Connect with us

Hrvatska

Hrvatska kupuje rakete Hellfire za Kiowe

Published

on

MORH plaća predujmom još ove godine, 3.1 mil. USD (19,7 mil. kn), rakete će isporučiti 2020., kada će MORH uplatiti još i 5 mil. kn PDV-a

Ministarstvo obrane dobilo je suglasnost hrvatske Vlade za nabavu američkih protuoklopnih raketa Hellfire za helikoptere OH-58D Kiowa Warrior, nakon što je vlada SAD-a prethodno odobrila isporuku raketa Hrvatskoj.

MORH će rakete platiti predujmom još ove godine, u iznosu od 3,067.378,00 USD odnosno 19,723.875,49 kuna (bez PDV-a). Definirano je da će do isporuke raketa doći 2020., kada će MORH iz proračuna uplatiti još dio novca za PDV, a u iznosu od nešto manje od 5 milijuna kuna, piše Večernji list

Kako je nabavna cijena jedne Hellfire rakete oko 125.000 dolara, i to bez PDV-a, radi se o inicijalnoj nabavi oko 25 raketa. Prva grupa hrvatskih pilota, koji će dalje obučiti ostale naše pilote, već je prošla dobar dio obuke, a uz nadzor američkih instruktora obavljena su i prva gađanja na vojnom poligonu u Slunju. Tom prigodom Kiowe su gađale iz strojnice 12,7 mm, kao i nevođenim raketama Hydra 70.

Vježbovne rakete Hellfire već su nabavljene i isporučene u Hrvatsku, a očekuje se da će obuka pilota na ovim raketama biti provedena do kraja studenog 2017. Spomenute rakete i dalje se smatraju vjerojatno najefikasnijim protuoklopnim raketama na svijetu, a rabe ih razne vrste helikoptera, kao i velike bespilotne letjelice (Predator, primjerice), koja nadziru nebo nad Afganistanom primjerice.

Rakete proizvodi američka tvrtka Locheed Martin, teže nešto manje od 50 kg, dužine 1630 mm, kreću se brzinom od 1,3 macha, a maksimalni im je domet 8 km. Hrvatska nabavlja raketu druge generacije, AGM-114A koja koristi poluautomatsko, poluaktivno lasersko navođenje, gdje operater nišani laserskim kodiranim snopom odabrani cilj. Kada se lansira raketa ona se sama navodi na cilj. Nakon što jedan helikopter ispali raketu, on se može skloniti, a vođenje rakete do cilja može preuzeti drugi helikopter ili postrojba sa zemlje.

Nabavom 16 helikoptera OH-58D HRZ je u proteklih godinu dana dobio eskadrilu izvidničko-borbenih helikoptera koji su isprobani u ratnim uvjetima, a model D posjeduje znatno jači motor nego starije verzije. Namijenjeni su i civilnoj uporabi, jer svojim senzorima i kamerama mogu provoditi i noćni nadzor granica.

Uvođenjem Kiowa u uporabu HRZ postaje dominantan u izviđanju i borbenom djelovanju iz zraka, a nakon dovršetka obuke i dopreme raketa Hellfire imat će i sposobnost uništavanja tenkova i ciljeva na udaljenosti od 8 km, pri čemu je helikopter skriven i izlaže samo stup s MMS-om. Tako je nazvan sustav koji se nalazi unutar kugle smještene iznad glave rotora, a sadrži senzore za termalno skeniranje, teleoptički, laserski i optičke senzore za označavanje i ciljanje.

16 OH-58D vrijede oko 1,7 milijardi kuna, no Hrvatsku ova eskadrila stoji oko 200 milijuna kuna jer je riječ o američkoj donaciji. Aparati su proizvedeni od 2010. do 2012., a u uporabi od 2012. do 2015. Kada za dvije i pol godine stignu i prave bojne rakete, HRZ će osjetno povećati svoju vatrenu moć.

Kiowe se, inače ne smatraju borbenim helikopterima s obzirom na to da nisu oklopljene, nego obično idu “u paru” s moćnijim Apacheima. Uz zaštitu lovačke avijacije (prvi zrakoplovi nove borbene eskadrile također stižu 2020.), pak, i Kiowe postaju znatno sigurnije u borbenim zadaćama.

Uspješno provedena bojna gađanja iz helikoptera Kiowa Warrior

 

facebook komentari

Advertisement
Comments

Hrvatska

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: Ostvaren je napredak u ugovaranju projekata

Published

on

By

Foto: Hina

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu u Virovitici kako je ostvaren napredak u ugovaranju i realiazaciji projekata u okviru  “Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, a uz daljnje jačanje fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, potrebno je naći kombinaciju korištenja sredstava državnog proračuna i EU fondova, kako bi stvorili okvir za ostanak mladih u Slavoniji.

Na 4. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem premijer Plenković je kazao kako je, od listopada 2016. ugovoreno 5,5 milijardi kuna projekata, koji se odnose na Slavoniju, a od zadnjeg sastanka Savjeta polovica toga iznosa, što je dokaz posvećenosti,  angžmana i operativnog rada svih zainteresiranih institucija, a posebice aktivnosti Vlade.

Obrazlažući zaključke sjednice Plenković je kazao kako je ugovaranje projekata po Županijama potrebno izbalansirati, jer su neke učinkovitije i aktivnije od drugih te da će Ministarstvo regionalnog razvoja nastaviti raditi na izradi razvojnog sporazuma za Projekt “Slavonija”, kako bi dobili financijski i pravni okvir za dodjelu sredstava.

Intenzivirat će se savjetodavna suradnja sa Svjetskom bankom te nastaviti poticanje konkurentnosti i poduzetništva.
Ministarstvo poljoprivrede će raditi  će na pronalaženju rješenja problem šteta od elementarnih nepogoda. Posebno će se voditi računa o drvnoj industriji, slatkovodnom ribarstvu i vinarstvu, koji su važni za Slavoniju, pa se predviđa donošenje odgovarajućih pravilnika, koji će pomoći ovim sektorima, kazao je premijer Plenković.

Hrvatska kao nova članica EU tek treba u punini osjetiti koristi redistribucije  europskoga proračuna i poboljšati privlačenje europskih sredstava, pri čemu su kohezijska i poljoprivredna politika temelji regionalnog razvoja, ocijenio je.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izvijestila je  kako je prošle godine, kada su u pitanju sredstva EU fondova, kojima upravlja Ministarstvo dodijeljeno i u gospodarstvo usmjereno 2,67 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a  najveći dio ugovora potpisan u  je posljednjih godinu dana,  pri čemu su aktivirani poduzetnički projekti vrijedni oko 5 milijardi kuna.

Dodala je kako je poduzetnicima s područja pet slavonskih županija  usmjereno 445 milijuna kuna bespovratnih sredstava te su pokrenuti projekti vrijedni oko 870 milijuna kuna.

Dalić je napomenula je kako je prošli tjedan otvoren poziv za male i srednje poduzetnike za ulaganje u opremu i razvoj poslovanja, vrijedan 200 milijuna kuna,  a u suradnji s Ministarstvom turizma priprema se poziv koji će biti namijenjen financiranju kontinentalnog turizma i turizma na manje razvijenim područjima, gdje turizam predstavlja mogućnost za gospodarski iskorak.

Žalac: Oko 30 posto ugovorenih projekata

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac  kazala je kako je prije tri mjeseca na sjednici Savjeta u Slavonskom Brodu bilo ugovoreno 14 posto, a na današnji dan smo na oko 30 posto ugovorenih projekata, koji su planirani do kraja ove financijske perspsektive.

Izvijestila je kako se u idućem razdoblju planira objava osam poziva iz EU fonda za reigonalni razvoj, od 190 milijuna eura, a u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke utvrdit će se koje kratkoročne srednjoročne i dugoročne mjere koje u budućnosti trebamo poduzeti, pri čemu su, uz korištenje postojećih sredstava iz operativnih programa, nužne i strateške investicije, koje će potaknuti gospodarstvo.

Smatra kako su gospodarstvo, poljoprivreda i provedba projekata u skladu s izmjenama Zakona o regionalnom razvoju te uključivanje stručnjaka Svjetske banke podloga za novi posebni regionalni operativni program za istok Hrvatske.

Uz zakonska rješenja, koja bi trebala pomoći poljoprivrednicima, poput Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako su prošle godine izravne potpore poljoprivrednicima u pet slavonskih županija iznosile 1,3 milijarde kuna, a ove godine će biti i nešto više.

Dodao je kako je kroz program ruralnog razvoja u Slavoniju prošle godine stiglo 810 milijuna kuna ugovorenih sredstava, a ove se godine planiraju potpore od 3,7 milijarde kuna te se očekuje visok rast ugovaranja i isplate.
Najavio je mogućnost davanja kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i agencije HAMAG, s povoljnim kamatama, od 0,5 do 1,5 posto, za koje se očekuje da će biti na raspolaganju već u travnju.

Imat ćemo posebnu liniju za proizvođače mlijeka, s kamatom 0,1 posto, čega do sada u tome sektoru nije bilo i očekujemo da će, uz program ruralnog razvoja i izravne potpore, to biti dodatni poticaj i finacijska sigurnost poljoprivrednicima, poručio je Tolušić.

Tolušić smatra kako pomaci dosad poduzetih mjera možda nisu vidljivi odmah i danas, ali će biti vidljivi u relativno kratko vrijeme.

Sjednici Savjeta nazočili su i ministar financija Zdravko Marić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnici, čelnici slavonskih županija i gradova te razvojnih agencija.

Iduća sjednica Savjeta u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je u ožujku prošle godine, kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru “Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”.

Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija i to za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve te energetiku.

Sredstva su osigurana u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020, a  sjednice Savjeta do sada su održane u Osijeku, Požegi i Slavonskom Brodu.
Kako je istaknuto, iduća sjednica Savjeta održat će se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

Hrvatski otoci: Država u 2016. ulagala više od prosjeka

Published

on

By

Hrvatska je država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je Vlada poslala Hrvatskom saboru.

Od 1999. godine, kad je donijet Zakon o otocima, državni i javni sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko 133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku Pelješcu.

Unatoč povećanju broja otočana depopulacija na malim i udaljenim otocima

Iako se između dva posljednja popisa, dakle između 2001. i 2011. godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast, konstatira se u izvješću.

U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su ulagali ministarstava mora (gotovo 390 milijuna kuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva (302.000 kuna) i hrvatskih branitelja (340.000 kuna).

Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna) i Jadrolinija (37 milijuna).

Glavnina sredstava bespovratna

Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije (12 milijuna kuna).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa svoje je pozicije najviše sredstava, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53 državne linije održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna vozila).

Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je isplatilo 24,1 milijuna kuna – 6,8 milijuna za pravne te 17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016.

Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje promiču otočne proizvode i specifičnosti.

Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je sa gotovo 28 milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9, 7 milijuna.

U obrazovanje i kulturu, odnosno izgradnju i dogradnju škola, športskih dvorana i kulturnog centra uložilo je 24 milijuna kuna, u unaprjeđenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna, slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220 otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading