Pratite nas

Pregled

Hrvatska i Njemačka potpisale sporazum o sveobuhvatnoj suradnji

Objavljeno

na

Foto: EPA

Hrvatska i Njemačka potpisale su u četvrtak u Berlinu sporazum o sveobuhvatnoj suradnji koji su ocijenili kao “prekretnicu” u odnosima dviju zemalja.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas potpisali su u Berlinu Zajedničku izjavu o pojačanoj suradnji između hrvatske i njemačke vlade s Akcijskim planom, kojom se predviđa dodatno jačanje suradnje u bilateralnim odnosima, ali i europskoj politici.

„Mislim da potpisivanje ovih dokumenata možemo opisati kao prekretnicu u našim bilateralnim odnosima koji se i onako dobro razvijaju i koji će se na osnovi ovog Akcijskog plana dodatno intenzivirati“, rekao je njemački šef diplomacije.

Po njegovim riječima, akcijski plan kojim se definira proširenje suradnje između dviju vlada sadrži „sveobuhvatnu paletu tema“ poput digitalizacije, dualnog sustava obrazovanja, znanosti i istraživanja, zaštita klime i pitanja sigurnosti.

Hrvatska ministrica istaknula je kako je Njemačka jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske te da će sporazum o proširenju suradnje, čije potpisivanje su još krajem kolovoza u Berlinu dogovorili njemačka kancelarka Angela Merkel i hrvatski premijer Andrej Plenković, dodatno ojačati međusobne odnose.

Ona je dodala kako Akcijski plan predviđa jačanje suradnja na desetak područja, od zajedničkog interesa u vanjskoj i europskoj politici pa preko gospodarstva, obrazovanja, kulture, sporta i parlamentarne suradnje.

„Vjerujem da ćemo nakon dvije godine analizirati kako se plan realizira te ga proširiti na daljnja područja suradnje“, rekla je Pejčinović-Burić uoči razgovora s Maasom.

„Potpisivanje sporazuma je važan iskorak koji ćemo učiniti u sklopu već postojećeg partnerstva u EU-u i NATO-u te zajedničkog interesa za jugoistočnu Europu, što je bitno za stabilnost i sigurnost te regije ali i Europe u cjelini. Vjerujemo da će potpisivanje ovih ugovora vrlo ciljano podići razinu kontakata vezano uz dogovorene teme, ali i za konkretne projekte koji će se razviti iz tih kontakata“, rekla je Pejčinović-Burić.

U razgovorima je bilo riječima o budućnosti Europske unije, posebice vezano uz pitanje proširenja te brexit.

Njemački šef diplomacije ukazao je na činjenicu da će sljedeće godine Hrvatska i Njemačka jedna za drugom predsjedati Vijećem Europske unije.

„Ovu činjenicu želimo iskoristiti na europskoj razini za jednu konstruktivnu politiku i ja se već sad radujem zajedničkoj suradnji Njemačke i Hrvatske“, rekao je Maas.

On je istaknuo da će dvije glavne teme njemačkog predsjedanja biti jedinstvo i snaga.

„Mislim da se radi o pitanjima važnim za budućnost Europske unije i zato se radujem suradnji s Hrvatskom“, rekao je njemački ministar.

Maas je istaknuo da Hrvatska kao „regionalna sila“ donosi bogato iskustvo u odnosima Europske unije i zapadnog Balkana.

„Zapadni Balkan je za EU strateški ključna regija. Ono što nam je potrebno u našem susjedstvu je stabilnost, demokracija, gospodarski rast i zato zapadnom Balkanu na možemo okrenuti leđa. To bi bila velika greška“, rekao ja Maas.

Hrvatska šefica diplomacije također je istaknula kako je važno intenziviranje suradnje između Njemačke i Hrvatske između ostalog i zbog godine koja slijedi, u kojoj će obje zemlje predsjedati EU-om.

„Razgovarat ćemo o zemljama jugoistočne Europe i njihovom putu i napretku ka članstvu u EU, naravno kada se za to stvore uvjeti“, rekla je hrvatska ministrica.

Njemački ministar ukazao je i na dobre veze između građana dviju zemalja. „U Njemačkoj živi 370.000 hrvatskih državljana a prošle godine je i rekordni broj njemačkih gostiju posjetio Hrvatsku. To je za mene primjer za Europu koja se živi i mi smo po osjećaju susjedi“, rekao je Maas.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Lauc: Južna Amerika odnosno južna polutka biti će upozorenje što će se nama dogoditi na jesen

Objavljeno

na

Objavio

Alemka Markotić,ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kazala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da je zadovoljna s trenutnom situacijom glede pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.

– Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo željeli, kazala je.

Naglasila je da je situacija za sada izvrsna.

– Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako svaki izgubljen život je nešto što je neprocjenjivo, ali virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.

– Tajna uspjeha je bila što smo na vrijeme krenuli, što smo vrlo brzo shvatili da to što se događa u Wuhanu u Kini nije tako daleko i da se može proširiti, naglasila je.

Profesorica Markotić navela je da je bila važna i brzina uspostavljanja dijagnostike i što su epidemiolozi promptno bili na terenu za svaki novootkriveni slučaj.

Kazala je da je bilo bitno i zajedništvo između struke, medija, naroda, Vlade i svih ostalih.

– Svi smo bili kao jedno i zato imamo sjajne rezultate, kazala je Markotić.

Virus nije nestao, još uvijek je nepoznat

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je da ne bi rekao da je virus nestao, ali ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj.

– Sada imamo samo oboljele, rekao je.

Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog, Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti ” Dr. Fran Mihaljević” rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.

– Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači, kazao je.

Gordan Lauc, molekularni biolog naglasio je da je općenito naše znanje u biologiji vrlo limitirano i da ovaj virus još uvijek ne razumijemo.

– Ne možemo nakon tri mjeseca tvrdit da puno znamo, rekao je.

Lauc je istaknuo da je najvažnije što smo do sada saznali da se virus počeo širiti puno ranije nego što se pokazalo.

– Proračuni koji se sada rade su zapravo ukupni proračuni, a čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva, kazao je.

Molekularni virusolog Kurolt rekao je da je Željka Mačak Šafranko uspjela izolirati virus.

Luka Čičin-Šain, iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da je prva stvar koju su napravili da su virus sekvencionirali, odredili su mu genetski kod, da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.

Situacija se smiruje i u Njemačkoj

Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.

Serološka testiranja nisu optimalna

Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna.

Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.

Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici “Dr. Fran Mihaljević” pušten u “promet” prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.

– Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj, istaknula je.

Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni.

Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.

– Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako, poručio je.

– Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe, kazao je Lauc.

Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu.

Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.

Što nas čeka na jesen?

Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.

– Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen, kazao je.

Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti iz vana.

Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više.

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari