Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatska ima potencijale ali ipak struju uvozi

Objavljeno

na

Europska unije je tijekom rasprava i aktivnosti oko donošenja energetske politike davno već definirala pet važnih temelja na kojima se moraju temeljiti energetski sustavi zemalja koji joj pripadaju. Među tim stupovima su vrlo bitni procesi dostave i komunikacijskih kanala, ujedinjavanje tržišta, rad na smanjenju potrošnje energije. Naravno, među najznačajnije stupove energetske politike u zemljama EU spadaju i smanjenje emisije štetnih gasova prvenstveno CO2 ali i poticanje daljnjeg istraživanja i razvijanja cjelokupnog energetskog sektora u svim zemljama Europe.

Hrvatska se, inače, do sada ubrajala među one zemlje koje imaju visoku razinu energetskih potencijala, gledano na ono što su nam dragi Bog dao, prvenstveno plin i vodu. Ako posmatramo te  potencijale jasno je i djetetu od sedam godina da ti kapaciteti nisu uopće iskorišteni. Bilo je mnogo ljudi koji su ukazivali na taj osnovni energetski problem u našoj zemlji, ali nitko nije otišao korak dalje poput akademika Mirka Zelića koji je jasno upozoravao da će naša Domovina za desetak godina u pravom smislu riječi, ovisiti o uvozu  energije. On je ustanovio da je glavni  problem nedostatak proizvodnje energije, unatoč silnim potencijalima koje posjedujemo. Pad je vidljiv na svakom koraku, a bilježi se da on u proizvodnji nafte iznosi 10 a u proizvodnji plina 15 posto godišnje.

Činjenica je zapravo da proizvodnja energije u Hrvatskoj ne zadovoljava niti 30 posto naših potreba i tako  dolazimo do poražavajuće činjenice, a to je, naša hrvatska stvarnost, ne samo po ovom pitanju ,nego i u brojnim drugim, kako ne iskorištavamo ono što imamo i tako odlazimo u uvoz a to sa sobom nosi i brojne troškove i moguća zaduživanja.

Kada je Europska unija donosila svoju strategiju i energetsku politiku ona je odredila i nekoliko bitnih ciljeva. Jedan od tih ciljeva jeste da se barem 20 posto bruto neposredne potrošnje ostvaruje iz obnovljivih izvora, da se za 20 posto smanji ukupna potrošnja energije te da se za 20 posto smanji emisija stakleničkih plinova. Hrvatska je neka od tih pitanja već riješila. Hrvatska je inače zbog brojnih vodnih kapaciteta i proizvodnje energije na hidro pogon, iznad prosjeka obnovljivih izvora u Europi. Međutim, solarna i vjetroenergija u ukupnoj proizvodnji zauzimaju tek 6 posto proizvodnje struje. Tako je bilo 2016. godine a prema Eurostatovim podatcima.

U Hrvatskoj je i veliki broj onih koji zagovaraju solarnu energiju i oni tvrde da je isplativa proizvodnja iz fotonaponskih sustava čak i bez poticaja iz državnog proračuna.

Hrvatska, inače uvozi 40,5 % od ukupnih potreba energije. 32,8 / dolazi od hidroleektrana, 13,4 od termoelektrana, a ostalo otpada na industrijske i javne toplane. Zbog toga bi, prema onomu što tvrde stručnjaci na ovom području, bilo potrebno u što kraćem roku unaprijediti domaću proizvodnju kako ne bismo došli u potpunu ovisnost o uvozu.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mobilna aplikacija za bespovratni novac stigla u ZHŽ

Objavljeno

na

Objavio

Ne propustite nikad više priliku za dobijanje bespovratnih sredstava potpore!

Sve pravodobne informacije o dostupnim projektima i javnim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava u BiH, ali i inozemstvu, odsada ćete moći pratiti na jednom mjestu.

Zahvaljujući mobilnoj aplikaciji HERAG, koja će danas biti predstavljena u Širokom Brijegu, poljoprivrednici, poduzetnici, ali i zaposleni u javnoj upravi, više neće morati svakodnevno pratiti desetke internetskih stranica kako bi se na vrijeme mogli prijaviti na neki od javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, piše Večernji list BiH.

Jednostavan pristup

Za njih će to sada raditi HERAG (Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije) te im preko spomenute mobilne aplikacije dostavljati sve potrebne informacije. Predstavljanje spomenute aplikacije planirano je danas u hotelu Park u Širokom Brijegu s početkom u 11 sati, a pozvani su svi zainteresirani.

Naime, kako navode iz HERAG-a, danas će biti upriličen događaj pod nazivom “Ne propustite nikad više priliku za dobivanje bespovratnih sredstava potpore!” na kojem će, između ostaloga, biti predstavljena navedena logoaplikacija za mobilne uređaje. “Aplikacija će svojim korisnicima ubuduće omogućiti jednostavan pristup velikom broju javnih poziva u BiH, ali i onima iz pretpristupnih fondova EU-a”, stoji u priopćenju HERAG-a koji je začetnik ideje izrade jedinstvene aplikacije na ovom području. Inače, aplikacija je razvijena kroz tehničku pomoć programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini,

EU ProLocal, koji zajednički financiraju Europska unija i Vlada Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Bolja usluga

Uvođenjem aplikacije HERAG želi poboljšati komunikaciju sa svojim korisnicima, posebice poduzetnicima.

”Aplikacija je suvremen, jednostavan i brz komunikacijski alat sa sljedećim pogodnostima: dostava relevantnih informacija u aktualnom trenutku; moguć je obuhvat neograničenog broja korisnika; korisnik jednostavno vrši prilagodbu postavki aplikacije u skladu s vlastitim navikama i željama; aplikacija omogućuje i dvosmjernu komunikaciju, prikladno za anketiranja i provjeru zadovoljstva uslugom”, ističe se u priopćenju Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG. Kako bi vam sve navedeno bilo dostupno, dovoljno je samo instalirati spomenutu aplikaciju na svoj mobilni uređaj.

Živimo u svijetu u kojem brzina reagiranja, nerijetko, predstavlja odlučujući čimbenik u postizanju konkurentnosti. Iz HERAG-a očekuju da uporaba ove aplikacije doprinese upravo tome.

Važno je naglasiti da iz HERAG-a napominju kako je sadržaj informacija, koje će biti dostavljane preko aplikacije, isključuje odgovornost ove razvojne agencije i ni na koji način ne odražava nužno stajališta Europske unije./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zagrebački proračun za 2019. veći od 10 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zagrebački gradski proračun za 2019., kojega će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnici predložiti na sjednici Gradske skupštine 13. prosinca, po prvi će puta premašiti 10 milijardi kuna.

Prijedlog gradskog proračuna za 2019. “težak” je 10,2 milijardi kuna što je povećanje od gotovo 800 milijuna kuna u odnosu na ovogodišnji proračun, odnosno oko 2,3 posto, a u ukupnom proračunu oko 8,2 milijarde kuna odnosi se na osnovni dio, a oko dvije milijarde kuna odnosi se na proračune proračunskih korisnika, prenosi Jutarnji list u izdanju od utorka.

Zastupnici su dobili prijedlog proračuna, krajnji rok za podnošenje amandmana je 8. prosinca, a da bi bio prihvaćen, u Gradskoj skupštini treba ga podržati 26 gradskih zastupnika od njih 51.

Novčani iznos povećat će se Gradskom uredu za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša koji će dobiti 1,2 milijarde što je povećanje od gotovo 240 milijuna kuna i Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji će upravljati s 1,5 milijardi kuna ili 200 milijuna kuna više nego ove godine.

Uz ostalo, Gradski ured za gospodarstvo planira energetsku obnovu zgrada javne namjene, početak realizacije projekta Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, uređenje Zagrebačkog velesajma za projekt Zagreb- inovativni grad. Dio novca osigurat će se za sanaciju sjeverne tribine maksimirskog stadiona i za projekt nacionalne bolnice u Blatu.

Na dobitku će biti i Gradski ured za branitelje kojem će se proračun povećati za oko dva milijuna kuna, a među novim stavkama je i financiranje doma za branitelje samce.

S manje novca nego ove godine raspolagat će u Gradskom uredu za obrazovanje – s 1,7 milijardi što je 50 milijuna kuna manje i u Gradskom uredu za kulturu koji će dobiti 586 milijuna kuna ili 29 milijuna manje nego ove godine. Manji iznos dobit će i Gradski ured za demografiju koji će raspolagati s 400 milijuna kuna ili 10 manje nego ove godine.

Od EU fondova u Gradu Zagrebu planiraju dobiti 475 milijuna kuna, a najviše tog novca utrošit će se na obnovu remetinečkog rotora.

Kad je riječ o kapitalnim ulaganjima u 2019. osigurano je 29 milijuna za žičaru Sljeme, 60 milijuna, deset više nego ove godine, za Imunološki zavod, a za modernizaciju pothodnika 16 milijuna, prenosi, uz ostalo, Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari