Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska kupuje rakete Hellfire za Kiowe

Objavljeno

na

MORH plaća predujmom još ove godine, 3.1 mil. USD (19,7 mil. kn), rakete će isporučiti 2020., kada će MORH uplatiti još i 5 mil. kn PDV-a

Ministarstvo obrane dobilo je suglasnost hrvatske Vlade za nabavu američkih protuoklopnih raketa Hellfire za helikoptere OH-58D Kiowa Warrior, nakon što je vlada SAD-a prethodno odobrila isporuku raketa Hrvatskoj.

MORH će rakete platiti predujmom još ove godine, u iznosu od 3,067.378,00 USD odnosno 19,723.875,49 kuna (bez PDV-a). Definirano je da će do isporuke raketa doći 2020., kada će MORH iz proračuna uplatiti još dio novca za PDV, a u iznosu od nešto manje od 5 milijuna kuna, piše Večernji list

Kako je nabavna cijena jedne Hellfire rakete oko 125.000 dolara, i to bez PDV-a, radi se o inicijalnoj nabavi oko 25 raketa. Prva grupa hrvatskih pilota, koji će dalje obučiti ostale naše pilote, već je prošla dobar dio obuke, a uz nadzor američkih instruktora obavljena su i prva gađanja na vojnom poligonu u Slunju. Tom prigodom Kiowe su gađale iz strojnice 12,7 mm, kao i nevođenim raketama Hydra 70.

Vježbovne rakete Hellfire već su nabavljene i isporučene u Hrvatsku, a očekuje se da će obuka pilota na ovim raketama biti provedena do kraja studenog 2017. Spomenute rakete i dalje se smatraju vjerojatno najefikasnijim protuoklopnim raketama na svijetu, a rabe ih razne vrste helikoptera, kao i velike bespilotne letjelice (Predator, primjerice), koja nadziru nebo nad Afganistanom primjerice.

Rakete proizvodi američka tvrtka Locheed Martin, teže nešto manje od 50 kg, dužine 1630 mm, kreću se brzinom od 1,3 macha, a maksimalni im je domet 8 km. Hrvatska nabavlja raketu druge generacije, AGM-114A koja koristi poluautomatsko, poluaktivno lasersko navođenje, gdje operater nišani laserskim kodiranim snopom odabrani cilj. Kada se lansira raketa ona se sama navodi na cilj. Nakon što jedan helikopter ispali raketu, on se može skloniti, a vođenje rakete do cilja može preuzeti drugi helikopter ili postrojba sa zemlje.

Nabavom 16 helikoptera OH-58D HRZ je u proteklih godinu dana dobio eskadrilu izvidničko-borbenih helikoptera koji su isprobani u ratnim uvjetima, a model D posjeduje znatno jači motor nego starije verzije. Namijenjeni su i civilnoj uporabi, jer svojim senzorima i kamerama mogu provoditi i noćni nadzor granica.

Uvođenjem Kiowa u uporabu HRZ postaje dominantan u izviđanju i borbenom djelovanju iz zraka, a nakon dovršetka obuke i dopreme raketa Hellfire imat će i sposobnost uništavanja tenkova i ciljeva na udaljenosti od 8 km, pri čemu je helikopter skriven i izlaže samo stup s MMS-om. Tako je nazvan sustav koji se nalazi unutar kugle smještene iznad glave rotora, a sadrži senzore za termalno skeniranje, teleoptički, laserski i optičke senzore za označavanje i ciljanje.

16 OH-58D vrijede oko 1,7 milijardi kuna, no Hrvatsku ova eskadrila stoji oko 200 milijuna kuna jer je riječ o američkoj donaciji. Aparati su proizvedeni od 2010. do 2012., a u uporabi od 2012. do 2015. Kada za dvije i pol godine stignu i prave bojne rakete, HRZ će osjetno povećati svoju vatrenu moć.

Kiowe se, inače ne smatraju borbenim helikopterima s obzirom na to da nisu oklopljene, nego obično idu “u paru” s moćnijim Apacheima. Uz zaštitu lovačke avijacije (prvi zrakoplovi nove borbene eskadrile također stižu 2020.), pak, i Kiowe postaju znatno sigurnije u borbenim zadaćama.

Uspješno provedena bojna gađanja iz helikoptera Kiowa Warrior

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari