Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatska bilježi najbolju sezonu ikad; stiglo 800.000 gostiju više nego lani

Objavljeno

na

Unatoč turbulencijama na tržištu, srpanjskim rupama i odgađanju rezervacija u posljednji trenutak, Hrvatska je nakon glavnog dijela turističke godine i udarnih mjeseci srpnja i kolovoza izišla s pozitivnim rezultatom turističkog prometa.

Bilo je 800 tisuća gostiju više i 1,5 milijuna noćenja više nego lani. Svaki peti inozemni gost u dosadašnjih osam mjeseci u Hrvatskoj bio je Nijemac, a brojnošću ih slijede Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Talijani.

Baš kao što su brojem kreveta najjači na tržištu, tako obiteljski smještaj dominira i u broju noćenja, kojih je najviše do sada ostvareno upravo u obiteljskom smještaju, i to 34,5 milijuna. U hotelima je u isto vrijeme bilo 19,4 milijuna noćenja, a u kampovima 6,2 milijuna.

Tako navode podaci sustava eVisitor za komercijalne i nekomercijalne objekte te nautički čarter za razdoblje od siječnja do kraja kolovoza, po kojima je u Hrvatskoj u tom razdoblju ostvareno 16,5 milijuna dolazaka (pet posto više) i 90,1 milijun noćenja (dva posto više). Tijekom prvih osam mjeseci 2019. godine, najviše noćenja ostvareno je u Istri (24,3 milijuna), slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 16,9 milijuna noćenja, dok je na Kvarneru ostvareno 16,2 milijuna noćenja.

Zadarska županija imala je 12,9 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 7,2 milijuna, a Šibensko-kninska 6,2 milijuna noćenja. U Ličkoj-senjskoj županiji ostvareno je tri milijuna noćenja te u Zagrebu 1,7 milijuna noćenja.

– Prva polovina 2019. godine, kao i prethodna dva vršna mjeseca, srpanj i kolovoz, u skladu su s našim ovogodišnjim očekivanjima i planovima. Osim turističkog prometa, posebno vesele podaci Porezne uprave, po kojima je od početka godine u segmentu pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića fiskalizirano računa ukupne vrijednosti 20,6 milijardi kuna, što je povećanje od osam posto, odnosno čak 1,6 milijardi kuna više – kazao je ministar turizma RH Gari Cappelli.

Kolovoz je i ove godine bio najizdašniji turistički mjesec, u kojemu je u Hrvatskoj ostvareno pet milijuna dolazaka i 33,1 milijun noćenja, što jer porast od osam posto u dolascima i tri posto u noćenjima. U kolovozu je najviše noćenja ostvareno u Istri (8,7 milijuna), dok je na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 6,3 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija s 5,2 milijuna i Šibensko-kninska županija s 2,5 milijuna noćenja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno 2,3 milijuna noćenja.

– Nakon uspješne špice turističke godine, ulazimo u posezonu, za koju smo kampanje na 14 europskih tržišta pokrenuli sredinom kolovoza. U rujnu i listopadu očekujemo ponavljanje prošlogodišnjih brojki ili daljnji rast dolazaka i noćenja, prije svega s tržišta SAD-a, Kine i Koreje, ali i s tržišta Rusije i Francuske – izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Resnik najbolji

Zračna luka u Splitu apsolutni je hit po broju putnika u dosadašnjem dijelu godine i u špici sezone. Tako je Resnikom samo ovog srpnja i kolovoza prošlo 1,395 milijuna putnika, a u osam mjeseci čak 2,5 milijuna putnika. U isto vrijeme zračna luka u Zagrebu je imala 2,2 milijuna putnika, u Dubrovniku 2,1 milijun, Pula je imala 605 tisuća putnika, a Zadar 594 tisuće putnika u avioprometu.

Splitu rekordi u apartmanima

Top-destinacije u prvih osam mjeseci po broju noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin. Istodobno je grad Split na prvom mjestu u Hrvatskoj po broju ostvarenih noćenja u obiteljskom smještaju u dosadašnjih osam mjeseci u Hrvatskoj. Tako je u obiteljskom smještaju građana Splita bilo 1,34 milijuna noćenja, dok je na drugom mjestu Dubrovnik s 1,2 milijuna noćenja u obiteljskom smještaju. U hotelskom smještaju, prvi u Hrvatskoj je Dubrovnik s 1,6 milijuna noćenja u dosadašnjih osam mjeseci. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će ‘braća Srbi’

Objavljeno

na

Objavio

Kad znamo da su nam manje-više sve banke u stranom vlasništvu, da smo strancima prodali Inu, Plivu, telekomunikacije i druge velike tvrtke, jako je ohrabrujuće čitati naslove – “Srpski kralj papira je misteriozni kupac Kraševih dionica koji kvari planove braći Pivac?” ili “Jedan od najbogatijih Srba zainteresiran za ulaganja u Hrvatskoj.”

I tako, što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će braća Srbi. Usporedo s nestajanjem hrvatskog naroda, tome narodu otimaju se nacionalna bogatstva. Godine 2100., kako predviđa Eurostat, bit će nas upola manje, 2,3 milijuna, a imat ćemo 72,3 posto staraca.

I tko zna hoće li još išta strateški važno biti u hrvatskom vlasništvu, pogotovo ponovi li se negdje Agrokor. Možda ćemo piti vodu kako nam stranac bude otvarao ili zatvarao slavinu, možda će nam stranac naplaćivati kilovate struje, možda će na Jadranu, gdje se već u nekim hotelima govori samo stranim jezicima, hrvatskoga posve nestati.

Možda će nam, za utjehu, ostati uspjesi nogometne reprezentacije, u kojoj će, istina, većinu činiti igrači koje su također pokupovali stranci.

I koji će na početku utakmice skupa s navijačima pjevati himnu “Lijepa naša rasprodana”, komentirao je Milan Ivkošić/vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari