Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatska baca Tomislavgrad u minus

Objavljeno

na

Od planiranih 3.2 milijuna KM koliko je po općinskom proračunu trebala uplatiti Hrvatska elektroprivreda za prvih devet mjeseci tekuće godine, uplaćeno je 1.769.202 KM ili 55,29 posto.

Od planiranih proračunskih prihoda u iznosu od 10.184.000 KM za prvih devet mjeseci u općinsku riznicu je uplaćeno 6.234.886 KM a kao glavni krivac za taj deficit, kao i rebalans općinskog proračuna, spomenuta je hidroakumulacija Buško jezero i Hrvatska Elektroprivreda koja koristi njezine prirodne potencijale.

Od strane mjerodavnih osoba općine Tomislavgrad se doznaje da je prihod od spomenute Hrvatske tvrtke, za čije potrebe se hidroakumulacija iz Buškog jezera koristi za proizvodnju električne energiju u HE “Orlovac“, manji iz razloga što se po sadašnjem Zakonu plaća naknada za površinu potopljenog zemljišta, proizvedena količina električne energije, ali i količina vode koja dotiče u jezero, čime je ova općina po svim tim točkama u velikoj mjeri oštećena.

Međutim, kako dalje navode, ovdje se događa da Hrvatska elektroprivreda pri povoljnim hidrološkim uvjetima Buško jezero koristi kao rezervnu opciju uz manju proizvodnju električne energije pri HE “Orlovac“ dok u njenom nizvodnom dijelu rade druge hidroelektrane koje uredno proizvode i plasiraju kilovate električne energije

Načelnik Vukadin je prije tri godine inzistirao na izmjeni postojećeg federalnog Zakona za naknadu korištenja hidroakumulacije jer je za Tomislavgrad sporna količina vode koja dotječe u jezero, jer se na taj način promijenio omjer naknade u korist livanjske općine u odnosu na tomislavgradsku, što je za ovu općinu ponovo neprihvatljivo.

Uz to je tada Vukadin kazao da je ispred općine angažiran odvjetnički tim za pregovore o pravičnoj naknadi od Hrvatske elektroprivrede za čije potrebe se hidroakumulacija iz Buškog jezera koristi za proizvodnju električne energiju u HE “Orlovac“.

Fena/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma osiguralo 24,6 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti turističkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo turizma objavilo je program dodjele bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva za 2018., kojim je predviđeno 24,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna.

Sredstva će se kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj, internacionalizaciju poslovanja, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva.

Ovogodišnji program nastavak je svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva turizma usmjerenih na poticanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma.

Posebna pažnja posvećuje se razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Sredstava su dostupna subjektima malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge.

„Hrvatska je u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija koja osim prirodnim ljepotama i očuvanom kulturnom baštinom, posjetitelje sve više privlači kvalitetnom i širokom ponudom turističkih proizvoda. Ovim programom pružamo financijsku podršku turističkim djelatnicima kako bi tržištu mogli ponuditi nova i inovativna rješenja te tako dodatno ojačali ponudu, osigurali visoku razinu i popunjenost turističkog smještaja, a samim time osnažili i potrošnju u destinaciji. Vjerujemo da će projekti koji će proizaći iz ovog programa u konačnici ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeli razvoju turizma kroz svih dvanaest mjeseci.“, izjavio je ministar Cappelli predstavljajući program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ koji će uz navedene prednosti dodatno povezati dionike u turizmu, prvenstveno lokalne proizvođače te ojačati međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.

Kroz mjeru A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje kvalitete uz uvjet dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema, aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za robinzonski i bike&bed smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno, tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Kroz mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovci, adrenalinske parkovi, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa.

Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista, kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora (medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima, uz edukaciju, pri čemu prednost imaju ugostiteljski objekti na otocima i drugim dijelovima RH koji u blizini nemaju zdravstvenih ustanova, subvencionira se prijevoz vode trgovačkim društvima i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, te potiče inovativne IT tehnologije u turizmu.

Mjera D odnosi se na prepoznatljivost, pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na otocima te realizacija tematskih ruta i kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani za investicije u turizmu.

Potpore se dodjeljuju u rasponu od  20.000 do  400.000 kuna po projektu, ovisno o svakoj mjeri.

Javni poziv otvoren je do 20. ožujka 2018. godine, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na www.mint.hr/javni pozivi.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Gordan Jandroković: Rad nedjeljom treba urediti

Objavljeno

na

Objavio

Premda Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan dodatno platiti rad nedjeljom, nije definirano koliko. Iznos se određuje kolektivnim ugovorom, pa ga, teoretski, poslodavac može platiti i svega jednu kunu više.

U ime obitelji žele jasnu definiciju i predlažu da 50 posto veće dnevnice te pravo da radnici biraju žele li raditi. Prijedlog izmjena Zakona o radu poslali su u ožujku prošle godine saborskom Odboru za rad, no Ivan Munjin za Novu TV upozorava: “Tadašnji predsjednik Odbora za rad SDP-ov Mirando Mrsić trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru, a isto tako njegov nasljednik, gospodin Gordan Maras iz SDP-a to također nije učinio”.

Inicijativu može pokrenuti bilo koji zastupnik, poručio je kratko Maras, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković o stavu HDZ-a i većine ne želi – tek osobno kaže kako smatra da rad nedjeljom treba urediti: “Treba tražiti rješenja koje će osigurati da funkcionira gospodarstvo, ali isto tako da se na najbolji mogući način zaštite interesi i statusi onih koji nedjeljom moraju nedjeljom raditi”.

Sindikati strahuju da se trgovci poslodavcu ne bi usudili reći da ne žele raditi nedjeljom. Zato se zalažu za dežurni rad. “Da mogu raditi samo nekakvi mali dućančići, male trgovine negdje na željezničkim, autobusnim postajama, neke trgovinice u benzinskim postajama koje su dežurne taj dan, u zračnim lukama i da je to praktički to“, kaže predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever, a građani su oko rada nedjeljom već godinama podijeljenih mišljenja, no slažu se da ga treba dodatno platiti, samo je pitanje koliko.

Željka Markić: Potrebno je zakonom regulirati rad nedjeljom, ali nedostaje političke volje

 

U ime obitelji: SDP sprječava zakonsku zaštitu radnica koje neplaćene moraju raditi nedjeljom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari