Pratite nas

Hrvatska danas obilježava Dan državnosti

Objavljeno

na

U prigodi obilježavanja Dana državnosti republike Hrvatske državni vrh položit će vijence i zapaliti svijeće na Mirogoju.

dan drzavnosti

Na današnji je dan 1991. godine Hrvatski sabor donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika. Na sjednici tadašnjih triju viječa Sabora RH donesena je Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, te Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Odluci je prethodio referendum na kojem je većna hrvatskih građana (92,18 posto) odlučila da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

U prigodi obilježavanja Dana državnosti RH predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović položit će na Mirogoju vijence i zapaliti svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, Središnjem križu u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata , grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana  i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju. (Hina)

[divide]

Hebrang: Na današnji dan drug Račan i SDP napustili sabornicu jer nisu mogli podnijeti da se Hrvatska osamostali od Jugoslavije

Nekadašnji HDZ-ov ministar Andrija Hebrang rekao je za narod.hr kako je premještanje Dana državnosti s 30. svibnja na 25. lipnja „uništenje još jednog nacionalnog simbola od strane ljevice“ koja je „bojkotirala Hrvatsku na političkom i ekonomskom planu“.

„Tužna je činjenica da smo sigurno jedini narod u Europi i šire, u kojem kad bi proveli anketu, polovina stanovnika ne bi znala da je Dan državnosti“, smatra Andrija Hebrang te ističe kako su isto tako Hrvati vjerojatno jedini narod u svijetu koji povodom takvog praznika ne ističu svoje nacionalne simbole, odnosno zastave.

„To je tako jer „lijeva Hrvatska“ koja nije željela Hrvatsku je ‘ubila’ Dan državnosti 30. svibnja koji je narod prihvatio, a koji je bio utemeljen na povijesnoj činjenici – u Hrvatskoj je tog dana pobijedila demokracija i otvorila put stvaranju neovisne države Hrvatske“, rekao je Hebrang za narod.hr.

„Oni su taj datum morali ‘ubiti’ jer je to datum koji podsjeća na njihov poraz, odnosno poraz njihovih prethodnika komunista pa su onda napravili lakrdiju prebacivši taj datum na 25. lipnja kad se zapravo dogodila najveća sramota ljevice – taj dan je Hrvatski sabor izglasao odcjepljenje od Jugoslavije, ali su drug Račan i SDP napustili sabornicu jer nisu mogli nikako podnijeti da se Hrvatska osamostali od Jugoslavije“, podsjetio je Hebrang.

Hebrang ističe kako taj 25. lipanj nije pogodan za obilježavanje Dana državnosti jer se tog datuma nije realizirala odluka Sabora.

„Pod pritiskom međunarodne zajednice morali smo odgoditi tu odluku, tako da je ona stupila na snagu 8. listopada, tako da 25. lipnja nije nikakav Dan državnosti jer se odluka koju smo donijeli tog dana u Saboru se morala odgoditi“, prisjetio se Hebrang koji pak smatra da je glavni cilj promjene datuma bilo „uništenje još jednog nacionalnog simbola u Hrvata i to je ljevica vrlo uspješno provela“.

„Nadam se ne zadugo jer će uskoro doći do promjene vlasti nadam se da ćemo Dan državnosti vratiti tamo gdje mu je mjesto, a to je 30. svibnja“, rekao je Hebrang.

Hebrang se i osvrnuo na 1. srpanj, odnosno godinu dana od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

„Vidi se duboki jaz između hrvatske desnice i ljevice. U programu desnice Franje Tuđmana 1989. godine stoji kako Hrvatska mora ući u Europsku zajednicu naroda“, rekao je Hebrang te dodao kako „ljevica još tada to nije mogla ni zamisliti jer je Zapad za nju bio vanjski neprijatelj“.

„Budući da smo sve napravili kao desnica da uđemo u EU, njima je jedino preostalo da to bojkotiraju i to su u ovih godinu dana vrlo uspješno radili i to na ekonomskom i političkom planu“, smatra Hebrang te dodaje kako vladajući nisu u godinu dana realizirali nikakve prednosti koje daje članstvo u EU, prije svega korištenje EU fondova.

„Na ekonomskom planu nisu realizirali sve prednosti koje daje EU, a to je prije svega korištenje EU fondova, a što se tiče političkog plana, Josipović je drugo jutro nakon ulaska Hrvatske u EU sazvao na doručak sve predsjednike iz bivše Jugoslavije i time je pokazao da je njegovo srce ostalo na Istoku, ne na Zapadu“, smatra Hebrang.

„Osim toga, napravili su razodor između Hrvatske i jedne od vodećih sila – Njemačke jer su na svaki način pokušali spriječiti njemačko pravosuđe da sudi Đurekovićevim ubojicama pošto se ubojstvo dogodilo na području Njemačke“, rekao je Hebrang te dodao kako je „ljevica dovela Hrvatsku do diplomatskog rata s Njemačkom, a sve da zaštiti udbaše“.

„Nadam se da će se to promijeniti i da ćemo kao članovi EU imati od toga i konkretne koristi“, zaključio je Hebrang za narod.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Vijesti

Novi incident kod Vukovara: Srpski ekstremist u Dalju napao hrvatskog policajca!

Objavljeno

na

Objavio

Na fišijadi u Dalju kod Vukovara sinoć se dogodio incident o kojem još nitko nije izvijestio; lokalni srpski ekstremist, poznat po nadimku ‘Čuča’, fizički je napao hrvatskog policajca iz Osijeka.

Prema izjavama nazočnih, našem policajcu bivši pripadnik tzv. Vojske Krajine (i šef daljske ‘milicije’ u vrijeme “mirne reintegracije”) prvo je opsovao “ustašku majku”, a potom i nasrnuo na njega…

Uslijedila je masovna tučnjava i intervenirale su jake policijske snage.

Vijest o incidentu redakciji Bujice neslužbeno je potvrdio pouzdani izvor iz PU Osječko-baranjske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Miro Kovač: Za iskorak u odnosima s Hrvatskom Srbiji potreban državnik nalik Willyju Brandtu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) ustvrdio je u nedjelju da je za iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima Srbiji potreban državnik nalik nekadašnjem njemačkom kancelaru Willyju Brandtu kojem je prije gotovo 50 godina dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

Brandt je na današnji 1971. godine, četvrt stoljeća poslije Drugog svjetskog rata, nagrađen za konkretne inicijative za smanjenje napetosti u odnosima Zapadne Njemačke sa Sovjetskim savezom i Poljskom jer je ispružio ruku za pomirenje između naroda koji su dugo bili neprijatelji, napisao je Kovač na društvenim mrežama.

Iako je i od agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata, kaže Kovač, prošlo četvrt stoljeća još nisu riješena pitanja naslijeđa rata protiv Hrvatske, poput pronalaženja nestalih osoba i odštete zatočenim logorašima u srpskim sabirnim logorima.

Drži da će, ne budu li se učinkovito rješavala pitanja ratnog naslijeđa Srbije iz 1990-ih godina, to i dalje desetljećima narušavati odnose između Hrvatske i Srbije, ali i utjecati na suživot hrvatske većine i srpske manjine u Hrvatskoj, posebice u Vukovaru.

“To nas povijest uči. Ako se neke stvari iz prošlosti ne riješe do kraja, onda to uvijek negdje i nekako izbije na površinu. Za iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima treba nam kao partner uviđavan državnik u Srbiji, trebao bi nam netko nalik Willyju Brandtu”, zaključio je Kovač, podsjećajući kako je nezaboravan njegov pad na koljena kod spomenika žrtvama ustanka u Varšavskom getu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari