Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska danas obilježava 23. obljetnicu međunarodnog priznanja

Objavljeno

na

Hrvatska danas obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja jer su 15. siječnja prije 23 godine hrvatsku neovisnost zajedno priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, istog je dana uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznatom državom, Domovinski je rat bio u punom jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje međunarodno priznate granice Hrvatska je izašla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja šest godina kasnije.

Te večeri prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman poručio je naciji: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”.

Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države”.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Tog istog dana razdruživanje od SFRJ proglasila je i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale.

Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991. Prva je to učinila Litva (30. srpnja 1991.), a slijedile su je Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem.

Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda.

Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Potpisani ugovori o nabavi vojne opreme s 38 hrvatskih tvrtki

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi (Arhiva)

Riječ je o nabavi vojne opreme, usluga i radova u ukupnom iznosu većem od 453 milijuna kuna, što je oko 140 milijuna kuna više u odnosu na 2019. godinu

U nazočnosti najviših predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Hrvatske vojske i Hrvatske gospodarske komore u Ministarstvu obrane u Zagrebu je u ponedjeljak, 17. veljače 2020. godine održano potpisivanje ugovora s proizvođačima vojne opreme.

Riječ je o potpisivanju 38 ugovora s hrvatskim tvrtkama o nabavi vojne opreme, usluga i radova u ukupnom iznosu većem od 453 milijuna kuna, što predstavlja oko 140 milijuna kuna više u odnosu na prethodnu godinu, priopćio je MORH

Ugovore s hrvatskim tvrtkama potpisao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević koji je u toj prigodi još jednom naglasio kako su upravo hrvatski vojnici u potpunosti opremljeni naoružanjem i opremom hrvatskih proizvođača te kako njihovo sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama, služi kao izvrsna referenca prilikom natječaja hrvatskih tvrtki na svjetskim tržištima.

“Ovi ugovori predstavljaju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu i pokazuju kako Ministarstvo obrane nije samo potrošač, već generator razvoja i promotor hrvatskih proizvoda”, rekao je Krstičević i objasnio kako se upravo na ovaj način, domaćim proizvođačima pruža sigurnost i pomaže u planiranju godišnje proizvodnje.

Krstičević: Nema snažne i jake Hrvatske vojske bez snažne domaće industrije

Ministar obrane istaknuo je kako se proizvode hrvatske vojne industrije ne kupuje iz razloga što su naši, već zbog njihove konkurentnosti i kvalitete.

“Dičimo se i hvalimo s obalnim ophodnim brodom proizvedenim u Brodosplitu. Početne teškoće koje smo imali tijekom gradnje prototipa otklonjene su i ove godine započinjemo gradnju prvog iz serije obalnih ophodnih brodova. Naš Đuro Đaković ove godine završava s generalnom revizijom tenkova M-84. Potencijal ove tvrtke vidimo u daljnjoj modernizaciji navedenih tenkova, ali i u nadolazećem projektu opremanja Hrvatske vojske impresivnim borbenim vozilima pješaštva Bradley”, rekao je ministar i dodao kako sve hrvatske tvrtke, imaju potporu pogotovo kada je riječ o inovacijama i o ulaganju u nove tehnologije.

Ministar Krstičević tako je najavio kako se predaja drugog obalnog ophodnog broda planira na Dan HRM-a 18. rujna 2021., predaja druga dva do 2022. godine dok će posljednji, peti obalni ophodni brod biti u rukama HRM-a do 2023. godine.

“Hrvatska vojska i hrvatska obrambena industrija usko su vezane i međusobno ovisne. Smatram kako nema snažne i jake Hrvatske vojske bez snažne domaće industrije. To je, i to uvijek mora biti naš zajednički cilj”, zaključio je ministar obrane.

U sklopu predsjedanja Vijećem Europske unije dvije konferencije o obrambenoj industriji

Također, ministar Krstičević podsjetio je i na potporu Ministarstva obrane i Hrvatske vojske razvoju hrvatske vojne industrije kroz organizaciju konferencija na temu obrambene industrije, a ove godine, najavio je ministar Krstičević, u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, organizirat će se dvije aktivnosti važne za obrambenu industriju.

“Tako 14. ožujka organiziramo Forum za održivu energiju u obrambenom i sigurnosnom sektoru s ciljem pripreme sektora obrane za nove tehnologije poput digitalizacije, umjetne inteligencije, e-mobilnosti i drugih inovativnih energetskih sustava. Već 24. ožujka organizirat ćemo međunarodnu konferenciju u suradnji s Europskom obrambenom agencijom na temu novih mogućnosti i prilika za ojačanje europske obrambene industrije i na njoj će sudjelovati visoki predstavnici Europske unije, kao i mnogi predstavnici priznatih stranih tvrtki iz područja obrambene industrije”, najavio je ministar i dodao kako su započele pripreme za 6. međunarodni sajam vojne opreme i naoružanja ASDA koja će se sljedeće godine održati u Splitu.

Ministar obrane podsjetio i na nedavno prezentiran Plan javne nabave kazavši kako je njegovo povećanje rezultat kontinuiranog rasta obrambenog proračuna.

“U mandatu ove Vlade proračun Ministarstva obrane rastao je ukupno oko milijardu i 300 milijuna kuna, a njegov porast odrazio se i na povećanje vrijednosti ugovora koje ćemo danas potpisati”, kazao je ministar Krstičević i naglasio kako se pritom vodilo računa i o drugim resorima, odnosno njihovim potrebama i prioritetima.

Šundov: Zadovoljni hrvatski vojnik najbolji je promotor i preporuka kvalitete hrvatskih proizvoda

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov predstavnicima hrvatskih tvrtki kazao je kako se od njih očekuje razvoj novih funkcionalnih proizvoda i inovativno promišljanje, prijedlozi novih rješenja koji će omogućiti kvalitetno opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske.

“Pred nama je odgovornost osiguranja potrebnih sredstava i umješno korištenje opreme, a pred vama razvoj i proizvodnja svega onoga što Hrvatska vojska treba za provedbu svojih zadaća. Izazov je velik na obje strane, ali uspjeh je moguć i provediv, što dokazuje i dosadašnja praksa. Zadovoljni hrvatski vojnik opremljen vašim proizvodima najbolji je promotor i preporuka kvalitete tih proizvoda”, poručio je general Šundov.

Predstavnici hrvatskih tvrtki: Čast nam je što sudjelujemo u očuvanju mira i sigurnosti

Predstavnici hrvatskih tvrtki zahvalili su Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci na potpori koju im pružaju iz godine u godinu te su se složili kako im posebnu čast i zadovoljstvo predstavlja što sudjeluju u očuvanju mira i sigurnosti.

Hrvoje Kekez iz Đuro Đaković grupe ističe kako je hrvatska obrambena industrija pokazatelj snage i jačine Hrvatske vojske te kako svi zajedno doprinose da svojim radom i proizvodima smanjuju bilo kakvu ovisnost o uvozu.

Tomislav Debeljak iz Brodosplita rekao je kako pozdravlja opremanje Hrvatske vojske prije svega hrvatskim proizvodima te je u ovoj prigodi zahvalio Vladi Republike Hrvatske na čelu s Andrejom Plenkovićem na podršci koju pružaju hrvatskim poduzetnicima, priopćio je MORH

“Odluka da se Hrvatska vojska oprema proizvodima domaćih proizvođača ne samo da je domoljubna, već prvenstveno i ekonomski opravdana. Naime, od svake kune koju danas ovdje potpisuje u državni proračun vratit će se barem 40 lipa”, objašnjava Debeljak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković bi predsjednici uredio Visoku i primio je natrag u HDZ

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju da je vlada spremna bivšoj predsjednici urediti ured u državnoj rezidenciji u Zagrebu i da će je, ako to bude željela, “sa zadovoljstvom” primiti natrag u HDZ.

Kolinda Grabar-Kitarović ima pravo na ured na teret državnog proračuna nakon što joj 18. veljače istekne petogodišnji mandat.

U predsjednički ured na Pantovčaku uselit će se Zoran Milanović (SDP) koji ju je pobijedio u drugom krugu izbora u siječnju.

“Vlada će prema zakonu osigurati odgovarajući prostor predsjednici Republike. Ako je odluka da to bude u Visokoj mi smo spremni prilagoditi i urediti potrebne prostorije”, izjavio je Plenković novinarima u Muenchenu.

Predsjednik HDZ-a dodao je da su Grabar-Kitarović otvorena vrata za povratak u stranku iz koje se po zakonu morala ispisati kada je 2015. postala predsjednica.

“To je na njoj. Kada god želi vrata su joj otvorena, sa zadovoljstvom”, rekao je Plenković koji je u Muenchenu sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari