Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatica ministrica u bavarskoj Vladi: Merkel je napravila pogrešku i stvorila veliki nemir

Objavljeno

na

“Nisam mogla vjerovati da ću jednog dana ja, dijete hrvatskih gastarbajtera, sjediti u vladi najbogatije regije Njemačke i Europe”, rekla je Michaela Kaniber (41), ministrica poljoprivrede, prehrane i šumarstva Republike Bavarske.

Podrijetlom Imoćanka, gospođa Kaniber prva je Hrvatica u bavarskoj Vladi, a uz funkciju uspješne političarke, ona je i supruga i majka troje djece. Prilikom posjeta Zagrebu dala je intervju za Večernji list uz poruku: “Korijeni se ne zaboravljaju”.

Michaela Kaniber, rođena Brekalo, rođena 1977. i odrasla u njemačkom Bad Reichenhallu, kao i njezin mlađi brat, dok je najstarija sestra bila rođena u splitskoj bolnici. No, nedugo potom njezini roditelji krenuli su na Zapad, trbuhom za kruhom.

– Moji roditelji Marija i Josip bili su tipični gastarbajteri koji su u 60-ima i 70-ima napustili bivšu Jugoslaviju tražeći bolji život. Ovdje su ga i našli. Otvorili su gostionicu, gdje se čuvala hrvatska tradicija zahvaljujući hrvatskom osoblju, hrvatskim receptima, hrvatskoj kuhinji.

Moji roditelji nikada nisu prestali govoriti hrvatski jezik, pa sam ga uz njemački odmalena učila i ja, iako mi često nedostaje vokabular – smije se Michaela koju smo, usprkos njezinoj prirođenoj skromnosti, jako dobro razumjeli.

Udala se mlada, a sa suprugom Thomasom koji radi na dužnosti glavnog policijskog komesara, u braku je 20 godina. Rano je postala i majka, no nikada nije zapostavila obrazovanje pa je stekla zvanje stručnjakinje za porezno pravo, a onda joj je jedan običan čin revolta i građanskog bunta otvorio put prema lokalnoj, kasnije i visokoj politici.

“Prvi put u povijesti Hrvati imaju priliku dobiti svoga zastupnika u bavarskom parlamentu”, bio je jedan od slogana Michaele Kaniber koji je našao put do njezinih birača jer je odnijela premoćnu pobjedu s više od 55 posto glasova i tako ušla u Bavarski parlament.

Bavarska, sa svojih gotovo 13 milijuna stanovnika, najrazvijenija je savezna republika u Njemačkoj i 15. ekonomija u svijetu, a svoj dom ondje je pronašlo i oko 100.000 Hrvata, tumači Michaela. No, osjećaji su joj, kaže, podijeljeni jer koliko joj je drago da se hrvatska zajednica širi, toliko joj je teško što Hrvati, osobito mladi ljudi, napuštaju domovinu kojoj toliko mogu dati.

Imam veliko razumijevanje za ljude koji dolaze živjeti u Njemačku jer im je jako teško i jer žele bolji život, kako su, uostalom, rezonirali i moji roditelji.

Poput mnogih drugih Hrvata, i oni su također svoju drugu domovinu našli u Njemačkoj gdje žive život s mješavinom radosti i tuge tipičnom za sve naše ljude s dvije domovine u srcu. S druge strane, jako sam tužna zbog iseljavanja iz Slavonije koja je nekad hranila cijelu Jugoslaviju.

Rekla bih kako su se Hrvati u Bavarskoj i Njemačkoj na najbolji način uspjeli integrirati jer su Hrvati, ukupno gledano, vrlo vrijedan narod. No, bilo bi mi jako drago da Hrvatska bolje napreduje i da je uspješna na poljima turizma i poljoprivrede, kako bi mladi mogli ostati u domovini – kaže Michaela Kaniber.

Boljitku svoje domovine Hrvatske želi i aktivno pridonijeti pa je tijekom lipnja u posjet primila osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, ali i predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.

Tijekom karijere, mnogo je puta surađivala s aktualnom kancelarkom Angelom Merkel. Kakav je dojam ostavila na nju, pitamo našu sugovornicu.

Kancelarka posjeduje jaku osobnost. Zna biti jako duhovita, ima jak smisao za humor, ali isto tako i upornost i snagu. Kada je riječ o Njemačkoj ona ima svoje zasluge koje se ponajviše odnose na ekonomski uspjeh postignut glasovitom njemačkom disciplinom.

Puno je učinila za našu zemlju, no, na žalost, 2015. godine napravila je veliku grešku kada je širom otvorila vrata migrantima i stvorila veliki nemir u Njemačkoj i u cijeloj Europi.

Kancelarka Merkel dobro promisli prije nego što povuče neki potez i zato sam bila tužna što je dopustila cijeli val migranata. Razljutila je mnoge čelnike i građane europskih zemalja, a mene osobno je razočarala – iskreno će bavarska ministrica, dodajući da su “kršćani pozvani da pomognemo i pomogli smo”.

– Bavarska je kao bogata zemlja sudjelovala u brojnim humanitarnim akcijama za migrante, ali svima mora biti jasno da je nama važno da se zna tko to stiže u Europu i Bavarsku.

Nadam se da će Europa zajednički nastupiti u politici prema migracijama u smislu da tim ljudima treba pomoći, ali istodobno i sačuvati europske vrijednosti – kaže Michaela Kaniber.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari