Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska kupuje rakete Hellfire za Kiowe

Objavljeno

na

MORH plaća predujmom još ove godine, 3.1 mil. USD (19,7 mil. kn), rakete će isporučiti 2020., kada će MORH uplatiti još i 5 mil. kn PDV-a

Ministarstvo obrane dobilo je suglasnost hrvatske Vlade za nabavu američkih protuoklopnih raketa Hellfire za helikoptere OH-58D Kiowa Warrior, nakon što je vlada SAD-a prethodno odobrila isporuku raketa Hrvatskoj.

MORH će rakete platiti predujmom još ove godine, u iznosu od 3,067.378,00 USD odnosno 19,723.875,49 kuna (bez PDV-a). Definirano je da će do isporuke raketa doći 2020., kada će MORH iz proračuna uplatiti još dio novca za PDV, a u iznosu od nešto manje od 5 milijuna kuna, piše Večernji list

Kako je nabavna cijena jedne Hellfire rakete oko 125.000 dolara, i to bez PDV-a, radi se o inicijalnoj nabavi oko 25 raketa. Prva grupa hrvatskih pilota, koji će dalje obučiti ostale naše pilote, već je prošla dobar dio obuke, a uz nadzor američkih instruktora obavljena su i prva gađanja na vojnom poligonu u Slunju. Tom prigodom Kiowe su gađale iz strojnice 12,7 mm, kao i nevođenim raketama Hydra 70.

Vježbovne rakete Hellfire već su nabavljene i isporučene u Hrvatsku, a očekuje se da će obuka pilota na ovim raketama biti provedena do kraja studenog 2017. Spomenute rakete i dalje se smatraju vjerojatno najefikasnijim protuoklopnim raketama na svijetu, a rabe ih razne vrste helikoptera, kao i velike bespilotne letjelice (Predator, primjerice), koja nadziru nebo nad Afganistanom primjerice.

Rakete proizvodi američka tvrtka Locheed Martin, teže nešto manje od 50 kg, dužine 1630 mm, kreću se brzinom od 1,3 macha, a maksimalni im je domet 8 km. Hrvatska nabavlja raketu druge generacije, AGM-114A koja koristi poluautomatsko, poluaktivno lasersko navođenje, gdje operater nišani laserskim kodiranim snopom odabrani cilj. Kada se lansira raketa ona se sama navodi na cilj. Nakon što jedan helikopter ispali raketu, on se može skloniti, a vođenje rakete do cilja može preuzeti drugi helikopter ili postrojba sa zemlje.

Nabavom 16 helikoptera OH-58D HRZ je u proteklih godinu dana dobio eskadrilu izvidničko-borbenih helikoptera koji su isprobani u ratnim uvjetima, a model D posjeduje znatno jači motor nego starije verzije. Namijenjeni su i civilnoj uporabi, jer svojim senzorima i kamerama mogu provoditi i noćni nadzor granica.

Uvođenjem Kiowa u uporabu HRZ postaje dominantan u izviđanju i borbenom djelovanju iz zraka, a nakon dovršetka obuke i dopreme raketa Hellfire imat će i sposobnost uništavanja tenkova i ciljeva na udaljenosti od 8 km, pri čemu je helikopter skriven i izlaže samo stup s MMS-om. Tako je nazvan sustav koji se nalazi unutar kugle smještene iznad glave rotora, a sadrži senzore za termalno skeniranje, teleoptički, laserski i optičke senzore za označavanje i ciljanje.

16 OH-58D vrijede oko 1,7 milijardi kuna, no Hrvatsku ova eskadrila stoji oko 200 milijuna kuna jer je riječ o američkoj donaciji. Aparati su proizvedeni od 2010. do 2012., a u uporabi od 2012. do 2015. Kada za dvije i pol godine stignu i prave bojne rakete, HRZ će osjetno povećati svoju vatrenu moć.

Kiowe se, inače ne smatraju borbenim helikopterima s obzirom na to da nisu oklopljene, nego obično idu “u paru” s moćnijim Apacheima. Uz zaštitu lovačke avijacije (prvi zrakoplovi nove borbene eskadrile također stižu 2020.), pak, i Kiowe postaju znatno sigurnije u borbenim zadaćama.

Uspješno provedena bojna gađanja iz helikoptera Kiowa Warrior

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

GI Narod odlučuje: ‘Tražimo neovisno Povjerenstvo koje neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Građanska inicijativa Narod odlučuje održala je press konferenciju u vezi zahtjeva za revizijom provjere potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava.

Naime, ta je Građanska inicijativa poslala dopis Ministarstvu uprave u kojemu od ministra Lovre Kuščevića traže kategorizaciju 30.000 potpisa koje nije priznao. U priopćenju navode kako traže da se sastavi zasebno izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa za GI Narod odlučuje.

Natalija Kanački rekla je kako im je nedostajalo 0.88 posto potpisa za prvo pitanje na referendumu, dok im je za drugo pitanje nedostajalo 2,02 posto potpisa. Luka Mlinarić rekao je kako traže osnivanje neovisnog Povjerenstva koje, kako kaže, neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika.

Podsjeća kako su u petak podnijeli zahtjev da Ministarstvo napiše dva odvojena izvješća o, po njima, nevaljalim potpisima, te da ih Ministarstvo pojasni.

“Nije prihvatljivo da je Ministarstvo uprave izradilo jedno, zajedničko, izvješće u kojem međusobno miješa dvije zasebne referendumske inicijative koje su pokrenule prikupljanje potpisa za referendume o potpuno odvojenim temama.

Tražimo da u novom izvješću, za svako referendumsko pitanje razdvoji potpise koje nisu priznali, te da navedu zašto ga nisu priznali, odnosno da navedu koji je broj potpisa hrvatskih građana APIS proglasio nevažećim, a koji Povjerenstvo Ministarstva uprave te da specificiraju po kojim su osnovama potpisi proglašeni nevažećima od strane svake od dvije navedene instance”, objasnio je Mlinarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika Uljanika i njihovih obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović novinarima je u subotu za boravka u Tinjanu izjavila kako je izuzetno zabrinuta stanjem u Uljanik grupi zbog radnika i njihovih obitelji, ali i činjenicom da se u posljednje vrijeme o strukturnim problemima saznaje u posljednji trenutak, kada je kasno poduzeti bilo kakve mjere.

“Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika i njihovih obitelji. I ja sam odrasla nedaleko od ovog kraja i znam što brodogradnja znači za Istru i za Hrvatsko primorje. Ono što me posebno zabrinjava u ovom slučaju i općenito u svemu što se događa u Hrvatskoj u posljednje vrijeme je da o takvim strukturnim problemima saznamo u posljednji trenutak, kada je gotovo kasno učiniti bilo što i poduzeti bilo kakve mjere koje bi dovele do dugoročne stabilizacije restrukturacije i brodogradnje ili drugih tvrtki za koje nemamo podatke o poslovanju do krajnjeg časa,” kazala je predsjednica Grabar Kitarović dodavši kako “ne zna zašto je to tako te kako se to u Hrvatskoj čim prije mora mijenjati”.

Od 1992. godine do danas država je u brodogradnju uložila oko 30 milijardi kuna poticaja koji su očito otišli u krivom pravcu, rekla je.

“O tome moramo dobro razmišljati te u središte svega postaviti čovjeka, dakle radnike koji rade u Uljaniku te razmišljati o restrukturiiranju brodogradnje na način da utvrdimo koliko nam je taj sektor bitan da ga zadržimo ili da ovu kvalitetnu radnu snagu koju imamo usmjerimo na neke druge proizvode koje imaju svoju dodanu vrijednost,” naglasila je Grabar Kitarović dodavši kako očito hrvatska brodogradnja, kako stvari stoje, nije konkurentna u odnosu na svjetsku brodogradnju.

“Prema onome što sam čula do sada, imala sam nadu da ćemo je uspjeti uspješno restrukturirati pogotovo zato što mi je samo vodstvo Uljanika isticalo kao glavne probleme koje imaju upravo nedostatak radne snage te činjenicu da ih država nije dovoljno pratila ili HBOR poticajima nije pratio njihovu proizvodnju,” rekla je predsjednica dodavši kako je ona osobno bila svjedokom kako se ugovaralo mnoge poslove. “Posla definitivno ima, ali očito na način na koji se do sada radilo, on se tu ne isplati,” kazala je.

“Pitanje je sada da li gledati u pravcu manjih brodova koji zahtijevaju manje uvoza materijala, a koji su više specijalizirani, dakle koji su skuplji proizvodi u odnosu na ono što se sada proizvodi gdje definitivno nismo konkurentni u odnosu na proizvodnju nekim drugim dijelovima svijeta gdje je radna snaga puno jeftinija,” rekla je.

Drugo pitanje s kojima će se država morati suočiti je nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, dodala je. “Morat ćemo početi razmišljati o jednoj kontroliranoj imigraciji radnika koji su u sektorima bitnim za proizvodnju u Hrvatskoj” jer, kako je rekla, “Hrvatska je danas nažalost puna kontradikcija da s jedne strane imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti a s druge strane cijele sektore u kojiima nam nedostaje radna snaga”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari