Pratite nas

Politika

Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i onima na koje je prethodno primjenila zakon o oprostu

Objavljeno

na

Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i onima na koje je prethodno primjenila zakon o oprostu, odlučio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

strasbourg

Odbijajući tužbu bivšeg hrvatskog vojnika protiv Hrvatske za povredu prava na pošteno suđenje, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odlučio je kako Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i onima na koje je prethodno primjenila zakon o oprostu.

‘Međunarodno pravo sve više teži tome da je amnestija za teška kršenja ljudskih prava neprihvatljiva’, obrazložili su suci presudu u slučaju Freda Marguša protiv Hrvatske donesenu u utorak.

Taj bivši pripadnik hrvatske vojske izdržava u Lepoglavi kaznu od 14 godina zatvora izrečenu 2007. zbog mučenja i ubijanja srpskih civila u Osijeku 1991.

Prvi put mu se sudilo 1997. za ubojstva, krađe i uništavanje tuđe imovine, ali ga je hrvatski sud pomilovao primjenjujući Zakon o općem oprostu. Maguš se pred sudom ponovno našao 2006. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te je pravomoćno osuđen na 14 godina zatvora.

Na tu se presudu žalio Europskom sudu pravde pozivajući se na načelo “ne bis in idem”, odnosno da nitko ne bude optužen i osuđen dvaput za isto djelo, ali je sud odlučio da ono nije primjenjivo u slučaju oprosta za ratni zločin.

To se pravo ne može gledati odvojeno od obveze države da istraži i procesuira svako kazneno djelo, osobito ono koje za posljedicu ima nečiju smrt ili ozljedu, drže suci.

‘Hrvatska tijela nisu povrijedila podnositeljeva ljudska prava time što su mu ponovno sudila za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, već su postupala sukladno medunarodnom pravu i pozitivnim obvezama’, stoji u presudi.

Suci posebno ističu kako je ‘izuzetno važno da se suđenje i presuda ne ograničavaju propisima (o oprostu) u slučaju najtežih zločina te da se u tim slučajevima pomilovanje ili amnestija ne dopuste’.

Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu sudska je institucija Vijeća Europe osnovana 1959. radi zaštite prava i sloboda zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima iz 1950. (Hina)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Rajko Ostojić: SDP može sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Pixsell

“SDP se ne osipa, neki nam pojedinci odlaze. Veliki je to gubitak, ali ako vas novo vodstvo ne izabere ne odlazite – nego ostanete u stranci jer niste u njoj zbog fotelje”, kazao je Rajko Ostojić i radijskoj emisiji Intervju tjedna. Rejting stranke je oko stabilnih 22 posto, ali Ostojić očekuje da će ih građani prepoznati i da će on rasti.

O stanju u vukovarskom SDP-u Ostojić je kazao kako Željko Sabo ima svoje zasluge, ali da će Zlatko Komadina, Ivo Jelušić i Predrag Matić otići tamo kako bi procijenili kakvo je stanje. O Goranu Koturu, kojeg su izabrali splitski SDP-ovci, a kojega je potpredsjednica Glavnog odbora optužila za nasilje rekao je kako se objektivno mora utvrditi činjenično stanje. “Moraju se čuti sve strane, a posljedica će biti ako se utvrdi i da je bilo naznaka nasilja ili blaćenja”, kazao je.

Na pitanje hoće li SDP prestati nuditi koalicije svima redom, Ostojić je odgovorio kako SDP može koalirati sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om. Za liberalnu koaliciju GLAS-IDS-Pametno rekao je kako je dobro da se bore za liberalne ideje, ali nije dobro da se GLAS etablira napadajući SDP. S IDS-om su odnosi odlični. “Ne zaboravite da su na listama SDP-ove koalicije za EU izbore bili i Radoš i Jakovčić. Uvjeren sam da će Pupovac, budući da jako podupire Plenkovićevu vladu, biti na HDZ-ovim ulaznim listama ze euroizbore”, kazao je Ostojić. Dodao je kako je stranka po tom pitanju ‘široke ruke’.

Za Most je kazao kako ima desni i liberalni lijevi dio, a s SDP-om su bili na istoj liniji vezano za Agrokor. “Ali oni moraju shvatiti da su bili u vlasti, da su imali premijera, predsjednika Sabora i ključne ministre – a da ništa nisu napravili”, dodao je. SDP i Most su bili na istoj liniji vezano za Agrokor.

Josip Jović: Koalicija iz Amsterdama

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari