Pratite nas

Naši u svijetu

Hrvatska ne zna iskoristiti potencijal iseljeništva!?

Objavljeno

na

Vladin prijedlog ukidanja generacijskih i jezičnih uvjeta za dobivanje državljanstva hrvatskim iseljenicima, kojih je u svijetu oko tri milijuna, službeno je ocijenjen kao “jedan od najvećih iskoraka” prema iseljeništvu, no unatoč tome i interesu samih iseljenika Hrvatska, iz koje je zadnjih godina otišlo čak 350.000 stanovnika, nema ozbiljan koncept povratničke politike i ne zna iskoristiti iseljenički potencijal.

Prijedlogom izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu. koji je Vlada usvojila u prosincu, ukida se poznavanje hrvatskoga jezika, kulture i društvenog uređenja kao uvjet stjecanja hrvatskog državljanstva, pa će ubuduće državljanstvo moći zatražiti svi potomci hrvatskih iseljenika u ravnoj liniji srodstva, a ne samo sinovi, unuci i praunuci, kao do sada.

Iseljenicima državljanstvo treba da izbjegnu vize za razvijene zemlje

Vlada je time ukinula ograničenja koja su hrvatskom iseljeništvu postavljena 2011. godine. Tada je generacijsko ograničenje i poznavanje jezika i pisma uvedeno pod objašnjenjem da je iz “brojnih zahtjeva proizlazilo da iseljenicima hrvatsko državljanstvo treba isključivo radi ulaska bez viza i mogućnosti rada u razvijenijim zemljama svijeta”.

U objašnjenju promjena članka 11. tadašnja Vlada dodala je kako “ostaje upitno stvarno konzumiranje državljanskog statusa hrvatskih iseljenika”, a davanje državljanstva iseljenicima otvara mogućnosti zlouporaba.

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske za Hinu su ocijenili kako su nove izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu “jedan od najvećih iskoraka Vlade prema Hrvatima izvan Hrvatske”, uz uvjeravanje da će Hrvati u dijaspori time biti vrlo zadovoljni.

Po podacima Hrvatske katoličke misije, kojima raspolaže Ured, u svijetu ima oko tri milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Najviše ih je u SAD-u, oko 1,2 milijuna, u Njemačkoj ih ima oko 350.000, u Argentini i Kanadi po 250.000, te u Čileu oko 200.000.

Centro Croata de Rosario u argentinskom gradu Rosariu jedan je od brojnih hrvatskih kulturnih klubova u Argentini, a okuplja oko 160 iseljenika i njihovih potomaka.

Potpredsjednica centra Ana Paula Covacevich rekla je Hini da su predložene promjene zakona izazvale “pozitivan utjecaj na hrvatsku zajednicu u Rosariju”.

Interes za dobivanje državljanstva, kaže, važan je za učenje hrvatskoga jezika i kulture na studiju na Sveučilištu u Rosariju.

Prilika za povezivanje sa svojim korijenima

Među onima koji će nakon izmjene zakona moći dobiti državljanstvo je i Florencia Nieto iz Argentine. Najavila je da će ovoga ljeta prvi puta putovati u Hrvatsku kako bi posjetila zemlju, ali i upoznala hrvatski dio obitelji.

“Drago mi je što se ukida jezična barijera, iako u slobodno vrijeme samoinicijativno učim hrvatski jezik. Prilika da dobijem državljanstvo pružit će mi mogućnost da se povežem sa svojim korijenima, a Hrvatska mi se čini kao najbolje mjesto na svijetu”, kazala je Nieto.

Ona je praunuka hrvatskoga iseljenika Nikole Karamana, koji je napustio zemlju još 1910. zbog “glasina o ratu” i naselio se u Argentinu, gdje je imao dvanaestero djece. “Naša velika obitelj okuplja se jednom godišnje na takozvanoj Karamaneadi”, ispričala je Nieto.

Njezin brat Julian Nieto trenutno u Zagrebu pohađa studij hrvatskoga jezika kao stipendist Ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Za taj je program u zadnje tri godine dodijeljeno 336 stipendija, a više od dvije trećine polaznika su potomci hrvatskih iseljenika iz zemalja Južne Amerike.

Objašnjavajući prirodu i intenzitet iseljavanja Hrvata, demograf Stjepan Šterc kaže da se stanovništvo iz Hrvatske iseljavalo iz ekonomskih i političkih razloga još od kraja 19. stoljeća.

“Početkom 20. stoljeća iz Dalmacije i Dalmatinske zagore iselilo se oko 350.000 ljudi, odlazaka je bilo i nakon završetka Drugog svjetskog rata”, navodi Šterc.

Zadnjih godina iz Hrvatske otišlo 350.000 ljudi

Za iseljeničkog vala 60-ih godina prošloga stoljeća u zemlje Srednje Europe emigriralo je oko 450.000 ljudi, a za vrijeme Domovinskog rata Hrvatska je izgubila oko 480.000 ljudi.U zadnjih nekoliko godina, tvrdi Šterc, iz Hrvatske je otišlo još 350.000 ljudi.

“Promjena Zakona o državljanstvu se dugo čekala, no ne može se očekivati da se zbog toga iseljeništvo vrati u Hrvatsku”, smatra Šterc.

“Ta priča bi trebala biti puno ozbiljnija od pojednostavljenja dobivanja hrvatskog državljanstva. Nikada nije postojala ključna strategija kako bi se zaustavilo iseljavanje i pojačao povratak”, rekao je i upozorio da Hrvatska nema koncept povratničke politike.

Trebalo bi izgraditi poticajne modele za vraćanje stanovništva, vezane uz porezni sustav, ulaganje u Hrvatsku, otvaranje tvrtki i oslobađanje od poreza na dobit. Hrvatska bi se u takvoj politici trebala ugledati na zemlje poput Irske ili Izraela.

Šterc ističe da nikada nije bilo ozbiljnog povratka iseljenog stanovništva, a nema ga ni danas, kada se godišnje u Hrvatsku useli oko 15.000 ljudi, najviše iz susjednih zemalja te iz država Srednje Europe.

Hrvatska je transfer zemlja i za svoje iseljenike

Je li uopće realno očekivati da se iseljenici vrate u zemlju iz koje se domicilno stanovništvo iseljava? Šterc kaže kako bi “gotovo rekao da je Hrvatska tranfer zemlja i za svoje iseljenike”.

“Djeca iseljenika koja dobivaju naše državljanstvo traže svoje mjesto pod suncem u ostalim djelovima Europe jer im to omogućuje hrvatska putovnica,” rekao je.

Na žalost, dodaje demograf, iseljeništvo nikada nije shvaćeno kao strateška prednost Hrvatske, a idealizam među iseljenicima prema Hrvatskoj predstavlja vrijednost koju ne znamo iskoristiti.

piše: Dubravka Grubišić/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvatski društveni portal Crobuk danas slavi godišnjicu postojanja – Čestitamo

Objavljeno

na

Objavio

Crobuk.net je hrvatski društveni portal koji spaja cijeli naš narod iz matica Hrvatske i BiH, s cijelom dijasporom, od Minhena do Sydneya, od Los Angelesa do Čilea. Od Orašja, Plehana do Neuma, od Varaždina do Pule i Dubrovnika i Boke Kotorske.

Danas slavimo godišnjicu postojanja, i imamo članove s svih kontinenata.

Prenosimo vijesti gdje je god naš narod, i promičemo naše interese kao što su domaća proizvodnja, izvoz, borimo se za istinu i slobodu za naš narod u Bosni i Hercegovini, Vojvodini.

Tako je na primjer u Minhenu, najvećoj župi van Hrvatske, misu predvodio specijalan gost, kardinal Blaise Cupich iz Chicaga, koji nije zaboravio svoje korijene i svoj narod.

U prepunoj Crkvi Svetog Mihaela je održao Svetu Misu, a nakon toga je u Hrvatskom Domu održan roštilj gdje su roštilj majstori ponudili svoje specijalitete a čestite Hrvatice, najbolje domaćice na svijetu, oduševljavali svojim kolačima.

This slideshow requires JavaScript.

Kao što vidite, Hrvatska dijaspora je čista, čestita i vrijedna, disciplinirana i organizirana. Hrvatska dijaspora je ta koja je najveći strani ulagač u domovinama Hrvatskoj I BiH.

Hrvatski narode, dosta toga je u tvojim rukama, to odlučuješ koje ćeš mlijeko i meso u kojem dućanu kupiti, ti odlučuješ u čijoj ćeš banci deponirati svoj novac, ti sam odlučuješ koje ćeš portale čitati.

Naši zlatni vitezovi su to pokazali prije godinu dana u Rusiji, iz Hrvatske, BiH i dijaspore, svi su disali kao jedan, borili se do zadnje kapi krvi, i postigli najveću sportsku senzaciju ikada.

Neka nam oni budu uzor.

p.s.

Rado bismo pozvali Miroslava Škoru, Dr Ivicu Šolu, Ivana Penavu i Zorana Vukmana na naš portal na gostovanje, pa ako kojim slučajem pročitaju ovaj članak, i ukoliko su voljni gostovati, neka nam se jave na webadmin at crobuk (točka) net, poručili su iz Crobuk.net-a.

Čikaški nadbiskup Cupich: Ponosan sam što sam Hrvat

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Državni tajnik Milas primio izaslanstvo općine Pelagićevo

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak 15.srpnja 2019., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske primio je izaslanstvo općine Pelagićevo u sastavu: Simo Stakić, načelnik općine i Nikola Bošnjak, zamjenik načelnika općine.

Načelnik Stakić zahvalio je državnom tajniku Milasu na prijemu te ga upoznao sa s aktualnim stanjem,  poteškoćama, potencijalima i izazovima s kojima se općina i njeni žitelji nose. Naglasio je kako je u općini Pelagićevo ostvaren najznačajniji povratak Hrvata u entitet Republika Srpska te je općina primjer uspješnog suživota Hrvata, Srba i ostalih.„ Zajednički stvaramo uvjete za što bolji i kvalitetniji svakodnevni život svih naših sugrađana“ – rekao je načelnik Stakić i dodao kako su do sada uspješno realizirali brojne infrastrukturne te projekte iz područja kulture i obrazovanja.

Zamjenik načelnika Bošnjak istaknuo je turistički i gospodarski potencijal koji općina pruža te naglasio uspješne primjere Hrvata poduzetnika koji su se vratili u ovaj kraj.

Državni tajnik Milas pohvalio je napore koje općina Pelagićevo ulaže u razvoj gospodarstva, infrastrukture te svih drugih sadržaja koje život u tom kraju čine privlačnim „Stvaranjem takvih preduvjeta te otvaranje radnih mjesta ključ je održivog ostanka i opstanka ne samo Hrvata već i ostalih mještana općine Pelagićevo“.

Na sastanku se razgovaralo i o mogućnostima suradnje na zajedničkim projektima koji su od interesa za Hrvate ali i druge žitelje općine Pelagićevo te o mogućnostima suradnje na projektima prekogranične suradnje u okviru EU fondova.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari