Pratite nas

Kultura

Hrvatska kulturna baština – Zlatovez

Objavljeno

na

Zlatovez je važna sastavnica baštine i identiteta hrvatskog naroda.

Zlatovez je tehnika veza u kojoj se radi sa zlatnim koncem. Postoje dvije vrste zlatnoga konca: zlato i bijelo zlato. Najčešće se veze tehnikom zlatom preko papira, jer najviše pokazuje ljepotu zlatnoga veza.

Vez zlatom pojavio se u 19. stoljeću, a bio je znak prestiža pojedinih seoskih obitelji i njihovih kćeri i sinova, jer su se tim vezom izrađivali najsvečanije djevojačke rubine i momačka poprsja. Prije tih vezova na selu, zlatovez se radio na dvorovima, u crkvama i bogataškim obiteljima. O zlatovezu se pisalo još u 13. stoljeću na području Dubrovnika. Procvat je doživio u doba renesanse i baroka. U svijetu je poznata dresdenska škola zlatoveza iz koje su ponikle mnoge zlatovezilje europskih prijestolnica.

 

Zlatovez je u Slavoniji bio naročito cijenjen u vrijeme biskupa J. J. Strossmayera i njegovog tajnika uzoritog svećenika i našeg najvećeg etnografa Milka Cepelića. Milko Cepelić se divio prirodnom nadarenosti naših žena sa sela koje su vezle zlatom. Te njihove radove htio je prikazati svima, a naročito strancima. Oni su se divili zlatom vezenim nošnjama naših žena koje su u njima izgledale “kao kraljice”.

 

Jedno je vrijeme zlatovez a i izrada narodnih nošnja bila potisnuta. No, u nekim selima Đakovštine, a i drugih dijelova Slavonije, nikada se nije prestalo vesti zlatom. Bake su obično naučile svoje kćeri ili unuke. Od 70-tih radio se zlatovez i u Osnovnim školama tih sela, a onda je nakon domovinskog rata Hrvatska zajednica tehničke kulture organizirala radionice za prosvjetne djelatnice koje će u svojim školama obučavati učenike našim vrhunskim vezovima i ostalim vještinama.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
kao brat i sestra, jedno drugom liče,
oboje slomljeni od preteške boli,
Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

I oboje plaču, najmilije oplakuju svoje,
kao jedno sada njih su dvoje,
ni vrijeme ne liječi im rane
a jesen ih vraća u krvave dane!

Kad je smrt stalni gost im bila,
ulice bi krvlju obojila
a nečiste i paklene duše
ne prestaju da ubijaju i ruše!

Osamdeset i četri tih je teških dana
u Škabrnji otvoreno rana,
osamdeset i četri zapaljene svijeće,
pravi Hrvat nikad zaboravit neće!

A Vukovar, ni sam ne znam broja,
niti može reći ova pjesma moja,
koliko boli u jednu suzu stade
kad Vukovar u ruke im pade!

Palili su i rušili, čupali mu dušu,
svakim danom tukli ga sve jače
i dan danas kad lišće požuti
svaki križ na Ovčari plače!

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
zaboravit nikad, glas sa neba viče
i uvijek na sve spreman biti
ili će se priča opet ponoviti!!!

Velimir  Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA HRVATSKIH STUDIJA

Objavljeno

na

Objavio

hrstud.unizg.hr

Zagreb, 16. studenoga 2017. – Svečanom akademijom u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma HAZU u Opatičkoj 18 u Zagrebu Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu obilježili su dvadeset i petu obljetnicu svojega osnutka i Dan Hrvatskih studija.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u čije se ime okupljenima obratio potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner. U svojem govoru on je istaknuo: „Hrvatski studiji trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno važna i nezaobilazna.

Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim narodima.“

Proslavi su nazočili: državni tajnik za znanost doc. dr. sc. Matko Glunčić, pomoćnica ministrice za visoko obrazovanje izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, izaslanik predsjednika HAZU akademik August Kovačec, izaslanica gradonačelnika Bandića mr. sc. Katarina Milković, dva prorektora Sveučilišta u Zagrebu, rektor HKS-a, tridesetak dekana i ravnatelja instituta; oko stotinu i pedeset umirovljenika, nastavnika, zaposlenika i vanjskih suradnika Hrvatskih studija, više od pedeset studenata Hrvatskih studija te prijatelji Hrvatskih studija iz svijeta kulture i znanosti. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su: Akademski muški zbor FER-a pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivellia, prvak drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Dragan Despot, student Hrvatskih studija Matija Podnar i Fran Šokić. Program je vodio alumn Hrvatskih studija Siniša Kovačić.


Govor akademika Reinera na Danu Hrvatskih studija 2017.

Poštovani,
Izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu sudjelovati na ovoj svečanoj akademiji proslave 25. obljetnice Hrvatskih studija te Vas sve skupa pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića, ali i u svoje osobno ime i obratiti Vam se s nekoliko prigodnih riječi.

Svaka je obljetnica, a osobito ovakva četvrtstoljetna, trenutak kad treba zastati, okrenuti se i sagledati što smo učinili u prošlosti, u kojem se trenutku danas nalazimo i kakvi su planovi za budućnost. Hrvatski studiji imaju zavidnu prošlost. Nastali su ubrzo nakon demokratskih promjena, koje su se dogodile osnivanjem slobodne i neovisne Hrvatske države i to zbog potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište u Zagrebu, koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni prošlim sustavom. Svi dobro znamo da je, posebice u društvenim i humanističkim znanostima još od 1918. godine, a onda osobito od 1945. godine mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano.

U svojoj su četvrtstoljetnoj povijesti Hrvatski studiji doživjeli i nekoliko značajnih strukturnih promjena, osobito u zadnje vrijeme, no treba jasno reći da oni itekako trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno značajna i nezaobilazna. Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim  narodima.

Naš je prvi Predsjednik dr. Franjo Tuđman bio veliki zagovaratelj i podupiratelj Hrvatskih studija. Dopustite mi stoga da navedem njegove riječi, koje su izrečene u jednoj sasvim drukčijoj prigodi, ali se itekako dobro mogu primijeniti na ovu: „Hrvatski je narod jedan od  najstarijih naroda današnje Europe. Našavši se na razmeđi civilizacija, on je svoju nacionalnu opstojnost i samobitnost održao prihvaćanjem i razvitkom naslijeđenih i svojih izvornih kulturnih stečevina, dajući svoj osebujni prilog kulturi čovječanstva na svim područjima duhovnoga i tvarnoga stvaralaštva.“

Na vama je kolegice i kolege, profesori i studenti Hrvatskih studija, da upravo to o čemu je dr. Tuđman govorio, očuvate, znanstveno izučavate i unaprjeđujete.

akademik Željko Reiner,
potpredsjednik Hrvatskoga sabora,
u ime Hrvatskoga sabora, pokrovitelja obilježavanja
25. obljetnice Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
u Zagrebu, 16. studenoga 2017

hrstud.unizg.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari