Pratite nas

Vijesti

Hrvatska na plaće državnih i javnih službi troši 25 posto BDP-a!

Objavljeno

na

U opširnom članku Neue Zürcher Zeitung analizira gospodarsko stanje u Hrvatskoj. Konstatira da ulazak u EU nije donio poboljšanje investicijskog ozračja te da se ne nazire kraj recesije koja traje od 2009…

Autor članka pod naslovom „Otrježnjenje u Hrvatskoj“ podsjeća da Hrvati nisu imali prevelikih očekivanja od ulaska u Europsku uniju, ali da su i tako mala očekivanja razočarana. Jer, ne može se utvrditi „ni tračak poboljšanja gospodarskog stanja“. Navodi se da je zaduženje državnog proračuna 2013. iznosilo 5,5 posto BDP-a, iako mastriški kriteriji stabilnosti dopuštaju samo tri posto te da će vjerojatno ove godine biti prijeđena i dopuštena granica ukupnog zaduženja od 60 posto BDP-a. Na pritisak iz Europske unije da državne financije dovede u red hrvatska vlada odgovara trikovima, kritizira NZZ: „Kod najave povećanja prihoda vlada je još jednom puno konkretnija nego kod – trenutno samo vrlo maglovito naznačenih – izgleda na manje izdatke. Poput refleksa iz šešira se vade novi porezi, primjerice na nekretnine i igre na sreću. Za krpanje rupa uz to bi na određeno vrijeme novac iz mirovinske blagajne trebao biti prebačen u državnu blagajnu, što više izgleda na primjenu trikova nego na konsolidaciju.“

Autor dalje navodi planove da se prihodi državnih poduzeća preusmjere u državni proračun, zbog čega ta poduzeća neće imati novca za nove investicije. „U apsurdnom kruženju novca država će ubuduće uzimati one subvencije koje je ranije dala tvrtkama“, kaže autor članka navodeći da su u Hrvatskoj subvencije 2012. Iznosile oko 3% BDP-a dok je „prosjek u Europskoj uniji iznosio ‘samo’ 0,5%“.

NZZ naglašava da bi hrvatska vlada radi „dugoročnog ozdravljenja pacijenta“ morala prije svega smanjiti izdatke, ali da se vlada, kao i sve prije nje, teško odlučuje na smanjivanje „prenapuhanoga državnog aparata“, iako na plaće državnih i javnih službi otpada gotovo 25 posto BDP-a, što je „neslavni rekord unutar EU-a“.

Financijskom pomoći iz Bruxellesa, kojoj se hrvatska vlada „pomalo naivno“ nadala prije ulaska u EU, ne može se riješiti kronični nedostatak novca, naglašava NZZ, jer EU daje strukturnu pomoć samo ako i Hrvatska u određene projekte investira određeni iznos. „Navodna mana iz Bruxellesa tako izostaje. A samo članstvo u EU-u brojnim investitorima je preslab poticaj“ za investicije u Hrvatskoj, naglašava NZZ dodajući da još nije sigurno ni da će proći zakon o radu kojim bi vlada htjela tvrtkama dati veću fleksibilnost prilikom otpuštanja radnika uvjetovanog restrukturiranjem, jer sindikati prijete ne samo masovnim prosvjedima nego ‘grčkim scenarijem’“, piše Neue Zürcher Zeitung.

Izvor: Neue Zürcher Zeitung/Deutsche Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Njemačka vlada od 15. lipnja ukida putna upozorenja za zemlje EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira od 15. lipnja ukinuti upozorenja za putovanja u europske zemlje, koja su uvedena sredinom ožujka kao dio mjera borbe protiv pandemije koronavirusa, javlja u utorak Njemačka izvještajna agencija (Dpa).

„Ukidanje upozorenja se odnosi na 31 europsku državu, pri čemu se radi o zemljama članicama Europske unije, Velikoj Britaniji i državama koje se nalaze unutar Schengenskog prostora a nisu članice EU-a“, javlja Dpa pozivajući se na dokument pod nazivom „Kriteriji za omogućavanje europskog turizma”, koji bi trebao biti prihvaćen na redovitoj sjednici vlade u srijedu.

Preduvjet za ukidanje upozorenja za putovanja je povoljan razvoj situacije vezane uz širenje pandemije koronavirusa.

U dokumentu stoji kako se vlada u svojoj odluci o ukidanju upozorenja vodila i gospodarskim aspektima.

„Ponovno oživljavanje turizma je važno za turiste i njemački turizam, ali i za gospodarsku stabilnost u ciljnim zemljama”, stoji u vladinom dokumentu.

Njemačka vlada predlaže i niz zajedničkih mjera koje bi trebale spriječiti ponovno izbijanje pandemije te će od europskih partnera, kako se navodi, zatražiti i uvođenje mjerila koje vrijede u Njemačkoj za slučaj ponovnog vraćanja zaštitnih mjera.

Pravilo nalaže da se stroge zaštitne mjere ponovno uvedu ako u roku od tjedan dana broj novooboljelih na 100.000 stanovnika u određenoj regiji prijeđe granicu od 50.

Turistička odredišta moraju zadovoljiti uvjete za siguran boravak turista

Zemlje koja slove kao turistička odredišta bi isto tako trebale razviti „ostvarive koncepte“ kako bi se jamčilo pridržavanje mjera poput održavanja fizičkog razmaka, nošenja maski te provjetravanje i dezinfekcija prostora u kojima borave turisti.

Koncepti bi također trebali sadržati i jasne mjere u slučaju oboljenja turista, u što spadaju i dovoljni kapaciteti u bolnicama, kao i kapaciteti testiranja na zarazu. Osim toga moraju biti primjenjivane preporuke Europske komisije o putovanju u zračnom prometu.

Njemačka vlada od Europske komisije traži razvijanje postupka za vrednovanje primjene mjera u pojedinim zemljama.

Pritom bi, kako se navodi, u obzir trebalo uzimati odnos između rizika zaraze i mjera koje su na snazi, ali i „regionalne razlike“ u pojedinim zemljama.

Mjere upozorenja za putovanja, koje se inače izdaju za zemlje u kojima vlada nesigurnost ili se nalaze u ratnom sukobu, uvedene su sredinom ožujka, nakon čega je gotovo četvrt milijuna njemačkih građana vraćeno zračnim mostovima iz inozemstva.

Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je nadležno za pitanje otvaranja granica, objavilo je kako treba regulirati i pitanje putovanja u i iz zemalja koje nisu članice Europske unije, a u kojima je situacija sa širenjem zaraze povoljnija nego u nekim zemljama članicama EU-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari