Pratite nas

Kultura

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 i sv. Leopold: straža i zavičaj

Objavljeno

na

Peti dan boravka u Zagrebu tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića, jednog od zaštitnika Svete godine milosrđa, protekao je u znaku Bokelja i Bokeljske mornarice. Za Bokelje u Hrvatskoj, a i za katolički puk u Boki kotorskoj središnji dio proslave zbio se jučer, u nedjelju u istoimenoj crkvi, u zagrebačkom naselju Dubrava. Prije početka svete mise, odred Bokeljske mornarice sastavljen od članova svih pet hrvatskih bratovština iz Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika otplesao je kolo sv. Tripuna na platou
ispred crkve. Melodiju kola odsvirao je Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske.

[ad id=”93788″]

Prema običaju, kolo je blagoslovio kotorski biskup, monsinjor Ilija Janjić, koji je kasnije i predvodio misno slavlje. Izvedbu kola oduševljeno su pozdravili brojni nazočni vjernici i hodočasnici, koji su došli vidjeti tijelo sv. Leopolda, drugog po redu kanoniziranog hrvatskog sveca. U publici su bili brojni Bokelji iz svih krajeva iz Hrvatske, a zamijećen je i ne mali broj hodočasnika iz Boke. Članovi Bokeljske mornarice sudjelovali su u programu proslave i čuvanjem straže pored tijela Sveca za vrijeme i nakon mise te sudjelovanjem u misnim čitanjima.  Tako su zahvaljujući Svecu proteklih dana, a napose jučer u Zagrebu, kao i cijeloj Hrvatskoj, uz spominjanje svečevog imena, najčešće izgovorene riječi bile Boka, Bokelji, bokeljski Hrvati, Bokeljska mornarica…

Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 u Zagrebu

Bokeljski svjedoci vjere

(Dražen Zetić)

Za cvat Tvoje duše

Nedjelja.
Prosiplju se svjetlosti vitraja
na blijede ruke
prosijeda
isposnika.
Razdanjuju
mirisi tamjana
kroz zahrđale ključanice
starih
samotišta.
U
samoći svetohraništa
Svetac sam moli
k’o
djetešce u kolijevci
za
cvat Tvoje duše
Uskrsla Krista
u tvome
srcu.

sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću

U dubinama Isusova srca

U gradu svjetla
aleksandrijska apostola
sv. Marka.
Renesansnih mostova slikara Tiziana,
pozlatjelih bizantskih mozaika.
Rožarija
k’o
prastara biserja Jadrana
ozenjele masline
u rana
dobrotska proljeća.
Isposnica.
Očiju modrikastih akvarela mora.
Baroknih palača
piazza
rujanskih bonaca smaragdnih venecijanskih laguna.
U predvečerjima europskih gradova
hrani
ogladnjelu čeljad
sirote
djevojke
dubinama
Isusova
srca…

posvećeno
Službenici Božjoj Ani Mariji Marović

 

Bdijenja u noći sv. Kristofora

… blaženom Graciju iz Mua u Boki kotorskoj

U gluhoći starih relikvijara
bdijenja
u noći
sv. Kristofora.
Srebrni otisci ljepote:
prčanjski jedrenjaci
oluje
ispaćena lica muljanskih ribara.
Pred
Presvetom Bogordicom Eleusom
bijele orhideje.
Izblijedjeli obrisi kamena
korčulanska sunca.
Žaluje
jedan pustinjak
za Uskrslim jutrima
mirisnim cvatom
zelenih
agava…

U svetosti sna

… Ozani

Sjenoviti šaptaji sivkastih masiva.
Pomalja se
sunce
od bijela kamena isklesana grada.
U tajnovitim kutcima zidina
prebivaju
zapečaćeni manuskripti
slikarska platna kotorskih galija
mekoćom svile istkani cvjetovi mediteranskih đardina.
sv. Marija Koleđata.
Rasvanuli svodovi romanike
u zelenkastom odsjaju ostudnjele vode.
Spasitelj u crvenoj haljini.
Trnov vijenac.
Ostaci okera na krilima anđela.
Skrivena u drevnom sjaju potamnjelih fresaka
snije
Ozana.
U
svetosti
sna…

U otaji tisućljeća

U otaji tisućljeća
obamiru ponoćja Hada
dvovjerja otaca
opsjene mitskih bogova
davni dah Titana.
U jecaju sjaja
sja
lice
mlađahna
sveca.
Svetišta.
Katedrale.
Glose
na rubovima izgubljenih misala.
U djelićima relikvija
meandrima rasutih vjekova
klijaju
zrna gorušice
u ljubavi
za
Krista.

u spomen na sv. Tripuna, i grad Kotor

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Trobojnico moja mila!

Objavljeno

na

Objavio

Trobojnico moja mila!

Na tebe nasloniti ću glavu.
Sklopit oči s ponosom na licu.
Prošla si kroz patnju i slavu
izrasla u pravu pobjednicu.

Na tebi usnuti ću snove!
Usnut’ tvoje tri najljepše boje.
Čut ću majku kako opet zove
iz djetinjstva prijatelje moje.

Neki će se glasom odazvati,
ali neki s nama nisu više.
I u snu ću tiho zaplakati,
na kamenu sad im ime piše.

Prekrila si najveće heroje,
što su tebe podigli visoko,
prekrila si prijatelje moje,
koliko fale, reći će ti oko!

A ja samo mogu reći: Hvala!
Da njih nije, ne bi ni nas bilo!
Svaka riječ u suzu je stala,
sve što vrijedi niz lice se slilo!

I zato, trobojnico mila,
vijori u inat dušmanima,
klicat će ti s Velebita vila,
još smo živi, još Hrvata ima!!!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

MODRIĆ! LUKA, imenom se krsti, Velebitski on je kamen čvrsti!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Fra Mario Knezović obranio doktorsku disertaciju

Objavljeno

na

Objavio

Fra Mario Knezović sa svojim mentorom i rektorom sveučilišta

Fra Mario Knezović, član Hercegovačke franjevačke provincije, uspješno je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: „Analiza i uloga komunikacijskih kanala u evangelizacijskome djelovanju Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini“. Rad je nastao pod mentorstvom prof. dr. sc. Danijela Labaša, Hrvatski studijI Sveučilišta u Zagrebu.

Obrana je održana na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru u subotu 14. srpnja. Predsjednik povjerenstva ocjene i obrane rada je bio prof. dr. sc. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Uz mentora treći član povjerenstva je bio komentor prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru. Obrana je bila uspješna, te je fra Mario Knezović postao doktor znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana odnosi s javnošću.

Rad je podijeljen u četiri poglavlja: Kršćanstvo i katolička crkva u BiH, Evangelizacija i masovni mediji, Odnosi s javnošću i mediji, Rezultati istraživanja. Znanstveni rad je obrađen na tri načina: deskriptivni, empirijski i sintetički. U deskriptivnome dijelu obrađeni su svi dosadašnji dokumenti Katoličke crkve o sredstvima društvenoga komuniciranja. Temeljito su obrađeni komunikacijski kanali na razini sveopće Crkve, te oni na razini BiH. Ti komunikacijski kanali – mediji su podijeljeni u nekoliko skupina: elektronički, tiskani, izložbeni, tranzitni, interpersonalni i novi mediji (Internet i društvene mreže). Kao temelj za istraživački rad obrađena je prošlost i sadašnjost Katolike crkve u BiH.

U empirijskome dijelu je na temelju stratificiranoga uzorkovanja istraženo djelovanje Katoličke crkve u BiH u širenju svoje poruke putem medija. Istraživanje je podijeljeno u tri dijela: župe, pastoralni djelatnici (svećenici) i službene institucije. Znanstvenom metodom je istraženo kako komuniciraju župe u procesu evangelizacije i odnosima s javnošću. Župe su podijeljene u tri stratuma: do 1.000 vjernika, od 1.000 do 5.000 vjernika i župe veće od 5.000 vjernika. Istraženo je i kako pastoralni djelatnici (svećenici) sudjeluju u medijskoj areni, kao i njihov angažman i bojazni na polju sredstava društvenog komuniciranja. Istraženo je i djelovanje i odnos službenih institucija s medijima.

U sintetičkome dijelu analizirani su rezultati istraživanja na temelju kojih su iznesene pastoralne smjernice i preporuke za djelovanje Katoličke crkve na polju evangelizacije putem medija.

Povjerenstvo je istaknulo da je ovaj rad veliki doprinos znanosti, Katoličkoj crkvi, ali i medijskoj sceni općenito, jer ne postoji ni jedna država na svijetu koja ima na ovakav sustavan i cjelokupan način istraženo i analizirano djelovanje Katoličke crkve na polju medija u službi evangelizacije. Na temelju rada se mogu praviti pastoralni planovi kako bi Radosna vijest došla putem novovjeke propovjedaonice (medija) do svakoga čovjeka.

Uredništvo portala Kamenjar.com od srca i iskreno čestita fra Mariu Knezoviću na obrani doktorske disertacije!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari