Pratite nas

Hrvatima zabrana kako bi se prikrio nerad institucija u BiH

Objavljeno

na

Da smire nezadovoljstvo lokalnih poduzetnika koji ne mogu izvoziti Šarović i Kalaba bez argumenata hrvatskim tvrtkama brane trgovanje. Ni jedan prehrambeni artikl s BiH deklaracijom od 1. srpnja nema ulaz na hrvatsko tržište/Robert Anić/PIXSELL

[dropcap]K[/dropcap]ancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine “nije i neće objaviti listu hrvatskih firmi kojima je zabranjen izvoz na BiH tržište, popis koji se pojavio u medijima nije naša službena informacija,” izjavili su za Poslovni dnevnik u uredu direktora Kancelarije Ljubomira Kalabe.

Tragom medijskih napisa o novoj ofenzivi naših susjeda i zabrani uvoza poljoprivredno-prehrambenog asortimana proizvedenog u Hrvatskoj uz objavu i liste s imenima pedesetak tvrtki koje svoj asortiman više ne mogu plasirati na BiH tržište, zatražili smo pojašnjenje u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U kabinetu ministra Mirka Šarovića daju tek naputak neka odgovor tražimo u Kancelariji za veterinarstvo koja je, napominju, mjerodavna za problematiku. Kancelarija je zapravo jedan od ureda Šarovićeva ministarstva, stoluju na istoj adresi.

Godinama je s bosanskohercegovačkog na hrvatsko tržište godišnje stizalo više od 50 milijuna litara mlijeka, no ulaskom Hrvatske u Europsku uniju to je trgovanje prekinuto. Ni mlijeko, ni mliječne prerađevine, niti ijedan drugi prehrambeni artikl s BiH deklaracijom od prvog dana srpnja više nema ulaz na hrvatsko tržište. Ne zbog hira ili nekakva embarga s hrvatske strane već isključivo iz razloga što bosanskohercegovačke vlasti nisu pravodobno provele prilagodbu prema zahtjevnim standardima Unije.

 50milijuna
litara mlijeka godinama je u Hrvatsku stizalo iz BiH

Kako Šarović i Kalaba nisu odradili tu obvezu, vjerojatno pritisnuti erupcijom nezadovoljstva lokalnih poduzetnika koji su gubitkom hrvatskog tržišta već ove godine ostali bez desetaka milijuna eura prihoda, sada svoj nemar pokušavaju skupo naplatiti. Zlorabeći medijski prostor razbacuju se ucjenama i bez argumenata dižu rampu za uvoz hrvatskih proizvoda koji na BiH tržištu imaju i tradiciju i kupce. Svjedoči to konkretno i internetska adresa Kancelarije za veterinarstvo te otkriva pozadinu njihova neprofesionalna postupanja.

Iza oznake “Upisnik proizvođača Ureda za veterinarstvo BiH” krije se zapravo lista stotinjak država i njihovih tvrtki, uz svaku je spomenuto ima li izvozni broj. Popis za Hrvatsku zaključno s 28. srpnjem sadrži 189 tvrtki, uz 169 stoji izvozni broj dok ga 16 tvrtki nema. Lista pak što se odnosi na BiH potpuno je prazna, nema nijedne tvrtke.Tko protiv koga u BiH ratuje kako bi oprao svoj nerad pa medijima dotura podatke kojima unosi nepotrebnu paniku problem je koji moraju riješiti naši susjedi. Naime, objavljena lista vrvi netočnostima. Tako Lura i Sirela odavno posluju kao Dukat. Herbos, SMS, Lura keksi ili Križevčanka ne postoje već nekoliko godina. Nema ni tvrtke Meggle MIA već Meggle Hrvatska. Kuhne-Nagel pak uopće ne pripada prehrambenom lancu, naime ta je tvrtka špediter.

Iako su etiketirani da ne mogu izvoziti u BiH Podravkina Danica, bjelovarski Koestlin, PPK mesna industrija Karlovac, osječki Ravlić, MM klaonica, Reko, Koža, PPK Valpovo, Sardina i Adria po službenoj dokumentaciji Kancelarije zadovoljavaju sve uvjete.

Brojke govore

Izvoz 298, uvoz 103 milijuna eura

Hrvatska je u 2012. na bosanskohercegovačko tržište izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 298 milijuna eura što je na godišnjoj razini manje 9,2%, podaci su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Top pet izvoznih grupa proizvoda su pića, mlijeko i mliječne prerađevine, žitarice, duhanski asortiman te mesne prarađevine. Žitarice su imale najveći rast od 26% na 32 milijuna eura, potom su pića s plus 13% na 62,2 milijuna dok je izvoz mesnih prerađevina uvećan 10% na 27,7 milijuna eura. Najviše je pao izvoz duhanskih proizvoda, 14% na 29 milijuna eura. Iz BiH je lani uvezeno hrane za 103 milijuna eura uz rast od 3,6%. Ulja i masti uz rast 37% sa 24 milijuna eura drže vrh ljestvice, te mlijeko, perad i jaja za 23 mil. eura.

poslovni.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem o poticanju razvoja istočne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Vlada RH

U Slavonskom Brodu završila je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na koju su osim premijera Andreja Plenkovića, stigli i potpredsjednici Vlade Martina Dalić i Predrag Štromar te mnogi ministri.

Na sjednici su razmatrane mogućnosti poboljšanja prometne infrastrukture na području pet slavonskih županija i stavljanja u funkciju neaktivne državne imovine. Razgovaralo se i o izmjenama zakona o regionalnom razvoju.

“Od posljednjeg sastanka koji je bio prije četiri i pol mjeseca ubrzali smo dinamiku ugovaranja sredstava iz europskih fondova i to za 1,54 milijarde kuna, što znači da je povećano i ubrzano apsorbiranje sredstava EU.

Drugo je da ćemo u dogovoru sa Svjetskom bankom nastojati za iduću financijsku perspektivu imati poseban regionalni operativni program koji bi se odnosio isključivo na ovih pet slavonskih županija čime ćemo dati naglasak da se ovaj dio zemlje koji je po nizu parametara u ovome trenutku najmanje razvijen, podigne i dosegne ne samo druge županije u Hrvatskoj, nego da se podigne i na listi regionalnog razvoja među drugim članicama Europske unije”, kazao je nakon sjednice premijer Plenković.

“Iznos od 350 milijuna kuna koliko je bespovratnih sredstava usmjereno u županije Slavonije i Baranje predstavlja nekih 20-ak posto ukupnih nepovratnih sredstava. Ono što je važno reći da to pokazuje da slavonski gospodarstvenici pokazuju interes i da su najbrži u njihovom korištenju”, kazala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Premijer Plenković i Vladino izaslanstvo, uoči sjednice Savjeta u Slavonskom Brodu, položili su cvijeće ispred spomen-obilježja “Prekinuto djetinjstvo” za djecu poginulu u Domovinskome ratu.

Nakon sjednice premijer će se sastati s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, a zatim položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred spomenika poginulim braniteljima. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari