Pratite nas

Politika

Hrvatska ostaje bez novca iz EU fondova zbog Perkovića?

Objavljeno

na

Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za zakon o europskom uhidbenom nalogu unatoč tome što je u petak istekao rok za slanje odgovora u Bruxelles, izjavila je u ponedjeljak u telefonskoj izjavi za Hinu glasnogovornica EK-a Mina Andreeva i najavila da će zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.

“Po mojim saznanjima nismo dobili odgovor. Europska komisija duboko žali zbog toga što Hrvatska nije odgovorila na taj hitan poziv i zbog činjenice da se hrvatsko nacionalno zakonodavstvo promijenilo samo nekoliko dana prije pristupanja EU-u te je u suprotnosti sa zakonom EU-a o europskom uhidbenom nalogu, a to nije nevažno pitanje”, istaknula je Andreeva.

Podsjetila je da je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding na to jasno ukazala u nekoliko navrata.

“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je Andreeva.

Članak 39. predviđa “odgovarajuće mjere” od kojih bi jedna mogla biti i uskraćivanje novca iz fondova EU-a.

Glasnogovornica je najavila da će Reading također upoznati Vijeće ministara pravosuđa s hrvatskim kršenjem europskog zakonodavstva na idućem sastanku u listopadu.

EK je dala Hrvatskoj rok do 23. kolovoza da odgovori na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom.

Hrvatska je krajem lipnja donijela zakon, kolokvijalno nazvan “lex Perković” kojim primjenu europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002.

Reading je u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću koncem srpnja napisala kako ono što je Hrvatska učinila 28. lipnja, usvajanjem amandmana na zakon o europskom unidbenom nalogu, nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba ispraviti. (H)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari