Pratite nas

Analiza

Hrvatska nije u vojnoj utrci sa Srbijom, ambicije su joj veće

Objavljeno

na

Podatak da je Hrvatska vojno nadmoćnija od svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije te da je na ljestvici vojne moći 68. u svijetu, što je za 15 mjesta bolji plasman od Srbije (koja je 83.), kod nas nije izazvala euforiju.

No veće bi mogle biti reakcije u Srbiji, u kojoj su se vojni analitičari uprli minimizirati objavljenu ljestvicu. Nju, naime, donosi novi vojni portal Global fire power, koji je uspoređivao vojne moći čak 133 zemlje svijeta koristeći pri tome 50-ak različitih varijabli, piše Davor Ivanković/Večernji list

Na toj ljestvici Slovenija je 113., Bosna i Hercegovina 121., a Makedonija 122., Hrvatska je na toj listi doista iznad svoje kategorije jer nalazi se u društvu većih i ekonomski jačih, poput Mađarske (63.) i Belgije (66.). Koliko se može vidjeti, u vojnu moć Hrvatske analitičari tog portala nisu uvrstili i neke od novih akvizicija koje u upotrebu HV-a ulaze 2017. godine.

S obzirom na vojne planove Hrvatske koje provode Vlada Andreja Plenkovića i ministar obrane Damir Krstičević, za očekivati je da će u idućim godinama Hrvatska napredovati. Ambicije su, naime, već u ovom mandatu znatno povećati vojnu moć, pa i brojnost hrvatske vojske, jer je procijenjeno da to zahtijevaju novi sigurnosni uvjeti ovog dijela Europe.

I premda se na ovim prostorima, zahvaljujući i takvoj prošlosti, Hrvatsku i Srbiju uvijek uspoređuje u svemu, od nogometa, vaterpola do broja tenkova i vojnih zrakoplova, Hrvatskoj doista nije stalo podržavati teorije o vojnoj utrci s istočnim susjedom. Ozbiljna politika, političari i vojni vrh Hrvatske smatraju da je ta utrka već iza nas te da su vojne ambicije Hrvatske danas, kao članice EU i NATO-a, znatno veće od balkanskog pariranja u vojnoj moći.

Kao što se već vidi, vojne su ambicije Hrvatske da razvije svoje oružane snage tako da budu najmodernije u nekoliko vojnih segmenata i komplementarne snagama vojnog i strateškog saveznika Hrvatske – Sjedinjenih Američkih Država. Iz postojećih, ali i nagovještaja budućih vojnih nabava jasno je da će se u tome Hrvatska naslanjati, osim na SAD, i na vojnu suradnju s Izraelom i Velikom Britanijom.

Pri tome najvažniji dio hrvatske vojne filozofije svodi se na jačanje moći odvraćanja. Istina, u promišljanju ove vojne filozofije Hrvatska je imala na umu upravo iskustva iz Domovinskog rata, pa hrvatski političari vole napomenuti da se tada Hrvatska zadnji put u povijesti našla razoružana pred vojnom agresijom. To već primjetno vojno jačanje Hrvatska provodi u uvjetima skromnog, ali najavljena stalnog rasta vojnog proračuna. Što omogućuje i nove vojne nabave. Vojne opreme kojom se ujedno zamjenjuje i stara, ruska vojna tehnika.

Takve vojne ambicije dovode i do prozivki o zabrinjavajućoj militarizaciji, obično iz krugova nevladinih udruga zabrinutih da će to umanjiti njihove proračune. Pri tome se iznose teze da je povećanje vojnih proračuna pogrešno, pa i primitivno, te da se Hrvatska treba ugledati na socijalno osjetljive države. Jedan od glavnih argumenata protivnika jačeg vojnog financiranja je taj da će pojačati iseljavanje iz Hrvatske.

Svijet se, međutim, promijenio i sve je lakše dokazati koliko su te tvrdnje promašene. Pogleda li se spomenuta ljestvica vojne moći, vidi se da Hrvati koji se iseljavaju iz naše zemlje hrle upravo u države koje imaju znatna vojna izdvajanja i visoko su plasirane na toj ljestvici. Gospodarski razvoj i investicije danas su, naime, više nego ikad vezane uz sigurnost. Vojna sigurnost sada je osnovni preduvjet za gospodarsku i socijalnu moć.

Na spomenutoj ljestvici Njemačka je na devetom mjestu, najuspješnija istočnoeuropska država Poljska na 19., Australija na 22., Kanada 26., Švedska 29., Češka 32., Norveška 36., Švicarska 37., Nizozemska 38., Danska 52. i Austrija 53. Hrvatskoj je, dakle, interes da svake godine bude što bolje plasirana na ovoj ljestvici i neće se pri tome osvrtati na one koji su ostali iza nje.

Damir Krstičević: Nakon odore i puške HV bi mogao imati i metke iz domaće proizvodnje. Treba nam tvornica municije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Europa je ugrožena iznutra

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati