Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika?

Objavljeno

na

Ima li Hrvatska već danas manje od 4 milijuna stanovnika? Gruba računica, bazirana na podacima o iseljeništvu hrvatskih građana koje objavljuju inozemni statistički zavodi te na njima utemeljenim pretpostavkama, sugerira da je odgovor vrlo vjerojatno – potvrdan.

Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje procijenjeni broj stanovnika države, koji temelji na podacima o razlici u broju umrlih i broju rođenih te službenim podacima o broju odseljenih i doseljenih.

Prema toj procjeni, Hrvatska je sredinom prošle godine imala 4,125.700 stanovnika – oko 155.000 manje nego tijekom popisa stanovništva 2011. godine, koji je prebrojio 4,280.600 stanovnika.

No, dok su podaci DZS-a o broju rođenih i umrlih visokopouzdani, podatke o iseljeništvu, koji čine bitan dio izračuna DZS-a, treba uzeti s rezervom. Kako redovito upozoravaju i u samom DZS-u, podatke o iseljeništvu naš statistički zavod dobiva od MUP-a, a oni se pak odnose samo na one iseljenike koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj. A takvi su, prema procjenama, manjina, piše Jutarnji list.

Stoga treba pomno pratiti i podatke o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo u neke druge države, o čemu pak podatke vode tamošnji statistički zavodi.

Naime, da bi ostvarili bilo koje pravo u drugim državama – od prava na rad do bilo kojeg prava iz domene socijalne skrbi – osobe moraju biti legalno prijavljene u toj državi. S druge strane, u stvarnosti ne snose nikakve posljedice činjenicom da se nisu odjavili u Hrvatskoj – čak štoviše, zadržavaju određenu razinu prava.

Stoga se može očekivati da su podaci država u koje se osobe doseljavaju pouzdaniji pa ne treba čuditi što se podaci o iseljenima hrvatskog statističkog zavoda i podaci o useljenima iz stranih statističkih zavoda ozbiljno razilaze.

Primjerice, u 2016. godini – što je zadnja godina za koju posjedujemo službene podatke – iz Hrvatske se u Njemačku, prema DZS-u, iselilo 20.432 ljudi. S druge strane, iste ih je godine, sukladno podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku doselilo 57.155.

Slične su razlike zabilježene u svim proteklim godinama. U periodu od 2011. do kraja 2016., prema DZS-u, u Njemačku se iselilo ukupno 45.455 osoba. U istom razdoblju, prema podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku ih se uselilo 206.654piše Jutarnji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Gradonačelnik Dumbović: Petrinja uskratila građevinsku dozvolu za azilantski centar

Objavljeno

na

Objavio

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović izjavio je u petak novinarima da je Grad odbio zahtjev MUP-a za građevinsku dozvolu za prihvatni centar za azilante u nekadašnjem prognaničkom naselju Maloj Gorici te je istaknuo kako se na području Petrinje ne može graditi nešto što nije prihvatljivo za grad.

Danas nakon odlaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović iz Petrinje, gradonačelnik Dumbović (Reformisti) je novinarima na upit o izgradnji azilantskog prihvatnog centra rekao kako je Grad odbio zahtjev MUP-a za građevinsku dozvolu za taj centar.

“Jutros sam dobio informaciju od svoje pročelnice da zahtjev za građevinskom dozvolom nije potpun i mi smo taj zahtjev odbili“, rekao je Dumbović.

Na pitanje hoće li grad Petrinja naknadno ipak izdati građevinsku dozvolu, kada se kompletira, Dumbović je odgovorio: “Država može rješenjem ministra donijeti građevinsku dozvolu, može to učiniti i županija, no svima želim dati do znanja da se na području Petrinje ne može nešto graditi što nije prihvatljivo za grad.”

Rekao je kako on kao čovjek i bivši prognanik suosjeća s prognanicima koji dolaze u Hrvatsku. “Ipak, ne može Petrinja biti hrvatska destinacija za sve probleme, najprije prognanike, a zatim i odlagalište nuklearnog otpada. Proganici u Hrvatsku dolaze bez reda, bez dokumenata. Mi ne želimo da kroz Petrinju ide taj vlak bez voznog reda, ako netko ispadne iz njega, ostane ovdje”, istaknuo je Dumbović i dodao kako žele vlak s voznim redom, da znaju tko dolazi i zašto dolazi.

Ponovio je kako “osobno nema ništa protiv nikoga” i da je Petrinja otvoreni grad. “No, problem je u tome što im nam kažu da će netko doći k nama, a tko, zašto i koliko će ostati, ništa o tome ne znamo”, dodao je.

“Moja slika je izašla na svim portalima sa slikom mudžahedina. Mene su unuci pitali: ‘Deda, jel’ ti to dovodiš mudžahedine?’ To za mene nije prihvatljivo jer se stvara slika da o prognanicima u Petrinji odlučuje gradonačelnik, a ne odlučuje ama baš ništa”, rekao je novinarima gradonačelnik Dumbović.

Istaknuo je kako želi da o izgradnji prihvatilišta za azilante na području Petrinje odluče Petrinjci, da se njih pita.

“Petrinja je u Domovinskom ratu platila golemu cijenu i nećemo nikome dopustiti da se prema našem gradu vodi politika ‘daleko od oka, daleko od srca’, da netko po karti pokaže prstom i kaže: tu će biti prognaničko naselje, bez da se nas pita. Nas Petrinjce treba se pitati o tome”, zaključio je Darinko Dumbović.

U petrinjskim oporbenim krugovima zamjerili su gradonačelniku Dumboviću da se navodno građanima iza leđa s državom dogovarao o projektu migrantskog naselja, a zbog iznesenih optužbi, Dumbović je podnio jednu kaznenu prijavu za klevetu.

Samostalni sektor MUP-a za schengensku koordinaciju i fondove EU donio je u srpnju odluku o dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta ‘Uspostava infrastrukture i jačanje kapaciteta Prihvatilišta za tražitelje azila u Maloj Gorici u okviru Fonda za azil, migraciju i integraciju’, objavio je današnji “Jutarnji list”.

(Hina)

 

Hrvoje Zekanović: Tisuće migranata sutra u Petrinji!?

 

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari