Pratite nas

Vijesti

Hrvatska 
za partizane još uvijek izdvaja 934 milijuna kuna

Objavljeno

na

Partizani ne samo da su se hrabro borili protiv okupatora kad su bili praktički djeca nego su istodobno i najzdraviji dio hrvatske nacije, a povrh svega i veliki zavodnici i ljubavnici. Takav se zaključak, naime, može izvesti nakon što se razvrstaju podaci o mirovinama sudionika NOB-a koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iako je od završetka Drugog svjetskog rata prošlo čak 68 godina, hrvatska država još isplaćuje 28.334 “boračke penzije” koje porezne obveznike godišnje stoje oko 934 milijuna kuna.

Oštećeni devedesetih

Naravno, nije riječ samo o izravnim sudionicima NOB-a nego i o njihovim obiteljima koje su naslijedile mirovine. Živih je 9325 izvornih sudionika NOB-a koji primaju mirovinu, ali je 19.009 korisnika obiteljskih mirovina. Nevjerojatan je podatak da najmlađi korisnik “boračke penzije” ima samo 71 godinu, što znači da je na kraju Drugog svjetskog rata imao tri godine. Taj podatak bio je čudan i predsjedniku Saveza antifašističkih boraca i antifašista Ratku Maričiću koji nam u telefonskom razgovoru nije mogao objasniti o čemu je riječ. Tek smo naknadno u HZMO-u dobili objašnjenje da je riječ o djeci koja su bila u izbjegličkim logorima poput El Shatta te da su po toj osnovi dobili “borački status”.

Ratko Maričić naglašava da je većina umirovljenika iz Drugog svjetskog rata odradila cijeli radni staž.

– Njihova je jedina povlastica bila u tome što im se staž koji su proveli u ratu računao u uvećanom trajanju. Nitko od njih nema mirovinu samo zato što je bio pripadnik NOR-a, već zato što ju je zaradio na poslu. Prosječan im je staž od 25 do 35 godina – kaže Maričić kojega je također iznenadio podatak da najmlađi korisnik obiteljske mirovine ima samo 12 godina. On je tu mirovinu vjerojatno naslijedio od oca koji je bio sudionik partizanskog pokreta. Na naše pitanje ima li previše mirovina iz Drugog svjetskog, ali i Domovinskog rata Maričić kaže da je njegov stav da se društvo treba pobrinuti za sve koji su uzeli pušku u ruke i branili državu i ljude. Pritom Maričić ne misli samo na sudionike NOB-a nego i na sudionike Domovinskog rata. Iako kaže da mirovine opterećuju proračun, Maričić smatra da ih ne treba smanjivati. Požalio se da su sudionici NOB-a oštećeni početkom 90-ih kada su im smanjene mirovine.

Upitan i Fumić?

Predsjednik Hvidre Josip Đakić ističe da bi korisnici partizanskih mirovina trebali imati 90 ili 100 godina ili su, dodaje ironično, imali samo 5 ili 10 godina kad su krenuli u rat protiv okupatora. To je vrlo upitno, kao i mirovina Ivana Fumića (bivšeg predsjednika Saveza antifašističkih boraca koji je rođen 1930. godine, nap. a.) koji je, kaže, 1945. godine bio jako maloljetan. Đakić spominje i da je čuo priče o raznim malverzacijama, ali da ne može potvrditi njihovu istinitost.

– Bilo je čak ženidba na brzinu s rodbinom kako bi mirovina ostala u obitelji. To bi svakako trebalo provjeriti – tvrdi Đakić dodajući da je čuo priču da se jedan korisnik “partizanske mirovine” neposredno prije smrti oženio sestričnom kako bi ona mogla “uživati” u mirovini.

Đakić sarkastično zaključuje da je to svjetski fenomen jer toliko godina nakon Drugoga svjetskog rata ima toliko “boračkih penzija”. I Đakiću smo postavili pitanje ima li previše partizanskih, ali i braniteljskih mirovina u Hrvatskoj te može li hrvatsko društvo podnijeti takav izdatak. Predsjednik Hvidre smatra da može, ali samo uz uvjet da podigne ekonomiju. – U ovom trenutku to teško ide jer sve u državi ide u propast pa je onda teško podmiriti i sve obveze – smatra Đakić.

[box_light]Čak 11.130 korisnika mirovina danas ima manje od 85 godina

Upada u oči i podatak da je izuzetno visok broj korisnika mirovina koji su mlađi od 60 godina.

HZMO nam nije mogao dati imena najstarijih korisnika jer to ne mogu zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka. Ima još u najmanju ruku zanimljivih podataka. Najstariji korisnik “partizanske mirovine” ima 108 godina, dok najstarija korisnica obiteljske mirovine ima 105 godina. Čak 11.130 korisnika mirovina mlađe je od 85 godina, što znači da su na kraju Drugog svjetskog rata imali manje od 18 godina.[/box_light]

vecernji.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari