Connect with us

Hrvatska

Hrvatska bi mogla u OECD za tri godine

Objavljeno

-

Hrvatska je usuglasila najmanje normi među šest aktualnih kandidata za ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a glavni hrvatski pregovarač Gordan Grlić-Radman vjeruje kako bi pregovori mogli završiti za dvije i pol do tri godine.

OECD je službeno otvorio pregovore sa šest zemalja kandidata 25. siječnja.

Hrvatska je usvojila 29 “zakonskih instrumenata” od ukupno 253 koja traži taj klub industrijski razvijenih zemalja sa sjedištem u Parizu.

Brazil je usvojio 105 instrumenata, Rumunjska 56, Argentina 51, Peru 46, a Bugarska 33, podatak je s internetske stranice OECD-a

OECD, osnovan 1961. godine, forum je zemalja koje sebe nazivaju demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju nakon čega raspravljaju o globalnim problemima i objavljuju gospodarske analize.

“Postali smo članica svih relevantnih međunarodnih organizacija, još nam jedino preostaje postati članica OECD-a”, rekao je Grlić-Radman u videoobraćanju Hrvatima okupljenima prije tjedan na susretu dijaspore u Paragvaju.

Hrvatskoj vladi je ulazak u tu organizaciju politički bitan pa pregovore s OECD-om vodi ministarstvo vanjskih poslova.

Brazil, koji je najdalje odmakao u pregovorima, tu je ulogu povjerio svom ministarstvu gospodarstva predvođenom ministrom Paulom Guedesom.

“Ne možemo komentirati razvoj pregovora jer su razgovori o pristupanju povjerljivi”, rekla je OECD-ova glasnogovornica Catherine Bremer za Hinu.

Zahtjevne reforme 

U veljači je hrvatska vlada osnovala pregovaračku skupinu odredivši Grlića-Radmana za glavnog pregovarača. Postavila je u tu skupinu i jednog predstavnika ministarstva gospodarstva.

Grlić-Radman se 16. ožujka sastao u Parizu s OECD-ovim glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom nakon čega je poručio preko Twittera da je imao “sjajan sastanak”.

Hrvatska je službeni zahtjev, odnosno pismo namjere, za primanje u OECD poslala još prije pet godina, 25. siječnja 2017.

“Ali je zbog objektivnih okolnosti i nemogućnosti sudjelovanja u radnim tijelima OECD-a veći dio vremena od podnošenja zahtjeva za članstvo naš napredak na tom putu bio usporen”, napisalo je ministarstvo vanjskih poslova u e-mailu poslanom Hini.

Nije navelo koje su to “objektivne okolnosti” bile.

“Tijekom 2021. godine se naša suradnja s OECD-om značajnije intenzivirala te smo dobili mogućnost pristupanja novim radnim tijelima, što je u konačnici dovelo do otvaranja pregovora 25. siječnja 2022.”, kažu u ministarstvu.

Njegova uprava za gospodarske poslove i razvojnu suradnju kaže da se s OECD-om radi na provedbi “zahtjevnih reformi” u područjima poput državne uprave, digitalizacije, zelene politike, tržišta rada i pravosuđa.

Akcijski plan

OECD je u lipnju 2021. godine priopćio kako Hrvatska mora poboljšati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Hrvatskoj je preporučio uspostavljanje tijela za koordinaciju vlasništva, zatražio veću transparentnost i javne objave vezane za te kompanije, te jačanje autonomije i neovisnosti nadzornih odbora u državnim kompanijama.

“Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odmah je formiralo upravljački odbor u kojem sudjeluju predstavnici tijela državne uprave”, napominju u ministarstvu vanjskih poslova.

U tom pravcu je usvojen “Akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a”.

“Ispunjavanje uvjeta iz Akcijskog plana ide prema predviđenom planu pa se završetak reforme korporativnog upravljanja očekuje do 2024. godine”, kažu u ministarstvu.

OECD-ovi tehnički odbori, u kojima se nalaze osobe iz zemalja članica, nadgledaju usvajanje zakonskih instrumenata, kaže glasnogovornica OECD-a.

“Na kraju postupka OECD provodi kompletnu reviziju kako bi se osigurao da su zemlje doista uvele što se od njih traži”, rekla je.

Tada Vijeće OECD-a, glavno upravljačko tijelo te organizacije, odlučuje o primanju zemlje.

“Prema nekim preliminarnim procjenama iz OECD-a, naši pristupni pregovori ne bi trajali duže od 2,5 godine do 3 godine”, kažu u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Brazil je idući

Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika u svibnju 2021. Ona je bila počela pregovore u travnju 2015. godine.

Kostarika je 38. zemlja tog kluba, ujedno četvrta zemlja članica iz područja Latinske Amerike i Kariba. Ranije su OECD-u pristupili Meksiko, Čile i Kolumbija.

Brazil je uvjeren kako će on biti idući primljen.

“Brazil je jedna od tzv. država ključnih partnera OECD-a (uz Indiju, Kinu, Indoneziju, Južnu Afriku) pa s OECD-om gradi odnose od 1990-ih godina u različitim formatima”, kažu u hrvatskom ministarstvu.

Ključni partneri OECD-a sudjeluju u svakodnevnim raspravama o politikama u tijelima OECD-a, sudjeluju u redovitim OECD anketama i uključuju se u statističke baze podataka. Dodatno, od 1999. godine Brazil je pozivan na sve sastanke OECD-a na ministarskoj razini, napominju iz Zagreba.

Ministarstvo vanjskih poslova, kojem je dodijeljen zadatak jačanja odnosa Hrvatske s međunarodnim organizacijama, koordiniralo je i pristupanje Europskoj uniji 2013. godine.

Napominje kako su Hrvatska, Rumunjska i Bugarska prilikom članstva u EU “ispunile niz jako strogih kriterija koji se u velikoj mjeri poklapaju s uvjetima pristupanja OECD-u”.

Strogi standardi

Trenutno se, međutim, devet godina nakon ulaska Hrvatske u EU, provodi projekt hrvatskog ministarstva pravosuđa i uprave “u suradnji sa stručnjacima OECD-a” vezan za borbu protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju.

“Članstvo u OECD-u, kao i članstvo u EU jasno je priznanje da država poštuje najviše globalne standarde, da je predana vrijednostima demokracije i vladavine prava, da poštuje načela otvorene i transparentne tržišne ekonomije i da, zajedno s drugim državama članicama, dijeli zajednički cilj o održivom gospodarskom rastu”, objašnjava MVEP zašto vlada želi uvesti Hrvatsku u OECD.

“Isto tako, članstvo u OECD-u snažan je znak međunarodnim i domaćim ulagačima kako naše nacionalne politike slijede napredne standarde OECD-a i najbolje prakse na brojnim područjima”, dodaje Zrinjevac.

Koliko će Hrvatska, odnosno njeni porezni obveznici, plaćati godišnje OECD-u kada Hrvatska postane njegovom članicom zasad nije poznato.

“Nacionalni doprinos OECD-u temeljit će se na formuli koja uzima u obzir veličinu gospodarstva svake članice”, odgovorilo je ministarstvo ne iznoseći brojeve. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari