Pratite nas

Pregled

Hrvatska i Srbija daleko od dogovora o granici

Objavljeno

na

Godinu dana nakon susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dvije države u iduće dvije godine pokušaju usuglasiti rješenje o granici, između Zagreba i Beograda suglasja o tome još nema. Pozicije su najudaljenije kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu.

U veljači prošle godine dvoje predsjednika dogovorilo se da će Hrvatska i Srbija u dvije godine pokušati postići dogovor oko granice, a ne uspiju li u tome obratit će ne nekom međunarodnom sudu.

Srbijanski je predsjednik tada rekao da Zagreb i Beograd imaju suprotna stajališta o granici.

Po Beogradu, iako je došlo do određenih pomaka po pitanju kopnene granice, Hrvatska i Srbija i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu.

Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Nemanja Stevanović kazao je u nedavnom intervjuu za Tanjug da su najveća prepreka sporazumu dva riječna otoka – Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, inzistira na rješenju koje je suprotno međunarodnom pravu.

“Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele promijeniti stajalište koje je u potpunosti u suprotnosti s međunarodnim javnim pravom”, rekao je Stevanović i dodao da nije preveliki optimist da će dvije države razgraničenja riješiti bez suda.

Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini odbacilo srbijansku tezu o kršenju međunarodnog prava, ponovno istaknuvši da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjm postala i državna.

“Stajališta i zahtjevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom”, kaže MVEP i dodaje da Hrvatska traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi “bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije”.

Drugim riječima, Hrvatska traži da temelj dogovora bude katastar.

“Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije”, dodaje MVEP.

Beograd predlaže da granična linija ide sredinom rijeke, a kaže da bi katastarska podjela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dvije države sredinom plovnog toka Dunava već primijenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Njemačke, Rumunjske i Bugarske te Mađarske i Slovačke.

MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu.

“Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srbijanske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Srijemu tako i u Baranji, vanjskim granicama općina svake republike koje su ujedno bile i vanjske granice katastara tih općina 1991.”, pojašnjava MVEP.

Ministarstvo također naglašava kako u nastavku pregovora očekuje da se “Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava, te da to to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvaća samo u jednom dijelu granice, u području Srijema”.

Međutim, Stevanović, koji je i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, nije optimist u vezi dogovora o granici na Dunavu, ali jest u slučaju da pitanje granice dođe pred neovisno međunardono pravno tijelo koje bi donijelo konačnu odluku.

On smatra da će ona ići u korist Srbije ako se ne upletu “izvanpravni čimbenici”, odnosno ako Hrvatska ne bude koristila svoje članstvo u EU-u za “ucjenjivanje”.

“Nadam se da nećemo doći pred treću stranu, gajim optimizam, ali me iskustvo rada s Hrvatskom naučilo da prije svega treba biti realist, a kad ste realist radeći s Republikom Hrvatskom, niste veliki optimist”, citira Tanjug Stevanovića koji smatra da Hrvatska nakon iskustva sa Slovenijom i arbitražnim sudom neće pristati na takvu opciju već da će se, ako do toga dođe, ići na Međunarodni sud pravde u Den Haagu.

Stevanović ipak dodaje da je na sastanku međudržavnog povjerenstva za granice prošle godine došlo do određenog pomaka kada je riječ o kopnenom dijelu granice.

Hrvatska strana naglašava da je na njezin poziv u Zagrebu u lipnju 2018. održan sastanak povjerenstva za granice, a potkraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.

“Sada očekujemo poziv srbijanske strane za novu sjednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro”, dodaje MVEP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mike Pompeo čestitao Hrvatskoj Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Michael Pompeo čestitao je Hrvatskoj Dan državnosti u ime Vlade SAD-a i američkog naroda.

“Sjedinjene Države više no ikada cijene hrvatsko vodstvo i naše snažno bilateralno partnerstvo. Kao NATO saveznica i članica EU, Hrvatska je kamen temeljac stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog prosperiteta u regiji , ali i unutar cijele Europe.

Sjedinjene Države čestitaju Hrvatskoj na uspješnom predsjedanju EU-om koje se odvijalo usred globalne pandemije bez presedana. I dok obilježavate ovaj praznik, hrvatskom narodu želim sreću i dobro zdravlje u ovim neobičnim i izazovnim vremenima za sve nas. Radujemo se budućoj suradnji na ostvarenju naših zajedničkih ciljeva”, stoji u čestitki američkog državnog tajnika.

Američke zastave zasvijetlile na Kosači – simbol protiv korupcije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Gordan Jandroković: Opravdano je Dan državnosti slaviti 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković opetovao je u subotu, na Dan državnosti, kako je opravdano taj dan slaviti 30. svibnja, jer je to bio korak Hrvatske ka neovisnosti i demokraciji, a izjave predsjednika države Milanovićao o tom datumu, nije želio komentirati.

„Opravdano je da ponovno, baš 30. svibnja obilježavamo Dan državnosti, to je bio korak ka slobodi, neovisnosti, samostalnosti, početak borbe za slobodu, demokraciju, za neovisnu Hrvatsku“, rekao je Jandroković novinarima na zagrebačkom Mirogoju gdje je državni vrh položio vijence.

Nije komentirao izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da je 30. svibnja HDZ-ov privatluk, a ne Dan državnosti.

„To su njegove odluke, ne želim svaku komemoraciju, svaki dan kada nešto obilježavamo ili slavimo pretvarati u polemiku sa predsjednikom Republike“, rekao je predsjednik Sabora ustrajavajući da 30. svibnja zaslužuje biti Dan hrvatske državnosti.

„Na današnji dan sjećam se tog važnog datuma iz hrvatske povijesti, koji po mojem mišljenju zaslužuje biti Dan državnosti, sjećam se hrvatskih branitelja i predsjednika Tuđmana i nadam se da će to postati opće mjesto i da će i predsjednik Republike, sukladno zakonu prihvatiti obilježavanje ovoga dana na odgovarajući način“, rekao je.

Nije izravno odgovorio na upit vodi li Milanović parlamentarnu kampanju, umjesto SDP-a.

„U predstojećoj kampanji, naši politički suparnici su političke stranke koje bi željele doći na mjesto HDZ-a, a neće uspjeti, a predsjednik Republike treba biti predsjednik svih hrvatskih građana“, naglasio je Jandroković.

Uhićenja neće štetiti HDZ-u, odgovornosti individualne

Mišljenja je da jučerašnja uhićenja, među kojima i uhićenja nekoliko HDZ-ovih dužnosnica, poput državne tajnice Josipe Rimac, neće stranci naštetiti uoči skorih izbora, kaže da se tu vidi da se radi o individualnoj odgovornosti.

„Ne vjerujem (da će naštetiti), zato što pravna država mora raditi, institucije su neovisne i dat ćemo punu potporu radu institucija, rekao je Jandroković.

„Podržavamo rad institucija hrvatske države, nitko nije iznad zakona, bio on član bilo koje stranke. Mislim da je to pokazatelj da institucije rade i u svakoj situaciji kada se prekrši zakon i dođe do zlouporabe položaja, posebno onih na političkim pozicijama, država treba raditi“, naglasio je.

Upitan jesu li HDZ i Vlada pogriješili imenovanjem Rimac za državnu tajnicu, Jandroković kaže da tu nema „odgovornosti politike“.

„Ovdje nema odgovornosti politike, ako je to točno, ovdje se vidi da se radi o individualnoj odgovornosti, tako da bih ovo tretirao na taj način.

Ne možemo preuzimati bilo kakvu kolektivnu odgovornost, ovdje se radi o pojedinačnim činovima za koje oni, ako jesu bili umiješani, moraju odgovarati“ poručio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari