Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatska ima potencijale ali ipak struju uvozi

Objavljeno

na

Europska unije je tijekom rasprava i aktivnosti oko donošenja energetske politike davno već definirala pet važnih temelja na kojima se moraju temeljiti energetski sustavi zemalja koji joj pripadaju. Među tim stupovima su vrlo bitni procesi dostave i komunikacijskih kanala, ujedinjavanje tržišta, rad na smanjenju potrošnje energije. Naravno, među najznačajnije stupove energetske politike u zemljama EU spadaju i smanjenje emisije štetnih gasova prvenstveno CO2 ali i poticanje daljnjeg istraživanja i razvijanja cjelokupnog energetskog sektora u svim zemljama Europe.

Hrvatska se, inače, do sada ubrajala među one zemlje koje imaju visoku razinu energetskih potencijala, gledano na ono što su nam dragi Bog dao, prvenstveno plin i vodu. Ako posmatramo te  potencijale jasno je i djetetu od sedam godina da ti kapaciteti nisu uopće iskorišteni. Bilo je mnogo ljudi koji su ukazivali na taj osnovni energetski problem u našoj zemlji, ali nitko nije otišao korak dalje poput akademika Mirka Zelića koji je jasno upozoravao da će naša Domovina za desetak godina u pravom smislu riječi, ovisiti o uvozu  energije. On je ustanovio da je glavni  problem nedostatak proizvodnje energije, unatoč silnim potencijalima koje posjedujemo. Pad je vidljiv na svakom koraku, a bilježi se da on u proizvodnji nafte iznosi 10 a u proizvodnji plina 15 posto godišnje.

Činjenica je zapravo da proizvodnja energije u Hrvatskoj ne zadovoljava niti 30 posto naših potreba i tako  dolazimo do poražavajuće činjenice, a to je, naša hrvatska stvarnost, ne samo po ovom pitanju ,nego i u brojnim drugim, kako ne iskorištavamo ono što imamo i tako odlazimo u uvoz a to sa sobom nosi i brojne troškove i moguća zaduživanja.

Kada je Europska unija donosila svoju strategiju i energetsku politiku ona je odredila i nekoliko bitnih ciljeva. Jedan od tih ciljeva jeste da se barem 20 posto bruto neposredne potrošnje ostvaruje iz obnovljivih izvora, da se za 20 posto smanji ukupna potrošnja energije te da se za 20 posto smanji emisija stakleničkih plinova. Hrvatska je neka od tih pitanja već riješila. Hrvatska je inače zbog brojnih vodnih kapaciteta i proizvodnje energije na hidro pogon, iznad prosjeka obnovljivih izvora u Europi. Međutim, solarna i vjetroenergija u ukupnoj proizvodnji zauzimaju tek 6 posto proizvodnje struje. Tako je bilo 2016. godine a prema Eurostatovim podatcima.

U Hrvatskoj je i veliki broj onih koji zagovaraju solarnu energiju i oni tvrde da je isplativa proizvodnja iz fotonaponskih sustava čak i bez poticaja iz državnog proračuna.

Hrvatska, inače uvozi 40,5 % od ukupnih potreba energije. 32,8 / dolazi od hidroleektrana, 13,4 od termoelektrana, a ostalo otpada na industrijske i javne toplane. Zbog toga bi, prema onomu što tvrde stručnjaci na ovom području, bilo potrebno u što kraćem roku unaprijediti domaću proizvodnju kako ne bismo došli u potpunu ovisnost o uvozu.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Goran Marić: Na četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija

Objavljeno

na

Objavio

Goran Marić, ministar državne imovine, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, u vezi s jučerašnjim potpisivanjem ugovora o prodaji hotela “Maestral”, da će se za tri posljednja hotelska društva uprihodovati najmanje 500 mil. kuna. Radi se o društvima “Makarska” iz Makarske, “Jadran” iz Crikvenice i “Maestral” iz Dubrovnika.

– Bilo je bitno ne žuriti se s prodajom i ne prodati ih za 100 mil. kn, već za pola milijarde. Uspjeli smo dobiti gotovo 600 mil. kn za ova tri hotelska društva, kazao. Spomenuo je i da je “Club Adriatic” bio u predstečaju, a da se za njega dobilo 50 mil. kn u proračun. “Na te četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija”, kazao je Marić.

Govoreći o hotelima “Maestral”, Marić je rekao da su za njih dva puta raspisani natječaji.

– Drugi put je prodan i za njega je postignuta konačna cijena 26,5 mil. kn veća od početne, dodaje.

Istaknuo je da se natječaji pripremaju na vrlo transparentan način i da tako privlače najozbiljnije investitore.

– Imamo još dva velika projekta na području Baške Vode. To je bivše dječje selo koje je u 30 godina opustošeno i potpuno zapušteno. Početna vrijednost bit će viša od 100 mil. kuna, a natječaj će biti raspisan do ljeta, kazao je te dodao da postoji i dječji hotel na tom području za koji će natječaj također biti do ljeta.

Ministar Marić govorio je i o Zakonu o upravljanju državnom imovinom.

– Zatekli smo 78 ugovora o poslovnim prostorima koji nisu bili na natječajima. Imamo i problem s neprocijenjenom vrijednošću imovine prilikom procesa pretvorbe i privatizacije, kazao je i naglasio da je “preuzeta samo imovina koja nije bila u funkciji”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat – Spašavamo što se spasiti može nakon Milanovićeve Vlade!

Objavljeno

na

Objavio

U slučaju broda jaružala koji se treba dovršiti u Puli primorani smo sanirati zatečeno stanje i pokušati maksimalno umanjiti štetu po porezne obveznike zbog jamstva od 124 mil. € a koje je olako izdala bivša Vlada. Kao odgovorna Vlada koja je rekla dosta takvom „poslovanju“, spašavamo ono što se spasiti može! Smatram pragmatičnim da Uljanik, strateški partner i potencijalno država investiraju 22 mil. € kako bi se dovršio brod i na taj način spriječila aktivacija skoro 6 puta većeg jamstva! – poručio je ministar Darko Horvat.

U sklopu svog boravka u Bruxellesu, povodom održavanja Vijeća za konkurentnost, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se trenutno gradi u brodogradilištu u Puli. 

Kako je istaknuo, brod se nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak.

Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.

Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja.

No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver.

Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari