Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska obilježava 24. obljetnicu operacije ‘Bljesak’

Objavljeno

na

Hrvatska obilježava 24. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“, u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija, a na središnjoj svečanosti u srijedu u Okučanima bit će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Operacija “Bljesak” počela je 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima, a u manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija.

Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada velikosrpskih agresora na zapadnoslavonskom području.

U operaciji su sudjelovale 32 postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske i policije s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. U oslobađanju zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.

U njoj su po prvi put korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu, čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.

Tijekom akcije pripadnici srpskih paravojnih postrojba su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji je u vrijeme najjačih napada na Republiku Hrvatsku 1991. godine zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

VRO “Bljesak” je prethodio VRO  “Oluja”, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji.

No, tim operacijama te s nekoliko idućih pobjeda Hrvatske vojske stvoreni su uvjete u kojima je od 15. siječnja 1996. godine počeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a završio 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske.

Središnja svečanost kod spomen-obilježja “Kocke vedrine” 

Na svečanosti obilježavanja obljetnice “Bljeska” u srijedu u Okučanima sudjelovat će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković sa suradnicima Okučane posjetio u utorak poslijepodne.

Program svečanog obilježavanja počet će u 8 sati budnicom ulicama Okučana u izvedbi Orkestra Oružanih snaga RH, a središnja svečanost održat će se kod spomen-obilježja “Kocke vedrine”, s početkom u 9,30 sati.

Misa zadušnica u crkvi Svetoga Vida, za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu, služit će se u 11 sati, a predvodit će ju vojni ordinarij  mons. Jure Bogdan i požeški biskup Antun Škvorčević.
U kripti crkve Sv. Vida bit će otvorena izložba ratnih fotografija “1991.”  hrvatskoga i svjetskog fotografa Zorana Filipovića, koju će razgledati i predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Sabora Jandroković.

Za posjetitelje će od 8 do 16 sati biti organiziran i Taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opreme postrojbi Oružanih snaga RH, prezentacija projekta “Kadet” i studijskih programa Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” te dragovoljnog vojnog osposobljavanja.

Također, izvest će se i prikaz ceremonijalnih radnji Počasno zaštitne bojne, Pukovnije vojne policije i Zapovjedništva specijalnih snaga, u Spomen parku hrvatskim vitezovima u Okučanima, s početkom u 9,10 sati.

Premijer Plenković i ministri Medved i Žalac vijence položili u utorak poslijepodne  

U sklopu 24. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Bljesak, koja se obilježava u nizu gradova zapadne Slavonije, predsjednik Vlade Andrej Plenković Okučane je posjetio već u utorak poslijepodne, gdje je zajedno s ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom i ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijelom Žalac položio vijenac i zapalio svijeće na Spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u VRO Bljesak 1995. .

Premijer Plenković je tom prigodom izjavio kako je došao još jednom iskazati veliko poštovanje svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u toj oslobodilačkoj operaciji, a posebice pijetet prema 51 hrvatskom branitelju koji je izgubio život u operaciji Bljasak.

Potom je održao sastanak sa zapadnoslavonskim načelnicima i gradonačelnicima, a ministrica Žalac je gradonačelnicima Pakraca i Lipika te načelnicima Dragalića, Gornjih Bogićevaca, Okučana i Stare Gradiške uručiti Odluke o području za koje će se izraditi intervencijski plan.

(Hina)

 

1. svibnja 1995. – VRO ‘Bljesak’ – Veličanstvena pobjeda Hrvatske vojske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.(Hina)

Foto: Ured Predsjednice

 

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.

“Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje”, istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.

Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju “koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske”.

Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.

“Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive”, kaže Grabar-Kitarović.

Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage. “Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga”, poručila je.

Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.

Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari