Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvati u Sydneyu održali su miran prosvjed i mimohod povodom sramotne haške presude

Objavljeno

na

Hrvati u Sydneyu održali su miran prosvjed i mimohod povodom sramotne haške presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata. Održana je i misa zadušnica za pokojnog generala Slobodana Praljka.

Australski Hrvati ovim su povodom poslali otvoreno pismo Hrvatskoj. Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu! Ovim riječima i ispijanjem otrova, general Praljak je izrekao konačnu presudu cijeloj dugogodišnjoj međunarodnoj farsi koja neodoljivo podsjeća na montirane komunističke procese, gdje se krivci unaprijed znaju.

Rečenica je to iz otvorenog pisma u kojem navode kako je njegov čin jedan je od najsnažnijih vapaja za pravdom koje smo posljednjih desetljeća mogli vidjeti. Čin čovjeka koji je uskoro trebao izaći na uvjetnu slobodu, no radije je izabrao smrt. Njegov čin poruka je hrvatskom narodu, ali i svakom čovjeku koji traži pravdu. Ovim činom, general je obvezao hrvatski narod na borbu za istinu i pravdu. Nakon ovoga nitko više nema pravo reći “mene se to ne tiče”, stoji u pismu.

Mi, australski Hrvati, pratimo što se događa u Hrvatskoj i svijetu. Svjesni smo važnosti kažnjavanja zločina, no isto tako smo svjesni negativne uloge Haškog suda čije djelovanje smatramo sramotnim i nepravednim. Očekivali smo pravdu. Dobili smo laž i nepravdu. Stoga hrvatskim političarima i hrvatskoj javnosti upućujemo ovo pismo.

Australski Hrvati u pismu navode kako zahtijevaju odbacivanje presude Slobodanu Praljku i šestorki, jer se temelji na povijesnim neistinama, očekuju ispriku vodećih hrvatskih političara koji su izjavili da prihvaćaju i poštuju presudu, traže istrage svih koji su protuzakonito slali dokumente u Haag i opstruirali obranu.

Također navode da s prijezirom odbacuju tvrdnje g. Brammertza da slavimo ratne zločince dok ignoriramo žrtve.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica u Berlinu s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlić Radman (desno) i Mariom Šuškom predsjednikom Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj (lijevo)/Foto: Fenix-magazin.de

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku.

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete.

„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.

„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora.

„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.

„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma.

Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.

Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.

(Hina)

 

Predsjednica: Moramo se mijenjati, moramo usvajati navike iz razvijenih država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari