Pratite nas

Iz Svijeta

Hrvatska i Portugal potpisale Sporazum o suradnji u području obrane

Objavljeno

na

Foto: MORH

Ministar obrane Damir Krstičević potpisao je u srijedu sporazum s portugalskim kolegom Joãom Gomesom Cravinhom o suradnji Hrvatske i Portugala u području obrane, koja će uključivati i suradnju protupožarnih eskadrila, priopćilo je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

Uz suradnju u području protupožarnih eskadrila, dogovorena je i suradnja u području domovinske sigurnosti, ratne mornarice i vojne izobrazbe te obrambene industrije, u okviru članstva u Europskoj uniji, stoji u priopćenju Ministarstva obrane.

Ministar Krstičević predstavio je portugalskom ministru sustav domovinske sigurnosti u Hrvatskoj i hrvatsku strategiju u borbi protiv požara.

“Hrvatska je donijela Strategiju nacionalne sigurnosti i uspostavili smo sustav domovinske sigurnosti kako bi bili učinkoviti u borbi s elementarnim nepogodama i sigurnosnim izazovima. Spremni smo s Portugalom podijeliti naša iskustva”, rekao je Krstičević, stoji u tekstu priopćenja ministarstva obrane.

“Imamo sličnu klimu i iskustva u borbi protiv požara. Hrvatska je 2013. godine pomagala Portugalu u gašenju požara, imamo sjajne pilote protupožarne eskadrile i u ovom području možemo”, dodao je Krstićević, stoji u priopćenju.

Ministri su razgovarali i o predsjedanju Europskom unijom, s obzirom na to da pred obje zemlje predstoji buduće predsjedanje EU-om, hrvatsko predsjedanje slijedi u prvoj polovici 2020. godine, a portugalsko u prvoj polovici 2021. godine.

Ministar Krstičević predstavio je kolegi ministru hrvatske prioritete za predsjedanje Europskom unijom, gdje će fokus biti na nastavak provedbe postojećih inicijativa kao što su PESCO, Europski obrambeni fond i Vojna pokretljivost, industrijsku dimenziju obrane, daljnje napore EU u području jugoistočne Europe i jačanje suradnje između EU-a i NATO-a, stoji u priopćenju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri država Višegradske skupine te predsjednik njemačkog Bundestaga proslavili su 17. studenog heroje antikomunističke Baršunaste revolucije, a mađarski premijer Viktor Orbán naglasio je potrebu srednjoeuropskih zemalja da zadrže svoju neovisnost.

Svaki premijer skupine podijelio je svoja razmišljanja o tome što za njih predstavlja Baršunasta revolucija tijekom svečane ceremonije u Pragu.

Viktor Orbán

Orbán je rekao da je srednjoeuropska kohezija važnija nego ikad u vrijeme kada su vrijednosti Višegradske četvorke napadnute.

„Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi, dok su se srednjoeuropljani bore za te temelje … Mi smo demokrati iz Srednje Europe i moramo zaštititi nacionalni suverenitet jer ako ga predamo, nestat će i sama demokracija“, upozorio je Orbán.

About Hungary je također izvijestio da je mađarski premijer naglasio da će zemlje Srednje Europe uvijek biti saveznici.

“Suradnja zemalja srednje Europe urezana je u srca ljudi”, rekao je Orbán, dodavši da će naredne godine pokazati uspjeh koji će i Srednja Europa i Višegradska četvorka usmjeriti put prema drugim europskim zemljama.

„Srednja Europa danas nije samo zemljopisni pojam, već politička, ekonomska i kulturna stvarnost. ”

Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da cijeni hrabrost Václava Havela tijekom komunističke ere i da su njegovi postupci za vrijeme Baršunaste revolucije bili zapanjujući.

Osim što je pohvalio hrabrost i predanost Václava Havela, Babiš je rekao kako nije ponosan na svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na prosvjedima 1989. godine, kao i ljudima koji su podržavali revoluciju , egzilu i kroz razne udruge ili inicijative.

Kazao je da Česi trebaju biti ponosni domoljubi s obzirom na postignuća zemlje u posljednjih 30 godina.

Mateusz Morawiecki

Prema poljskom premijeru Mateusu Morawieckiju, promjena režima iz 1989. godine model je za zemlje koje danas žele slobodu.

Morawiecki je podržao prošitenje EU.

“Poljska i Čehoslovačka izabrale su put demokracije prije trideset godina, a sada se ispostavilo da je to bio pravi izbor,” rekao je poljski premijer.

Naglasio je da zemlje srednje Europe moraju nastaviti raditi zajedno i ocijenio da djeluju kao ključni partneri na međunarodnoj razini.

Peter Pellegrini

Slovački premijer Peter Pellegrini rekao je da cijeni mirn transformacije sustava, rekavši da činjenica da se revolucija 1989. godine odvijala bez mnogo nasilja.

Ukazao je na razne krvave ustanke u drugim zemljama.

Wolfgang Schäuble

Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Schäuble istaknuo je da je Baršunasta revolucija 17. studenog 1989. pomogla Europi da prebrodi masovnu podjelu.

Schäuble je zahvalio Česima i Slovacima na doprinosu i naglasio da je “naša zajednička obveza izbjeći ugroze”.

Izvor: About Hungary/narod.hr

 

Orban: Promigracijske snage žele da milijuni migranata preplave Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari