Pratite nas

Kultura

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 i sv. Leopold: straža i zavičaj

Objavljeno

na

Peti dan boravka u Zagrebu tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića, jednog od zaštitnika Svete godine milosrđa, protekao je u znaku Bokelja i Bokeljske mornarice. Za Bokelje u Hrvatskoj, a i za katolički puk u Boki kotorskoj središnji dio proslave zbio se jučer, u nedjelju u istoimenoj crkvi, u zagrebačkom naselju Dubrava. Prije početka svete mise, odred Bokeljske mornarice sastavljen od članova svih pet hrvatskih bratovština iz Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika otplesao je kolo sv. Tripuna na platou
ispred crkve. Melodiju kola odsvirao je Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske.

[ad id=”93788″]

Prema običaju, kolo je blagoslovio kotorski biskup, monsinjor Ilija Janjić, koji je kasnije i predvodio misno slavlje. Izvedbu kola oduševljeno su pozdravili brojni nazočni vjernici i hodočasnici, koji su došli vidjeti tijelo sv. Leopolda, drugog po redu kanoniziranog hrvatskog sveca. U publici su bili brojni Bokelji iz svih krajeva iz Hrvatske, a zamijećen je i ne mali broj hodočasnika iz Boke. Članovi Bokeljske mornarice sudjelovali su u programu proslave i čuvanjem straže pored tijela Sveca za vrijeme i nakon mise te sudjelovanjem u misnim čitanjima.  Tako su zahvaljujući Svecu proteklih dana, a napose jučer u Zagrebu, kao i cijeloj Hrvatskoj, uz spominjanje svečevog imena, najčešće izgovorene riječi bile Boka, Bokelji, bokeljski Hrvati, Bokeljska mornarica…

Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 u Zagrebu

Bokeljski svjedoci vjere

(Dražen Zetić)

Za cvat Tvoje duše

Nedjelja.
Prosiplju se svjetlosti vitraja
na blijede ruke
prosijeda
isposnika.
Razdanjuju
mirisi tamjana
kroz zahrđale ključanice
starih
samotišta.
U
samoći svetohraništa
Svetac sam moli
k’o
djetešce u kolijevci
za
cvat Tvoje duše
Uskrsla Krista
u tvome
srcu.

sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću

U dubinama Isusova srca

U gradu svjetla
aleksandrijska apostola
sv. Marka.
Renesansnih mostova slikara Tiziana,
pozlatjelih bizantskih mozaika.
Rožarija
k’o
prastara biserja Jadrana
ozenjele masline
u rana
dobrotska proljeća.
Isposnica.
Očiju modrikastih akvarela mora.
Baroknih palača
piazza
rujanskih bonaca smaragdnih venecijanskih laguna.
U predvečerjima europskih gradova
hrani
ogladnjelu čeljad
sirote
djevojke
dubinama
Isusova
srca…

posvećeno
Službenici Božjoj Ani Mariji Marović

 

Bdijenja u noći sv. Kristofora

… blaženom Graciju iz Mua u Boki kotorskoj

U gluhoći starih relikvijara
bdijenja
u noći
sv. Kristofora.
Srebrni otisci ljepote:
prčanjski jedrenjaci
oluje
ispaćena lica muljanskih ribara.
Pred
Presvetom Bogordicom Eleusom
bijele orhideje.
Izblijedjeli obrisi kamena
korčulanska sunca.
Žaluje
jedan pustinjak
za Uskrslim jutrima
mirisnim cvatom
zelenih
agava…

U svetosti sna

… Ozani

Sjenoviti šaptaji sivkastih masiva.
Pomalja se
sunce
od bijela kamena isklesana grada.
U tajnovitim kutcima zidina
prebivaju
zapečaćeni manuskripti
slikarska platna kotorskih galija
mekoćom svile istkani cvjetovi mediteranskih đardina.
sv. Marija Koleđata.
Rasvanuli svodovi romanike
u zelenkastom odsjaju ostudnjele vode.
Spasitelj u crvenoj haljini.
Trnov vijenac.
Ostaci okera na krilima anđela.
Skrivena u drevnom sjaju potamnjelih fresaka
snije
Ozana.
U
svetosti
sna…

U otaji tisućljeća

U otaji tisućljeća
obamiru ponoćja Hada
dvovjerja otaca
opsjene mitskih bogova
davni dah Titana.
U jecaju sjaja
sja
lice
mlađahna
sveca.
Svetišta.
Katedrale.
Glose
na rubovima izgubljenih misala.
U djelićima relikvija
meandrima rasutih vjekova
klijaju
zrna gorušice
u ljubavi
za
Krista.

u spomen na sv. Tripuna, i grad Kotor

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari