, koji su se tisućama godina održali kao dijaspora, Hrvati kao “iseljenici” gube svoj nacionalni status već u prvim generacijama.

Hrvatska treba u svome interesu ustrojiti Ministarstvo za dijasporu

Radi zaštite od denacionalizacije Hrvata “iseljenika” u svima državama svijeta Hrvatska treba uvesti pojam dijaspora (međunarodno priznati status naroda izvan matične države) za Hrvate rasijane po svijetu i nazivati ih Hrvati u dijaspori. Tomu shodno suverena država Hrvatska – Republika Hrvatska treba ustrojiti Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, a ne Ministarstvo za iseljeništvo, kakovo je postojalo za Tuđmanove Hrvatske.

Hrvati u dijaspori su krajnje zanemareni od države Hrvatske!

Iza smrti prvog predsjednika Dr. Franje Tuđmama komunistiška (Račan) i orjunaška (Sanader) vlast u RH je posve zanemarila Hrvate u dijaspori, ali rado prima od Hrvata iz dijaspore oko dvije milijarde Eura godišnje, koje se šalje obiteljima i rodbini u Hrvatskoj… Komunistički zoroklik Milanović je u predizbornoj kampanji promukao od uvrjedljivih i odbojnih govora protiv Hrvata u dijaspori.

U dijaspori ima podjednaki broj Hrvata kao u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska nema čak niti ministarsvo za dijasporu, Hrvati iz dijaspore nemaju nijednog svoga zastupnika u hrvatskim vlastima. Zavarava se dijasporu s trojicom Hrvata iz BiH, koji nisu Hrvati iz dijaspore, nego građani svoje suverene države BiH. Hrvatima u dijaspori je krajnje otežano glasovanje na svima hrvatskim izborima pa od oko 4 milijuna Hrvata u dijaspori odazove se na glasovanje jedva nekoliko tisuća Hrvata. HTV emitira tjedno jednu oko polasatnu emisiju za Hrvate izvan domovine, a većina dijasporskih država imaju cjelodnevne TV-emisije za svoje sugrađane u dijaspori. Čak susjedna Srbija i Republika Kosovo imaju Ministarstva za dijasporu i svakodnevni 24-satni TV-program za dijasporu.

Pri popisu stanovništva RH ne obuhvaća Hrvate u dijaspori

2011. Hrvati u dijaspori nisu bili obuhvaćeni tim popisom. Republika Hrvatska sprovodi u svemu državno mećehinstvo prema Hrvatima u dijaspori. Od brojnih primjera evo samo dva: 1. Za ishođenje nekih dokumenata, Hrvati u dijaspori moraju plaćati enormno više iznose, nego drugi narodi u dijaspori. Primjerice, Mađari daju gratis svojim sugrađanima u dijaspori mađarske osobne karte, putovnice i drugu dokumentaciju. 2. Republika Hrvatska je obznanila Zakon, kojim zabranjuje Hrvatima u dijaspori uporabu sintagme “Hrvatska akademija”. Taj Zakon je višestuka hrvatska nacionalna sramota, utoliko više, što su kroz čitavu povijest Hrvati u dijaspori stvarali prije Hrvatske akademije, nego Hrvati u domovini i k tome hrvatski zakoni ne vrijede u državama domadarima Hrvata u dijaspori. Hrvati u dijaspori imaju dvije hrvatske akademije: Hrvatska Ademija Amerike – HAA osnovana 1953. u New Yorku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore – HAZUD u Baselu, osnovana 25. ožujka 1978. Titova Jugoslavija je poduzimala sve da ukine Hrvatske akademije u dijaspori i nije uspjela. Titovim stopama i metodama protiv Hrvatskih akademija nastavila je komunistička i orjunaška Republika Hrvatska na svoju sramotu. Taj sramni Zakon treba Republika Hrvatska ukinuti i stvarati sve suradničke odnose sa znanstvenicima, umjetnicima i stručnjacima, učlanjenima u Hrvatskim akademijama u dijaspori. To će biti obostrano koristno.

Republika Hrvatska ne poziva na povratak Hrvate iz dijaspore

Sve države svijeta su otvorene za povratak svojih sugrađana iz dijaspore i čak ih službeno pozivaju na povratak u matičnu državu. Jedino Hrvatska se odnosi odbojno, nemarno i maćehinski prema svojoj dijaspori. Nema službenih poziva iz Hrvatske za povratak Hrvata iz dijaspore, a sigurno bi se vratile tisuće hrvatskih obitelji iz južno-američkih država, u kojima je životni standard niži, nego u Hrvatskoj. Demografija u Hrvatskoj je u zabrinutom padu i jedino Hrvati iz dijaspore, masovnim povvratkom mogu dati pozitivni trend hrvatskoj nacionalnoj demografiji.

Glavna svrha ovog pisma/članka jest ukazati Republici Hrvatskoj na potrebu poboljšanja svih odnosa matične RH sa svojim žiteljima u dijaspori i osnovati Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, što će biti obostrano koristno.

Mr.sc. Dragan Hazler – predsjednik HAZUD-a u Baselu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvatski svjetski kongres podržao studij demografije i hrvatskoga iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Zbrajajući reakcije s brojnih strana hrvatskog izvandomovinstva, sve nas je razveselila vijest o osnivanju „Studija demografije i hrvatskog iseljeništva“  na Sveučilištu u Zagrebu. Potrebu zaustavljanja demografskog kraha našeg naroda nije potrebno više ni isticati, a nasušna potreba sustavnoga znanstvenog proučavanja fenomena hrvatskoga izvandomovinstva sporo prodire u svijest odgovornih u obje naše države, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, piše glasnogovornik Hrvatskoga svjetskoga kongresa prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić o studiju na Hrvatskim studijima.

Predajući psihologiju kroz tri desetljeća na više hrvatskih sveučilišta osvjedočio sam se da su mlade generacije o tome potpuno neinformirane, a poneki su i žrtve duha totalitarističkih vlasti, pod kojima je naš narod, nažalost, bio od 1918.godine.

Stoga snažno podržavamo konačno uvođenje rečenog studija kao i sve one koji pri njemu sudjeluju i koji će pri njemu sudjelovati, a potičemo i poticat ćemo sve mlade naraštaje iz domovine i izvandomovinstva da mu se posvete prema svojim mogućnostima i afinitetima.

Također smatramo da bi bilo nužno planirati i uvođenje istoimenog predmeta i u srednje škole po domovini.

Krajnje je vrijeme da ono što je zabranjivano i lažno predstavljano, poglavito u bivšoj komunističkoj državi postane predmet istinskog proučavanja i javnog prezentiranja. Jer samo istina o svim segmentima cjelovitoga hrvatskog korpusa i naših vremena može nas dovesti do boljitka, napretka i nužne tolerancije.

Protiv svekolikog rasvjetljavanja događaja, ljudi i perspektiva mogu biti samo oni kojima je iz nekih razloga draža laž od istine. Stoga treba unaprijed očekivati da će ovaj studij takvim jako smetati. Na njih se ne treba uopće obazirati, jer to je ona izumiruća vrsta ljudi koji još s komunističko-jugoslavenskih i velikosrpskih pozicija promiču tamu umjesto svjetlosti.

Prof. dr. sc. Šimun Šito Ćorić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatski društveni portal Crobuk danas slavi godišnjicu postojanja – Čestitamo

Objavljeno

na

Objavio

Crobuk.net je hrvatski društveni portal koji spaja cijeli naš narod iz matica Hrvatske i BiH, s cijelom dijasporom, od Minhena do Sydneya, od Los Angelesa do Čilea. Od Orašja, Plehana do Neuma, od Varaždina do Pule i Dubrovnika i Boke Kotorske.

Danas slavimo godišnjicu postojanja, i imamo članove s svih kontinenata.

Prenosimo vijesti gdje je god naš narod, i promičemo naše interese kao što su domaća proizvodnja, izvoz, borimo se za istinu i slobodu za naš narod u Bosni i Hercegovini, Vojvodini.

Tako je na primjer u Minhenu, najvećoj župi van Hrvatske, misu predvodio specijalan gost, kardinal Blaise Cupich iz Chicaga, koji nije zaboravio svoje korijene i svoj narod.

U prepunoj Crkvi Svetog Mihaela je održao Svetu Misu, a nakon toga je u Hrvatskom Domu održan roštilj gdje su roštilj majstori ponudili svoje specijalitete a čestite Hrvatice, najbolje domaćice na svijetu, oduševljavali svojim kolačima.

This slideshow requires JavaScript.

Kao što vidite, Hrvatska dijaspora je čista, čestita i vrijedna, disciplinirana i organizirana. Hrvatska dijaspora je ta koja je najveći strani ulagač u domovinama Hrvatskoj I BiH.

Hrvatski narode, dosta toga je u tvojim rukama, to odlučuješ koje ćeš mlijeko i meso u kojem dućanu kupiti, ti odlučuješ u čijoj ćeš banci deponirati svoj novac, ti sam odlučuješ koje ćeš portale čitati.

Naši zlatni vitezovi su to pokazali prije godinu dana u Rusiji, iz Hrvatske, BiH i dijaspore, svi su disali kao jedan, borili se do zadnje kapi krvi, i postigli najveću sportsku senzaciju ikada.

Neka nam oni budu uzor.

p.s.

Rado bismo pozvali Miroslava Škoru, Dr Ivicu Šolu, Ivana Penavu i Zorana Vukmana na naš portal na gostovanje, pa ako kojim slučajem pročitaju ovaj članak, i ukoliko su voljni gostovati, neka nam se jave na webadmin at crobuk (točka) net, poručili su iz Crobuk.net-a.

Čikaški nadbiskup Cupich: Ponosan sam što sam Hrvat

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari