Pratite nas

Kultura

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Isječak naslovnice K.Kraljević: "Čiji je Velebit?" Mile Budak, Madrid 1968.
Knjigozori Miljenka Stojića

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje.

Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Maja Pavelić Runje nastoji nam pred oči iznijeti autohtonu hrvatsku veličinu, književnika Milu Budaka. Pita se ako ga treba i dalje držati u zaboravu zbog njegova političkog angažmana, ne bi li onda to trebalo učiniti i s Miroslavom Krležom, Jurom Kaštelanom i nizom drugih hrvatskih književnika, da ih ne nabrajamo. Ona je postavila upit, a hrvatska će književnost morati smoći snage ispravno odgovoriti na njega.

Maja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.

Budakova djela tiskana su u 25 svezaka. Autorica je istražila 16 naslova te brojne novele i pripovijetke rasute po časopisima i novinama. Plodove rada razvrstala je u 12 poglavlja, usredotočena na pojedine teme. Dobila je tako prilično zaokružen pogled na književni rad Mile Budaka i bez pridržaja podastrijela ga čitateljstvu.

Mogli bismo zaključiti da iz svega iskače dobro koje je u srži Budakova stvaranja i dobro koje je u srži njegove ličnosti. Najdraže su mu bile obiteljske teme, nastale u vrtlogu života hrvatskog čovjeka u njegovoj Lici. Iako kao književnik nastoji ne uvlačiti u književno djelo političke teme, to je ipak bilo nemoguće. Politika je počesto odlučivala o životu i smrti hrvatskog čovjeka.

Za neke ovo je točka prijepora i slabost Budakova književnog djela. Očito nisu čitali ili se ne žele prisjetiti židovskog pisca Jehude Amihaja. Bio je pripadnik elitnih židovskih postrojbi i poslije u pjesmu pretočio ne samo svoja općenita životna iskustva već i svoje domoljublje. Za sve je dobio mnoge nagrade i priznanja, a Budak vješala, po nekima metak, opet po nekim drugima završio je u raljama divljih zvijeri u zagrebačkom zoološkom vrtu. Tek stasalu mu kćer Grozdu najprije su jugokomunisti silovali te nakon toga ubili je u Crngrobu kraj Škofje Loke. Tako su oni uobičajeno radili.

Iz rečenoga se dade zaključiti da nije zapravo obješen Mile Budak, već hrvatska književnost. Morala se prestati baviti temama koje zanimaju dušu hrvatskog čovjeka, a početi se baviti temama nastalima na iščašenim filozofskim naklapanjima. Krleža je možda ponajbolji primjer za to, a Ivo Andrić primjer snalaženja. Iako je u ime Beograda potpisao pristup Jugoslavije hitlerovskom Trojnom paktu, ipak je sačuvao živu glavu.

Ovakvih nam knjiga zaista treba kao kruha svagdašnjega. Ne samo da upoznajemo nekoga pisca u njegovoj biti, nego i skidamo nepravedno navučene povijesne koprene. Milu Budaka, i slične, treba učiti u školama. Povjesničari će, pak, stvoriti ocjenu o njegovom političkom djelovanju. Maja Runje je za sve imala i znanja, i volje, i hrabrosti. Imaju li ih neki drugi za neke druge pisce?

Miljenko Stojić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Okrugli stol ‘Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Udruga Hrvatsko zajedništvo u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu organizirati će se Okrugli stol pod nazivom „Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine“.

Udruga hrvatsko zajedništvo i Hrvatsko kulturno društvo Napredak, na samu stogodišnjicu završetka I. Svjetskog rata, 11. studenog 2018., održali su u Zagrebu svečanu promociju trojezičnog izdanja Južnoslavenskog pitanja i Svjetskog rata od Ive Pilara kojom su obilježili taj događaj.

Okrugli stol „Europske perspektive Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine“ne organizira se kao politički skup, nego je temeljna intencija ovog skupa pokušati mladima predočiti europske vrijednosti i upozoriti ih na neodrživost sadašnje opće situacije življenja u Bosni i Hercegovini.

Na Okruglom stolu svoja izlaganja će predstavit: Prof. dr. sc. Pavo Barišić, akdemik Mislav Ježić, mr. sc. Marija Šerić, dr. sc. Nediljko Matić, a kao uvodničar u ime domaćina govorit će prof. dr. sc. Dražen Vikić Topić.

Na kraju izlaganja mlada gitaristica Lucija Štivčević održati će glazbeni recital.

Početak okruglog stola zakazan je začetvrtak, 21. ožujka 2019. godine u 12 satu u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, Bogovićeva 1.

Prema riječima dr.sc. Nediljka Matića s ovim se događajem želi skrenuti pozornost na velike teme hrvatskoga naroda u BiH, njegovu doprinosu kulturi, znanosti, književnosti…

-U zadnjih 30 godina Hrvati u BiH imali su malo toga dobroga, jer su probleme rješavali neki drugi na neke načine koji nisu baš najjasniji. Mi mislimo da Hrvati u BIH neke stvari moraju uzeti u svoje ruke i da moraju raditi kako bi izgradili razinu društvenoga zajedništva. Smatramo da će tako više postići, nego oslanjajući se na političke elite i neke stranke, koje, po meni, često rade na štetu, ne samo svojega, nego i drugih naroda ,kaže dr. Nediljko Matić iz udruge Hrvatsko zajedništvo i napominje:

– Ono u čemu smo mi u javnosti jasni jeste naša jedina želja da uđemo u euroatlantski savez, dakle, i BiH i Hrvatska, a mislim da bi to trebale uraditi i druge balkanske zemlje. Smatram da bi to bilo dobro, ako ni zbog čega drugoga , onda zbog činjenice da bi se tako suzile one primitivne i najprizemnije metode zaziranja njihovih prava, kazao je u najavi za sutrašnji događaj dr. sc. Nediljko Matić.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

‘Jednom’ – Novo književno djelo Miljenka Stojića

Objavljeno

na

Objavio

Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, s objavljenih dosadašnjih deset zbirki pjesama, dvije zbirke priča, četiri romana i šest slikovnica, te brojnih ogleda i kritika, donosi pred ljubitelje pisane riječi novo književno djelo.

»Jednom«, naslov je zbirke pjesama prepoznatljivog pjesničkog jezika stvaratelja Miljenka Stojića koji piše jezikom svakodnevice – jezikom opominjućeg priopćavanja. Pjesnik traži, pronalazi, dopunjuje i slavi hrvatsku zemlju, hrvatskog čovjeka i hrvatsku žrtvu ispreplićući pritom svoj zacrtani mozaik.

Pjesme su osebujnog izričaja u kojima njihovi stihovi znaju kadšto teći naoko mirno, a onda nas nenadano prenu pršteći snagom i porukom. Kroz sve njih, više ili manje očito, provlači se, pak, pouzdanost i vjera u Boga.

Urednik knjige je Ljubo Krmek, recenziju potpisuju književnici Antun Lučić i Marina Kljajo-Radić, a lekturu i korekturu uradila je Zdenka Leženić. Promišljenu sliku na naslovnici potpisuje Zdenka Bilušić.

Zbirka pjesama »Jednom« tiskana je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, čiji su predsjednici Andrija Stojić i Zdenka Bilušić. Izrada knjige povjerena je provjerenoj kvaliteti tiskare FRAM-ZIRAL iz Mostara. A naručiti se može najjednostavnije preko nakladnika ili portala miljenko.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari