Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Objavljeno

na

Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert.

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega. (Hina)

15. siječnja u Republici Hrvatskoj zapisan je zlatnim slovima

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Vlada želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Slunju je u utorak potpisan ugovor o izgradnji vodoopskrbnih i vodozaštitnih sustava na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a potpisivanju je nazočio i premijer Plenković koji je poručio kako se to oslanja na aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

Projekti se odnose na područje Grada Slunja, te općina Cetingrad, Topusko, Generalski Stol i Jasenovac a njihova je ukupna vrijednost 43,72 milijuna kuna bez PDV-a. Hrvatske vode su 2020. osigurale iz svojih izvora gotovo 15 milijuna kuna za te projekte. Premijer Plenković rekao je kako je riječ o ugovorima u kontekstu razvoja vodnoga gospodarstva i svega onoga što će povećati kvalitetu života naših ljudi u ovom dijelu tih dviju županija.

“Mislim da je to jako dobra politika i naslanja se na aktivnosti naše Vlade koja im za cilj pomoći svim krajevima Hrvatske, a osobito onim krajevima kojima je potrebna dodatna pomoć i to je ono što mi radimo kontinuirano”, istaknuo je premijer.

Naglasio je kako se promjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave u Karlovačkoj županiji su prihodi 2017.- 2019., povećani županiji za 30 posto, gradovima za 25 posto i općinama za 29,11 posto.

Povrh toga, spomenuo je niz aktivnosti koje je Vlada učinila iz državnoga proračuna u pogledu regionalnoga razvoja, s više od 51 milijun kuna. Naglasio je da je iz europskih fondova ugovoreno 2,9 milijardi kuna za Karlovačku županiju, od toga 2,8 u mandatu ove Vlade.

Spomenuo je i mjere koje je Vlada donijela za očuvanje radnih mjesta u onim djelatnostima koje su bile pogođene zbog restriktivnih mjera te istaknuo kako je do 18. svibnja u Karlovačkoj županiji isplaćeno skoro 65 milijuna kuna naknada za radnike u županiji.

“Niz je primjera a osobito u području gospodarenja vodama gdje smo od 2016. do 2020. ukupno uložili 457 milijuna kuna za projekte vodnoga gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Ravnomjerniji regionalni razvoj

Poručio je da su na tom tragu aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

“I mi ćemo iskoristiti razdoblje koje je pred nama, dakle ovih idućih sedam godina novi europski proračun koji će nam donijeti u redovitom smislu više od 10 milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj zemlje, za kohezijsku politiku, poljoprivrednu politiku, očuvanje radnih mjesta, digitalizaciju – sve ono što želimo dodatno osnažiti na nacionalnoj razini plus još instrument za gospodarski oporavak sa dodatnih deset milijardi eura”, rekao je premijer.

“Dakle, Hrvatskoj u idućih sedam godina bit će na raspolaganju više od 20 milijardi eura kako bi se vratila na onaj put ekonomskoga zdravoga rasta kakvog smo ostvarili u manadatu naše Vlade prije ovih gospodarskih posljedica nakon pandemije Covida – 19”, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da će u tom pogledu Vlada i dalje biti snažan partner i Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji i svih gradova i općina.

Premijer Plenković rekao je i kako mu je posebno drago da su danas u Slunju koji sa svojim prirodnim ljepotama a osobito sa svojim vodama predstavlja biser ovoga kraja.

Uz premijera Plenkovića, na potpisivanju ugovora bili su i ministri Tomislav Ćorić i Tomo Medved, a zatim su sa županima i slunjskim gradonačelnikom obišli i otvoreno gradilište na obnovi prvog od dvaju starih mostova u Rastokama, u sklopu projekta “Vodene tajne Slunja“.

Samo ista mjerila prema svima

Na pitanje novinara o izjavi predsjednika Milanovića koji je danas rekao da je jučerašnja premijerova izjave kako “za sve treba imati iste aršine”, opasna i poziv na linč, Plenković je rekao kako bi mu bilo bolje da poštuje Dan državnosti, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje. “On ima zanimljive logične konstrukcije. Bilo bi mu bolje da poštuje Dan državnosti, kao predsjednik RH, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje.”

Odbacio je ocjenu da je njegova jučerašnja izjava kako očekuje da policija i DORH procesuiraju i one koji su vezani uz SDP i npr. provođenje javnih nabava za Europsku predstavnicu kulture u Rijeci. Poručio je danas kako samo treba imati ista mjerila prema svima, i tu nema pritiska.

Plenković ne smatra da mu je u izbornoj utrci ministar Ćorić “uteg”, kaže da je “šlank” te je najavio da će biti na listi u 7. izbornoj jedinici.” (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Ne vjerujem da bi ministar Ćorić potpisao nešto bez provjere

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković kazao je da ne vidi ništa sporno u odluci ministra Tomislava Ćorića o vjetroelektrani 2017. godine te da je to bilo po modelu kao i za druge vjetroelektrane.

Na pitanje zašto je bivši ministar bio protiv toga i tražio je novu studiju, Plenković je kazao da se to treba pitati bivšeg ministra.

Novinarka je kazala da po “institucijama ima dosta sumnjivih momenata poput poticaja u poljoprivredi, u ministarstvu gospodarstva..”, a premijer pak da će se sve to raščistiti.

– Ministri su odgovorni za svoj posao. Postoje jasno razlučene nadležnosti, ono o čemu odlučuje Vlada, o čemu odlučuju ministri. Ministri donose neke podzakonske akte, kao npr. pravilnike. Ne može sve Vlada donositi jer bi mi onda svaki dan imali sjednice Vlade. Sve što se treba provjeriti je provjerljivo i istinitost će se utvrditi. Ne mislim da bi ministar zaštite okoliša i energetike Ćorić potpisao bilo što a da to prethodno nije sa strukom u svom ministarstvu provjerio.

Novinari su pitali i ministra Ćorića, smatra li se utegom Vladi premijera Plenkovića, jer se njegov potpis nalazi na memorandumu o INI i dokumento o Vjetroelektrani.

– Jesam li uteg ili nisam, to će prije svega procijeniti predsjednik stranke. U posljednje tri i pol, skoro četiri godine, funkcioniram tako da je moj mandat mom predsjedniku svaki dan na raspolaganju, rekao je Ćorić na potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK).

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari