Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatica u NASA-i

Objavljeno

na

[pullquote_right]Asteroide koji prolijeću pored Zemlje prati i jedna Hrvatica, koja je voditeljica tima koji upravo ima zadatak praćenja asteroida.[/pullquote_right] Kraj golemog asteroida koji će kasno večeras proći kraj našeg planeta NASA je uz pomoć radara otkrila nove zanimljivosti. Riječ je o jednom od vrlo rijetkih asteroida koji ima i svoj satelit. Pretpostavlja se, promjera 600 metara. O novom otkriću u kojem kao jedna od voditeljica cijelog projekta radarskog praćenja asteroida, sudjeluje i Hrvatica Marina Brozović objavljene su i radarske snimke.

‘Ono što se vidi na prvim radarskim snimkama je glavno tijelo i komad od 600 metara koji kruži oko njega’, kaže hrvatski astronom Korado Korlević.

Dva megavata po asteroidu

Snimke su nastale u Kaliforniji uz pomoć velike antene od 70 metara. ‘Ona je u stvari korištena kao radar u tom slučaju i pucali su s dva megavata po asteroidu za dobiti refleksiju’, pojašnjava Korlević.

Jedna od voditeljica tima, Hrvatica je Marina Brozović, Splićanka koja radi u Nasinu centru u Pasadeni. ‘Ono na čemu Marina radi je da iz rotacija asteroida uspijeva napraviti sliku površine, a ono što je bilo iznenađenje je da oni su imali sliku ali su imali još nešto što kruži okolo’, opsiuje posao hrvatske astronomkinje Korlević.

Svaki put sve bliže…

Taj asteroid ne predstavlja opasnost za Zemlju, no to se može i promijeniti. ‘Svaki put kad kad prođu blizu Zemlje, Zemlja ih jednu mrvicu privuče prema sebi tako da će u budućnosti on kao i mnogi drugi postati opasan’, dodaje Korlević.

Asteroidi obično ne pogode Zemlju. Spuštaju se sve niže i niže dok ne udare u Sunce. No slučajeva udara ipak postoji. ‘Nije da toga nema ako pogledate koliko imamo rupa po Zemlji, imamo i u Njemačkoj krater od 24 km, jedan bivši udar, znamo da su dinosauri nestali na taj način’, pojašnjava Korlević.

Kulminacija 2021.

Tu je i nesreća koja se dogodila u ruskom Čeljabinsku. Da bi takve situacije danas ranije predvidjeli teleskopi i oprema kontinuirano se razvijaju. ‘Kulminacija će biti 2021., kada stupaju u pogon veliki teleskopi tipa Larsinop crveni teleskop koji bi trebao godinama unaprijed pronaći sve objekte koji bi eventualno mogli biti opasni’, dodaje naš astronom.

Za sada u orbiti imamo jedan. Kanadski vojni satelit na kojeg se astronomi oslanjaju. Tri dana unaprijed trebao bi donijeti informacije o kretanju zemlji bliskih objekata. A to je, zaključuje Korlević dovoljno da budemo spremni.

Video:

[pro-player]http://www.youtube.com/watch?v=iFxLeDNCVm8[/pro-player]

kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari