Pratite nas

BiH

Hrvati više ne smiju biti žrtva izbornog inženjeringa

Objavljeno

na

Hrvatski politički predstavnici godinama inzistiraju na promjeni izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koji ovakav omogućava preglasavanje Hrvata i izborni inženjering na njihovu štetu.

Najeklatantniji primjer je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva navrata većinski bošnjačkim glasovima. Za Hrvate je sporan i izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, tijela koje ima presudnu ulogu pri izboru državnog Doma naroda, ali i pri uspostavi izvršne vlasti u FBiH. Dom naroda kao gornji dom Federalnog parlamenta i jedino je tijelo u kojem jedan od tri nacionalna kluba može iskoristiti nacionalni veto i blokirati odluke štetne za vitalni nacionalni interes tog naroda.

Fiktivni Hrvati Po 17 hrvatskih, bošnjačkih i srpskih izaslanika te sedam pripadnika „ostalih“ naroda u Dom naroda bira se iz 10 županijskih parlamenata i to tako da se iz svake županije bira najmanje jedan izaslanik iz svakog od tri konstitutivna naroda. Kako Hrvati u najmanje pet županija čine izrazitu manjinu, hrvatska mjesta iz ovih županija najčešće popunjavaju Hrvati koji su bili na kandidacijskim listama bošnjačkih stranaka ili oni zastupnici koji se fiktivno izjašnjavaju kao Hrvati.

Primjerice – iz Posavske županije u kojoj živi 40.000 Hrvata bira se u Dom naroda jedan izaslanik, koliko i iz Bosanskopodrinjske županije u kojoj živi manje od 40 Hrvata. Većinski bošnjačke stranke koriste to kako bi i one koji se fiktivno izjašnjavaju kao Hrvati delegirali u Dom naroda. Na taj način ozbiljno se kompromitira izborna volja Hrvata koja bi trebala biti predstavljena u Domu naroda te se omogućava uspostava vlasti bez stranaka za koje je dominantno glasovalo hrvatsko biračko tijelo.

Tako je, primjerice, u prošlom mandatu uspostavljena vlast SDA-SDP uz dvije marginalne hrvatske stranke. Hrvati strahuju da bi se slična situacija mogla ponoviti i na idućim izborima planiranim za listopad ove godine. Vjetar u leđa njihovim zahtjevima za promjenu Izbornog zakona odluka je Ustavnog suda BiH kojom su odredbe tog zakona koje reguliraju izbor Doma naroda proglašene neustavnim i poništene. Drugim riječima, taj dio Izbornog zakona je izbrisan i trenutačno ne postoje zakonske odredbe po kojima se nakon provedenih izbora može konstituirati Dom naroda, a time i izvršna vlast u Federaciji i cijeloj državi.

Srbi nezainteresirani Srbi su prilično nezainteresirani za ovaj političko-pravni spor u Federaciji jer oni političku snagu i prava koriste u RS-u kao „svom“ entitetu. Bošnjačke stranke jedinstvene su pak u nastojanju da spriječe izmjene Izbornog zakona. Odlučno su odbacili prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji su na tragu presude Ustavnog suda izradile hrvatske stranke.

Bošnjačke stranke tvrde da hrvatski prijedlog ide u pravcu produbljivanja nacionalnih podjela i diskriminacije u zemlji te da se njime na mala vrata uvodi „treći entitet“. Međunarodna zajednica odbija arbitrirati u ovom sporu i za sada se ograničava na pozive političkim strankama da prije raspisivanja izbora, a to znači do početka svibnja, dogovore izmjene Izbornog zakona, kako zemlja nakon izbora ne bi došla u do sada neviđenu institucionalnu krizu.

Koliko dugotrajna ona može biti, najbolje pokazuje primjer Grada Mostara, čiji je statut također osporen pred Ustavnim sudom. Zbog nemogućnosti hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o načinu izbora najveći grad Hercegovine posljednji je put birao lokalnu vlast 2008, piše Večernji List

Željko Komšić: Kandidirat ću se za člana Predsjedništva BIH iz reda ‘hrvatskog naroda’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bevanda: Pelješki most poželjan je i za BiH, Zvizdić ne istupa u ime države

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio je u utorak kako je negativno reagiranje predsjedatelja tog tijela Denisa Zvizdića na potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

U izjavi koja je medijima dostavljena iz Bevandinog ureda u Sarajevu ističe se kako Zvizdić “ponovo djeluje samoinicijativno u komunikaciji s drugim državama, zadirući u resore kojima ne rukovodi i za koje nema ovlasti”.

“To može nanijeti nemjerljivu štetu Bosni i Hercegovini”, izjavio je Bevanda reagirajući na Zvizdićevu najavu kako će ponovo pisati hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i čelnicima Europske unije zbog izgradnje Peljškog mosta.

“Ukoliko će se iznositi osobna stajališta, ali i stajališta stanovnika BiH na koje se izgradnja mosta izravno odnosi, onda treba pozdraviti potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i početak radova jer će se tako jedini bosanskohercegovački grad na moru Neum rasteretiti ljetnog prometnog kaosa što će doprinijeti boljoj turističkoj ponudi”, stoji u Bevandinoj izjavi.

On je podsjetio kako Vijeće ministara BiH nije usvojilo zaključak Zastupničkog doma parlamenta BiH iz srpnja 2017. godine kojim je zatraženo da se uputi nota Hrvatskoj o obustavi svih aktivnosti u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Vijeće ministara BiH je pak na 108. sjednici održanoj 19. srpnja 2017.godine jednoglasno je usvojilo izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske gdje stoji kako nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s Konvencijom UN-a o pravu mora.

Ministar Bevanda upozorava kako je više puta slao požurnice predsjedatelju Zvizdiću da se verificiraju zaključci sa sjednice Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske iz srpnja 2017. godine, no to nikada nije stavljeno na dnevni red niti je obrazloženo zašto.

Bevanda zaključuje kako se iz svega može zaključiti da se radi o predizbornim aktivnostima predsjedatelja Zvizdića i stajalištima njegove stranke a ne izvršnog tijela vlasti kojim rukovodi i koji bi trebao predstavljati stajališta vladajuće većine.

(Hina)

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

 

Komšić ‘puko’ povodom potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkog mosta

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Karamatić: Sarajevo je crna rupa Bosne i Hercegovine koju treba nekako zašiti ili premostiti

Objavljeno

na

Objavio

U gostima kod urednika i voditelja Marija Vrankića kroz talk show “Dobar, loš, zao” na Našoj TV zanimljiv i otvoren nastup, kao i inače, vidjeli smo od Marija Karamatića, predsjednika HSS-a BiH i izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Vijugav životni put koji je isprepleo školovanje u Zagrebu prekinuto ratom u kojemu je aktivno sudjelovao, slanje u mirovinu u tridesetim godinama, u konačnici ga je odvelo u političke vode, pa do Hrvatske seljačke stranke.

“Volim povijest i uvijek me je fascinirao Vladko Maček i njegov životni put, naravno, Stjepan i Antun Radić također, ali da budem iskren htio sam HSS jer ga nije bilo, nisam morao opravdavati nešto što je netko drugi radio prije mene, ne volim biti nečiji poslušnik”, opisuje Karamatić.

U zatvoru nikada nije bio radi kriminala, no dok je služio JNA često je znao završiti u tzv. “vojničkom pritvoru”, a najbizarnija situacija je bio bijeg iz karaule na granici tadašnje Jugoslavije i Rumunjske, jer je htio ići na nastup grupa Judas Priesta i Panthere što dovoljno govori o ljubavi prema rocku, metalu i sviranju gitare.

“Baš bih volio s kolegom Vjekoslavom Bevandom raspraviti jeli bolji album Metallice “Justice for All” ili “Black”, komentira tvrdnju kako i ministar Bevanda ima sklonost toj vrsti glazbe.

Mario Karamatić je inicirao u Domu naroda više prijedloga zakona, inicijativa, rasprava i zaključaka nego kompletan Dom naroda BiH, od čega je velika većina inicijativa usvojena. Po pitanju političkog opredjeljenja sebe smatra normalnih Hrvatom koji baštini tradicionalne vrijednosti.

“Iako nas smještaju u desno krilo, HSS je oduvijek bio progresivna, takoreći lijeva opcija, i to je danas. Mi jesmo uz tradicionalne vrijednosti i nacionalno svjesni, ali zalažemo se za sva ljudska prava”, tvrdi Karamatić. “Ako potražite priče o meni i Zakonu o zabrani diskriminacije naći ćete da sam bio jedini protiv njega, jer nije bio usmjeren protiv diskriminacije, već je krio promicanje određenih ideologija, dodaje.

“Bilo da čovjek sadi krumpir ili se bavi politikom, minimum pristojnosti zahtjeva da odradi dionicu koja mu se zada”, komentira neaktivnost nekih kolega političara na svim razinama.

Nevjerojatnim smatra i odnos države prema nekim granama ljudskih djelatnosti poput toga da akcize na kilogram rezanog duhana iznose 118 konvertibilnih maraka, bez PDV-a i drugih davanja. “SIPA po mom kraju traži i upada babama od 80 godina i traži koliko su struka duhana posadili, dok dileri droga hodaju oko naših škola i prodaju djeci te nude smrt”, kaže. Zato Karamatić predlaže stavljanje stvari u istu ravan i legalizaciju narkotika na koje bi država “natovarila” svoje obveze i počistila dilere u sivoj zoni djelovanja.

Na optužbe da je fašist iz stranaka kao što su SDP ili DF odgovara da je to kombinacija socijalizma i nacionalizma koji podsjeća na Hitlerovu stranku, stoga bi trebalo razmisliti koga se etiketira fašistom. “Zanimljivo, nikada nisam vidio nekog Muhameda i sl. u partizanskim filmovima koji kaže “drugovi za mnom”. To je zato što su muslimani, danas Bošnjaci bili rijetki u tim postrojbama”, kaže Karamatić.

Karamatić tvrdi da zaista voli Bosnu i Hercegovinu koji je cijelu prošao, ali ne shvaća mržnju Sarajeva prema svemu što nije Sarajevo. “Oni su kao neka crna rupa Bosne i Hercegovine koju treba zašiti” slikovito opisuje situaciju u glavnom gradu.

Hrvati su apsolutno svjesni da ne mogu ništa promijeniti bez suglasnosti Srba i Bošnjaka, isto tako Srbi, a samo dio političkog Sarajeva ne shvaća da bez druga dva naroda (i u slovu zakona) ne mogu silom nametati i mijenjati stvari u državi čija će je tzv. ljubav i ubiti.

“Ne vjerujem u usvajanje Izbornog zakona i ja više nemam namjere spašavati Bosnu i Hercegovinu, Federaciju i jedina opcija će biti vratiti se na Herceg-Bosnu”, komentira Karamatić mučne pregovore bez perspektive.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati