Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvati u svijetu nisu iseljenici, nego Hrvati u dijaspori

Objavljeno

na

Hrvati, mjereno brojnošću u matičnoj državi, u usporedbi s drugim narodima spadaju u vrh europskih država po zastupljenosti u rasijanosti ili dijaspori, ali Republika Hrvatska nema sređene odnose sa svojom dijasporom.

[ad id=”93788″]

Molim zaljubljenike u izraz iseljeništvo i iseljenici, da izbjegavaju te izraze jer Hrvati u dijaspori nisu iseljenici u pravom značenju tog izraza, nego su se našli u dijaspori ili rasijanosti raznim progonima, bjegom pred opasnošću od neprijatelja, odlazkom u svijet “trbuhom za kruhom”, radi izobrazbe…

Ne ulazeći dublje u povijest, Hrvati su počeli brojnije napuštati svoju domovinu pojavom okrutnih turskih osvajanja. To vrijeme se približno poklapa s odkrićem Amerike pa među prvim Europljanima nalazimo u Americi i Hrvate. U to doba radi turske okrutnosti počinju i hrvatski eksodusi u europske države, primjerice u dijelove Italije do Verone i na jugu u Molešku pokrajinu, k tomu u razne dijelove Habsburgškog carstva, primjerice: Gradišće, Šopronj i dalje sve do Moravske… Dakle, Hrvati izvan iskonske domovine nisu iseljenici, nego su Hrvati u rasijanosti ili u dijaspori.

DIJASPORA-620x400Odlazili su Hrvati u Zapadnu Europu i drugdje na školovanje i znatan broj takovih je ostajao u novom obitavalištu. Među takovima je veliki broj istaknutih učenjaka i umjetnika svjetskog glasa, od kojih evo primjerice samo nekoliko imena kroz povijest do danas: Herman Dalmatin, Ivan Stojković, Andrija Jamometić, Pavao Skalić, Matija Vlačić Ilirik, Antun Dalmatin, Stjepan Konzul,, Bartol Kašić, Juraj Križanić Ruđer Bošković, Ivan Vučetić, Nikola Tesla, Zlatko Baloković, Ivan Meštrović, Lovro Matačić Lavoslav Ružićka, Ivo Andrić, Vladimirr Prelog… Iza ovih, mahom pokojnika tisuće istaknutih hrvatskih znanstvenika  u svima životnim dobama djeluju u dijaspori.

Tisuće Hrvata je napustilo Hrvatsku bijegom radi velikosrbske diktature, u Kraljevini Jugoslaviji. Ista i još strašnija nevolja je prisilila Hrvate na bijeg ispred zločinačke komunističke diktature u poraću iza Drugog svjetskog rata i kao ekonomska emigracija, napose od 60-ih godina 20. stoljeća. Nazivani su gostujući radnici na privremenom radu u inozemstvu, a većina je ostala trajno u dijaspori.

Znatan broj Hrvata ostao je živjeti u hrvatskim krajevima, koje su okupirali pohlepni Srbi i Crnogorci (Srijem do ušća Save u Dunav, Bačka, Boka Kotorska…)

Veliki val bijega Hrvata napose iz BiH uvjetovala je velikosrbska genocidna agresija na Hrvatsku i na BiH od 1991. nadalje.

Nijedna od spomenutih skupina Hrvata nisu iseljenici i taj pogrješni izraz bi trebalo napustiti i rabiti pravi izraz: Hrvati u dijaspori ili rasijanosti pri čemu valja dati prednost internacionalnom pojmu “dijaspori” jer je razumljiv u cijelome svijetu…

Štoviše, ako je čak netko od vrlo malog broja Hrvata bio iseljenik, njegovi potomci u novom obitavalištu nisu iseljenici, ali jesu Hrvati u dijaspori.

Grčku riječ diaspora prvi su primjenili Židovi u progonstvu

Pojam di(j)aspora uveli su Židovi oko 500 godina prije naše ere za svoj prognanički status u Babilonu, da bi se kao pastirski narod odhrvali asimilaciji u najkulturnijoj državi toga vremena. Dijaspora je Židovima značila svojevrstno državljanstvo na tuđem prostoru, što im je omogućilo da su se unatoč brojnih inkvizicija održali kao narod i konačno su 1948. obnovili svoju državu Izrael, iz koje su prognani početkom naše ere. Ima još naroda, koji su se održali u tuđini pod pojmom dijaspora (na primjer Armenci) ili pod sličnim državotvornim pojmovima u rasijanosti ili dijaspori. Primjerice, Švicarsci se održavaju trajno u dijaspori kao “Auslandschweizer”, što traje stoljećima upisom novorođenih u Švicarskim diplomatskim službama. Nitko u svijetu ne naziva svoje sugrađane izvan domovine iseljenicima, nego samo Hrvatska.

Naziv iseljenici uvele su tuđinske vlasti u Hrvatskoj

Tuđinske vlasti u Hrvatskoj su Hrvatima izvan Hrvatske nametnule naziv iseljenici da ih se tako zauvijek riješe. Pojam iseljenik/useljenik u stranim državama neme nikakav status nacionalnog obstanka, nego je objekt integracije i asimilacije u naciju novog zavičaja.. Zato, za raziku od Židova, koji su se tisućama godina održali kao dijaspora, Hrvati kao “iseljenici” gube svoj nacionalni status već u prvim generacijama.

Hrvatska treba u svome interesu ustrojiti Ministarstvo za dijasporu

Radi zaštite od denacionalizacije Hrvata “iseljenika” u svima državama svijeta Hrvatska treba uvesti pojam dijaspora (međunarodno priznati status naroda izvan matične države) za Hrvate rasijane po svijetu i nazivati ih Hrvati u dijaspori. Tomu shodno suverena država Hrvatska – Republika Hrvatska treba ustrojiti Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, a ne Ministarstvo za iseljeništvo, kakovo je postojalo za Tuđmanove Hrvatske.

Hrvati u dijaspori su krajnje zanemareni od države Hrvatske!

Iza smrti prvog predsjednika Dr. Franje Tuđmama komunistiška (Račan) i orjunaška (Sanader) vlast u RH je posve zanemarila Hrvate u dijaspori, ali rado prima od Hrvata iz dijaspore oko dvije milijarde Eura godišnje, koje se šalje obiteljima i rodbini u Hrvatskoj… Komunistički zoroklik Milanović je u predizbornoj kampanji promukao od uvrjedljivih i odbojnih govora protiv Hrvata u dijaspori.

U dijaspori ima podjednaki broj Hrvata kao u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska nema čak niti ministarsvo za dijasporu, Hrvati iz dijaspore nemaju nijednog svoga zastupnika u hrvatskim vlastima. Zavarava se dijasporu s trojicom Hrvata iz BiH, koji nisu Hrvati iz dijaspore, nego građani svoje suverene države BiH. Hrvatima u dijaspori je krajnje otežano glasovanje na svima hrvatskim izborima pa od oko 4 milijuna Hrvata u dijaspori odazove se na glasovanje jedva nekoliko tisuća Hrvata. HTV emitira tjedno jednu oko polasatnu emisiju za Hrvate izvan domovine, a većina dijasporskih država imaju cjelodnevne TV-emisije za svoje sugrađane u dijaspori. Čak susjedna Srbija i Republika Kosovo imaju Ministarstva za dijasporu i svakodnevni 24-satni TV-program za dijasporu.

Pri popisu stanovništva RH ne obuhvaća Hrvate u dijaspori

2011. Hrvati u dijaspori nisu bili obuhvaćeni tim popisom. Republika Hrvatska sprovodi u svemu državno mećehinstvo prema Hrvatima u dijaspori. Od brojnih primjera evo samo dva: 1. Za ishođenje nekih dokumenata, Hrvati u dijaspori moraju plaćati enormno više iznose, nego drugi narodi u dijaspori. Primjerice, Mađari daju gratis svojim sugrađanima u dijaspori mađarske osobne karte, putovnice i drugu dokumentaciju. 2. Republika Hrvatska je obznanila Zakon, kojim zabranjuje Hrvatima u dijaspori uporabu sintagme “Hrvatska akademija”. Taj Zakon je višestuka hrvatska nacionalna sramota, utoliko više, što su kroz čitavu povijest Hrvati u dijaspori stvarali prije Hrvatske akademije, nego Hrvati u domovini i k tome hrvatski zakoni ne vrijede u državama domadarima Hrvata u dijaspori. Hrvati u dijaspori imaju dvije hrvatske akademije: Hrvatska Ademija Amerike – HAA osnovana 1953. u New Yorku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore – HAZUD u Baselu, osnovana 25. ožujka 1978. Titova Jugoslavija je poduzimala sve da ukine Hrvatske akademije u dijaspori i nije uspjela. Titovim stopama i metodama protiv Hrvatskih akademija nastavila je komunistička i orjunaška Republika Hrvatska na svoju sramotu. Taj sramni Zakon treba Republika Hrvatska ukinuti i stvarati sve suradničke odnose sa znanstvenicima, umjetnicima i stručnjacima, učlanjenima u Hrvatskim akademijama u dijaspori. To će biti obostrano koristno.

Republika Hrvatska ne poziva na povratak Hrvate iz dijaspore

Sve države svijeta su otvorene za povratak svojih sugrađana iz dijaspore i čak ih službeno pozivaju na povratak u matičnu državu. Jedino Hrvatska se odnosi odbojno, nemarno i maćehinski prema svojoj dijaspori. Nema službenih poziva iz Hrvatske za povratak Hrvata iz dijaspore, a sigurno bi se vratile tisuće hrvatskih obitelji iz južno-američkih država, u kojima je životni standard niži, nego u Hrvatskoj. Demografija u Hrvatskoj je u zabrinutom padu i jedino Hrvati iz dijaspore, masovnim povvratkom mogu dati pozitivni trend hrvatskoj nacionalnoj demografiji.

Glavna svrha ovog pisma/članka jest ukazati Republici Hrvatskoj na potrebu poboljšanja svih odnosa matične RH sa svojim žiteljima u dijaspori i osnovati Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, što će biti obostrano koristno.

Mr.sc. Dragan Hazler – predsjednik HAZUD-a u Baselu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milijan Brkić: Vrijeme je da Hrvatska otvori vrata iseljenim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić rekao je u subotu u Bad Homburgu kako je hrvatsko iseljeništvo dalo golem doprinos stvaranju neovisne Hrvatske te kako je obveza domovine omogućiti iseljenicima ulaganja i povratak u Hrvatsku.

Brkić je nazočio svečanoj dodjeli 13. po redu nagrade najpopularnijih hrvatskih iseljenika “Večernjakova domovnica 2019″ u njemačkom gradu Bad Homburgu.

U kratkom obraćanju Brkić je istaknuo kako se na Večernjakovoj domovnici uvijek osjeća posebna emocija naših iseljenika prema svojoj domovini te da ona predstavlja poveznicu između iseljene i domovinske Hrvatske, kao i da se njome želi istaknuti važnost i uloga iseljeništva za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

„Nikada ne smijemo zaboraviti neizmjeran doprinos iseljene Hrvatske ’90-ih godina u stvaranju i oslobađanju naše Domovine. Stoga, je naša obveza učiniti sve i stvoriti uvjete našim iseljenicima za ulaganja i njihov povratak u Hrvatsku. Vrijeme je da Hrvatska otvori svoja vrata iseljenicima”, rekao je Brkić, kako je priopćeno iz njegova ureda.

Naše iseljeništvo je ogroman potencijal i od neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku. Samo zajedno možemo pridonijeti boljitku naše Hrvatske“, dodao je.

Posebno se zahvalio domaćinu, gradonačelniku Bad Homburga, Alexandru Hetjesu i njemačkim prijateljima na gostoljubivosti i podsjetio na ulogu koju je Njemačka imala u potpori Hrvatskoj u osamostaljenju početkom ’90-ih i u njezinom međunarodnom priznanju. Dodao je kako bi danas istaknuo važnost intenziviranja gospodarske suradnje i osnaživanja partnerskih i bilateralnih odnosa između Hrvatske i Njemačke.

Brkić je čestitao svima nagrađenima i nominiranima za „Večernjakovu domovnicu 2019“, među kojima su brojni sportaši, glazbenici, glumci, koji su svojim uspjesima i rezultatima diljem svijeta najveći promotori Hrvatske.

Posebnu zahvalu uputio je našim iseljenicima, koji svojim predanim radom i uspjesima pridonose jačanju ugleda Hrvatske.

„Među vama ima i puno Hrvata iz BiH, koji su jednako raseljeni diljem svijeta i pozivam vas sve da vjerujete u sebe i svoj narod te da ne gubite samopoštovanje i vjeru u ostvarenje svojih snova. Nikada nemojte zaboraviti da smo mi jedan narod s dvije domovine i da naše srce jednako kuca za obje – Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu“, istaknuo je Brkić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari