Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatska među ‘top 5’ najpopularnijih destinacija na američkom tržištu

Objavljeno

na

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić izjavio je da je Hrvatska među ‘top 5’ najpopularnijih destinacija na američkom tržištu na sajmu “New York Times Travel Show” na kojem je HTZ i ove godine, od 25. do 27. siječnja, organizirala predstavljanje hrvatske turističke ponude u New Yorku.

Na sajmu je sudjelovalo više od 560 izlagača, uključujući i 170 predstavnika nacionalnih turističkih organizacija iz cijelog svijeta te više od 30.000 potencijalnih putnika i predstavnika turističkog sektora, a predstavile su se turističke zajednice grada Zagreba te Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

“Na američkom tržištu Hrvatska je među top pet emerging destinacija što potvrđuje snažan rast turističkog prometa iz SAD-a u posljednjih nekoliko godina. Informacije koje smo dobili od naših partnera upućuju na još jednu odličnu turističku godinu. Određene projekcije govore o rastu prometa s tržišta SAD-a u ovoj godini po stopi od 15 do 20 posto“, izjavio je direktor Staničić Hrvatski štand nakon što je na sajmu u New Yorku obišao hrvatski štand.

Dodao je da je samo tijekom prošle godine s tržišta SAD-a ostvareno više od 580 tisuća dolazaka i 1.6 milijuna noćenja, što u odnosu na 2017. predstavlja rast od 22 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima.

Prilikom posjeta New Yorku Staničić se susreo s predsjednikom Udruženja američkih turoperatora USTOA Terry Daleom te ostalim predstavnicima partnera i agencija kao što su Virtuoso, Signature Travel Network i dr. Sajam je posjetila i hrvatska konzulica u New Yorku Lidija Babić.

Hrvatska najtraženija – uz Island, Južnu Afriku, Japan i Italiju

Iz Hrvatske turističke zajednice istaknuli su kako u prilog rastu putovanja iz SAD-a prema Hrvatskoj ide i povoljna gospodarska situacija u SAD-u, prisutnost hrvatske ponude u katalozima svih ključnih turističkih subjekata, kao i generalna popularnost Hrvatske na američkom tržištu što potvrđuju i osvojene prestižne Travvy nagrade, ali i brojne medijske objave poput one u The New York Times Magazineu gdje je objavljena lista 52 mjesta koja se moraju posjetiti u 2019., a među kojima su navedeni Zadar i okolni otoci.

Pozitivnim trendovima će pridonijeti i najavljeni let American Airlines kompanije koji će prometovati od lipnja do listopada na relaciji Philadelphia – Dubrovnik, stoji u priopćenju.

“Rezultati istraživanja ‘Affluent Traveler Collection (ATC)’ pokazuju da se Hrvatska, uz Island, Južnu Afriku, Japan i Italiju nalazi na popisu najtraženijih destinacija u 2019. godini. Istraživanja među članovima USTOA-e pak pokazuju da se naša zemlja, uz Island, Kambodžu, Kolumbiju, Vijetnam, Portugal, Butan, Boliviju, Burmu i Etiopiju nalazi na popisu najbrže rastućih destinacija.

Svoje mjesto Hrvatska ima i u ponudi Virtuosa, koji je za 2019. pripremio devet obaveznih iskustava, od kojeg se jedno odnosi na Hrvatsku koja se našla u odabranom društvu destinacija kao što su Novi Zeland, Španjolska, Maldivi i dr.”, izjavila je direktorica predstavništva HTZ-a u New Yorku Ina Rodin.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Udruga Franak: Banke će morati vratiti 3 milijarde kuna

Objavljeno

na

Objavio

Udruga Franak održala je konferenciju za medije na kojoj su komentirali presudu Vrhovnog suda prema kojoj su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima.

Podsjećamo, to znači da su banke krive za nezakonito i nepošteno postupanje, a prema presudi Vrhovnog suda dužnici u švicarskim francima mogu tražiti povrat preplaćenog u pojedinačnim sudskim postupcima.

– Čast mi je i zadovoljstvo objaviti da imamo konačnu pobjedu u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka koje su iskorištavali hrvatski narod. U tome nam je pomogao naš pravni tim koji su od početka imali vjeru u naš problem. Bez Nicole Kwiatkowski koja je postavila tužbu  i maestralne presude suca Radovana Dobronića ništa ne bi bilo. Nakon toga Trgovački sud i Vrhovni sud krenuli su u smjeru da su banke u pravu, a onda je Ines Bojić napravila vrhunsku tužbu koja je okrenula priču i vratila stvar u pravom smjeru. Želim zahvaliti svim članovima i sucima Vrhovnog suda koji su vratili vjeru u pravnu državu. Pravda je ipak pobijedila – izjavio je Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak

Izjavu o presudi dao je i Goran Aleksić, saborski zastupnik.

– Pobijedili smo. Kad smo krenuli 2011., svi su nam se smijali. Mi smo 2012. godine sjedili kod Nicole i ona je napisala temelje tužbe. Napisali smo tu tužbu zajedno. Pobijedili smo. Sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo i očekujem da do lipnja 2023. godine bude ukupno preko 100 tisuća tužbi – kazao je saborski zastupnik Goran Aleksić koji je naveo kako će Vrhovni sud morati odlučiti jesu li ugovori s valutnim klauzulom CHF-om ništavni.

Udruga Franak proglasila pobjedu nad bankama

Aleksić očekuje odluku u narednih nekoliko mjeseci i kazao je kako će Vrhovni sud morati odlučiti kako će se utvrditi obeštećenje za dužnike.

– Pozivam one koji nisu tužili banke da se učlane u udrugu Franak. Nemojte žuriti s tužbama. Imamo vremena do 2023. godine. Pričekajte da udruga Franak pripremi teren. Nemojte juriti. Imamo vremena. Kao saborski zastupnik nadam se da ću pokušati ishoditi zakonsko rješenje, no sudski postupak je jedini siguran. Zakonsko rješenje ovisi o Vladi Republike Hrvatske – kazao je saborski zastupnik.

Aleksić je kazao kako potvrda da se to mora napraviti dolazi iz direktive 93/13 koja dopušta državi da zakonski riješi problem.

-Ja sam pitao čak Europsku komisiju smije li država donijedi zakonsko rješenje. Dobio sam odgovor da Republika Hrvatska ima pravo donijeti zakonsko rješenje svih obeštećenja u slučaju Frank, te svih onih koji su imali kredite u eurima i kunama. Svi dužnici do 10. siječnja ugovarali su nepoštene, a time i ništavne stope i svi dužnici imaju pravo na obeštećenje. Očekuje nas vruća jesen, čeka nas vrućih nekoliko godina…U te tri godine banke moraju vratiti 3 milijardi zbog zajedničke presude udruge Franak, a možda još 10 milijardi kuna – smatra saborski zastupnik.

Javnosti se obratila i odvjetnica Nicole Kwiatkowski koja je kazala kako je presuda u korist potrošača i te će banke biti te koje će odlučiti hoće li se nagoditi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari