Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Objavljeno

na

Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert.

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega. (Hina)

15. siječnja u Republici Hrvatskoj zapisan je zlatnim slovima

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Izvješće EK daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu je pozdravila izvješće Europske komisije za Hrvatsku u okviru Europskog semestra za 2020. u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, a premijer Andrej Plenković poručuje da je izvješće poticaj Vladi za nastavak reformi.

Vlada pozdravlja izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, navodi se u priopćenju Vlade.

Nakon što je Komisija u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., Komisija je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima.

Usto su i rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje, ističe se u priopćenju.

“Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva. Cilj svih reformi koje se poduzimaju je nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana. Izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima”, poručio je premijer Plenković.

Hrvatska je ekonomija u 2019. nastavila solidan rast s projiciranom stopom od 3 posto BDP-a te 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a u 2020. i 2021. što je dvostruko brži rast od rasta EU-prosjeka po cijelom promatranom razdoblju.

U ostvarivanju dugoročno održivih i većih stopa gospodarskog rasta pridonose strukturne reforme koje su dijelom već i pokrenute prošle i ove godine. Ohrabrujuće su procjene gospodarskog rasta Hrvatske od strane Europske komisije, koje su čak i optimističnije od Vladini, kaže se u priopćenju.

Naglašava se i da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak.

U idućem razdoblju Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava.

Prioritet je i izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine, zaključuje se u priopćenju.

EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra danas objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže, ističe EK.

Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”. “Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka.

Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza.

Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom.

Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.

“Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast”, navodi se između ostalog u izvješću EK. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ivan Penava: U travnju prva zapošljavanja u avio-industriji

Objavljeno

na

Objavio

U travnju se u Vukovaru otvara podružnica tvrtke Enikon Aerospace s 50 zaposlenih. Prvi je to puta u povijesti da će se u ovom gradu proizvoditi dijelovi za avioindustriju

Sa suradnicima sam posjetio tvrtku Enikon Aerospace d.o.o., u njezinom sjedištu u Zagrebu koja će svoja vrata uskoro otvoriti u našem gradu.

Tijekom travnja vukovarska podružnica imat će 50-ak novouposlenih djelatnika koji će biti upućeni na edukaciju u trajanju od 6 mjeseci do godinu dana.

Činjenica da će se prvi put u povijesti u Vukovaru proizvoditi dijelovi za avio-industriju i to u realizaciji svjetskog lidera u proizvodnji zrakoplovnih interijera, a koji će u predstojećem razdoblju zaposliti minimalno 200 osoba, znači ogroman iskorak.

Kako smo prije nekoliko godina svjedočili otvaranju farmaceutske tvrtke Yasenka, na koju sam izuzetno ponosan, ovih dana ponos je još i veći jer će uskoro po cijelom svijetu letjeti putnički zrakoplovi s dijelovima proizvedenim u Vukovaru, napisao je na svojem Facebook profilu gradonačelnik Vukovara Ivan Penava

Fokus Enikon Aerospacea, prema pisanju Lidera, je na plastičnim dijelovima unutrašnjosti aviona, od stropa, prostora za prtljagu, bočnih panela i prozora, vrata, kokpita i drugog. Više od dva desetljeća kompanija je radila na svim Airbusovim programima, a proizvodnja je prilično automatizirana i robotizirana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari