Pratite nas

BiH

Hrvati više ne smiju biti žrtva izbornog inženjeringa

Objavljeno

na

Hrvatski politički predstavnici godinama inzistiraju na promjeni izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koji ovakav omogućava preglasavanje Hrvata i izborni inženjering na njihovu štetu.

Najeklatantniji primjer je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva navrata većinski bošnjačkim glasovima. Za Hrvate je sporan i izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, tijela koje ima presudnu ulogu pri izboru državnog Doma naroda, ali i pri uspostavi izvršne vlasti u FBiH. Dom naroda kao gornji dom Federalnog parlamenta i jedino je tijelo u kojem jedan od tri nacionalna kluba može iskoristiti nacionalni veto i blokirati odluke štetne za vitalni nacionalni interes tog naroda.

Fiktivni Hrvati Po 17 hrvatskih, bošnjačkih i srpskih izaslanika te sedam pripadnika „ostalih“ naroda u Dom naroda bira se iz 10 županijskih parlamenata i to tako da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik iz svakog od tri konstitutivna naroda. Kako Hrvati u najmanje pet županija čine izrazitu manjinu, hrvatska mjesta iz ovih županija najčešće popunjavaju Hrvati koji su bili na kandidacijskim listama bošnjačkih stranaka ili oni zastupnici koji se fiktivno izjašnjavaju kao Hrvati.

Primjerice – iz Posavske županije u kojoj živi 40.000 Hrvata bira se u Dom naroda jedan izaslanik, koliko i iz Bosanskopodrinjske županije u kojoj živi manje od 40 Hrvata. Većinski bošnjačke stranke koriste to kako bi i one koji se fiktivno izjašnjavaju kao Hrvati delegirali u Dom naroda. Na taj način ozbiljno se kompromitira izborna volja Hrvata koja bi trebala biti predstavljena u Domu naroda te se omogućava uspostava vlasti bez stranaka za koje je dominantno glasovalo hrvatsko biračko tijelo.

Tako je, primjerice, u prošlom mandatu uspostavljena vlast SDA-SDP uz dvije marginalne hrvatske stranke. Hrvati strahuju da bi se slična situacija mogla ponoviti i na idućim izborima planiranim za listopad ove godine. Vjetar u leđa njihovim zahtjevima za promjenu Izbornog zakona odluka je Ustavnog suda BiH kojom su odredbe tog zakona koje reguliraju izbor Doma naroda proglašene neustavnim i poništene. Drugim riječima, taj dio Izbornog zakona je izbrisan i trenutačno ne postoje zakonske odredbe po kojima se nakon provedenih izbora može konstituirati Dom naroda, a time i izvršna vlast u Federaciji i cijeloj državi.

Srbi nezainteresirani Srbi su prilično nezainteresirani za ovaj političko-pravni spor u Federaciji jer oni političku snagu i prava koriste u RS-u kao „svom“ entitetu. Bošnjačke stranke jedinstvene su pak u nastojanju da spriječe izmjene Izbornog zakona. Odlučno su odbacili prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji su na tragu presude Ustavnog suda izradile hrvatske stranke.

Bošnjačke stranke tvrde da hrvatski prijedlog ide u pravcu produbljivanja nacionalnih podjela i diskriminacije u zemlji te da se njime na mala vrata uvodi „treći entitet“. Međunarodna zajednica odbija arbitrirati u ovom sporu i za sada se ograničava na pozive političkim strankama da prije raspisivanja izbora, a to znači do početka svibnja, dogovore izmjene Izbornog zakona, kako zemlja nakon izbora ne bi došla u do sada neviđenu institucionalnu krizu.

Koliko dugotrajna ona može biti, najbolje pokazuje primjer Grada Mostara, čiji je statut također osporen pred Ustavnim sudom. Zbog nemogućnosti hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o načinu izbora najveći grad Hercegovine posljednji je put birao lokalnu vlast 2008, piše Večernji List

Željko Komšić: Kandidirat ću se za člana Predsjedništva BIH iz reda ‘hrvatskog naroda’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Bez izmjene ustava BiH ne može u EU

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH na odlasku Dragan Čović rekao je kako bez promjene ustava ta zemlja neće moći postati članica Europske unije, što je ocijenio i prigodom da se riješi hrvatsko pitanje nakon što su na posljednjim izborima Hrvati preglasani od brojnijih Bošnjaka prigodom biranja člana državnoga vrha, prenose u srijedu tiskani mediji u Mostaru.

”Ustavne odredbe se svakako moraju prilagoditi ambijentu u Bosni i Hercegovini i našim maštanjima o europskoj budućnosti i sve ono što mislimo napraviti u reorganiziranoj BiH. To bez izmjene ustava svakako neće ići”, rekao je Čović sinoć u Mostaru.

Pri tome je pojasnio kako će reformi ustava vjerojatno prethoditi izmjena Izbornog zakona kako bi se zajamčilo da brojniji narodi, prije svega Bošnjaci, ne nameću Hrvatima predstavnike u vlasti.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović dodao je kako po sadašnjem Izbornom zakonu Hrvati nemaju nikakve izglede izabrati svog člana državnog Predsjedništva imajući na umu da su Bošnjaci nekoliko puta brojniji od toga naroda.

”Igra koja se vodila zadnjih nekoliko mjeseci rezultirala je time da je brojniji narod poslao poruku nama Hrvatima: ‘koliko god da ste homogeni ili se organizirali, ako dobijete 100 posto glasova mi ćemo vam izabrati predstavnike'” , rekao je Čović.

On je dodao kako će hrvatske stranke poslati jasnu poruku te da će izmjena izbornih propisa po presudi Ustavnog suda u predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju predstavljati preduvjet za uspostavu i funkcioniranje vlasti.

Treći izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva većinom glasova bošnjačkih birača mimo većinske volje Hrvata izazvao je velike političke i nacionalne frustracije kod toga naroda.

Organiziran je veliki prosvjed u Mostaru, a u 20-tak većinskih hrvatskih općina u BiH on je proglašen nepoželjnom osobom.

(Hina)

 

Agresija Dženane Harup-Druško prava je mjera ‘građanske BiH’ onako kako je vide unitaristi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari