Pratite nas

Hrvatska pala na ljestvici svjetske konkurentnosti, gora i od Ruande

Objavljeno

na

I ŠESTU godinu zaredom na prvom mjestu ljestvice konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma nalazi se Švicarska. Hrvatska je ove godine pala za dva mjesta i nalazi se na 77. mjestu.
scroatiawef

Globalno je gospodarstvo suočeno s rizicima, premda središnje banke godinama vode labavu monetarnu politiku, jer zemlje ne uspijevaju provesti strukturne reforme nužne za poticanje rasta, stoji u novom izvješću WEF-a, poznatog po okupljanju političara i poslovnih ljudi jednom godišnje u alpskom odmaralištu Davosu.

Ta institucija jednom godišnje objavljuje i izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 144 zemlje svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.

U izvješću se konkurentnost definira kao “skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje”, a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.

Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom. Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva šestu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovitosti, inovativnosti i makroekonomskoj stabilnosti. Kao rizik konkurentnosti Švicarske, u izvješću se navode poteškoće kompanija i institucija u pronalaženju talentiranih ljudi nužnih za zadržavanje visoke inovativnosti.

Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su se na treće mjesto probile Sjedinjene Američke Države, koje su lani bile na 5. mjestu. Finska je pala s lanjskog 3. na 4. mjesto, a slijedi Njemačka, koja je skliznula s lanjskog 4. mjesta, dok je na 6. mjestu Japan, koji je napredovao tri mjesta. Hong Kong je zadržao 7., a Nizozemska 8. mjesto, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 9. mjesto. Na 10. mjestu ove je godine Švedska, koja je lani bila na 6. mjestu.

Hrvatska pala, a Makedonija napredovala za 10 mjesta!

Nakon što je lani napredovala s 81. na 75. mjesto, na novoj je listi Hrvatska skliznula na 77. mjesto, s prosječnom ocjenom od 4,13, kao i lani. Usporedbe radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,70 od ukupno sedam.

Hrvatska, najnovija prinova u obitelji EU, je na 77. mjestu druga najbolje plasirana zemlja u jugoistočnoj Europi, navodi se u izvješću. Ističe se kako zemlja ima solidnu infrastrukturu, posebice po pitanju cesta i električne energije, i koristi od relativno visoke razine obrazovanja, iako je kvalitetu obrazovnog sustava potrebno poboljšati. Hrvatske tvrtke i građani koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) vrlo široko u usporedbi s regijom, a zemlja je otvorena za vanjsku trgovinu, s niskim carinama i dobrim carinskim postupcima.

Kako bi napredovala, Hrvatska će morati nastaviti s jačanjem svog institucionalnog okvira i poticati učinkovitost tržišta roba i usluga, navodi se u izvješću WEF-a. Ističe se i kako prema izjavama poslovnih ljudi, na domaćem tržištu dominira nekoliko tvrtki, a porezi predstavljaju teret, premda su niski u međunarodnoj usporedbi. Država će se također trebati usredotočiti na jačanje svog makroekonomskog okruženja, koje je i dalje opterećeno relativno visokim proračunskim deficitom, navodi se u izvješću.

Kako će Hrvatska idućih godina prelaziti u fazu razvoja poticanog inovacijama, tako će morati početi provoditi mjere koje potiču tvrtke na inovacije. Trenutno je poslovni kapacitet za inovacije nizak, smatraju poduzetnici, premda se istraživački instituti ocjenjuju povoljnije, dok je stopa patentiranja u zemlji umjereno snažna, navodi se u izvješću WEF-a.

Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Mađarska na 60. mjestu, dok je lani bila 63. Makedonija je napredovala sa 73. na 63. mjesto, dok je Crna Gora ostala na 67. mjestu, a Slovenija pala sa 62. na 70. mjesto liste. Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, dok Bosne i Hercegovine, koja je lani bila na 87. mjestu, nema na najnovijoj listi Svjetskog gospodarskog foruma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Diljem BiH Hrvati obilježili žrtvu Vukovara i uspostave Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Paljenjem svijeća i molitvama diljem Bosna i Hercegovine obilježen je spomen na Vukovarsku žrtvu, ali i stradanje Hrvata u toj zemlji te uspostavu Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja je utemeljena zbog obrane od predstojeće agresije istoga dana kada je i pao Vukovar.

Duž Vukovarske ulice u Mostaru građani su upalili svijeće, a svećenici iz crkve svetog Mateja nakon mise poveli su procesiju s upaljenim svijećama koja se u molitvi zaustavila ispred središnjeg križa za žrtve Vukovara. Priključili su im se ondje brojni Hrvati i vjernici te su se pomolili za žrtve ubijene 1991. u tome gradu na Dunavu.

Nakon molitve u Vukovarskoj ulici u Mostaru, mladež udruge Troplet je na brdu Humu iznad Mostara, podno Jubilejskog križa upalila 27 velikih svijeća odajući poštovanje žrtvi Vukovara i sjećanje na 27 godina od uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Diljem Bosne i Hercegovine noću na nedjelju i u samu nedjelju zapaljene su svijeće u sklopu akcije ‘Večer sjećanja’, a veliki broj Hrvata iz BiH otputovao je u Vukovar. Svijeće su zapaljene u Širokom Brijegu, Čapljini, Čitluku, Žepču, Orašju i brojnim drugim središtima.

Kako su priopćili iz Mladeži HDZ-a BiH koja je pokrenula akciju „Večer sjećanja“ je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara prije 27 godina krenula i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

”Snaga i zajedništvo koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u „Večeri sjećanja“ prisjećamo zajedničke žrtve koju je hrvatski narod prošao prije 27 godina”, priopćili su iz te organizacije.

Predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić istaknuo je da je Herceg Bosna 1991. godine osnovana u trenutku pada Vukovara i dok su trajali napadi tzv. JNA na Hrvatsku s područja Bosne i Hercegovine na što tadašnje vlasti nisu imale nikakva odgovora.

”S velikog područja BiH napadana je Republika Hrvatska, a odgovora na neke stvari, poput uništenja sela Ravno, jednostavno nije bilo i HVO i Herceg Bosna su se tu pojavili kao povijesna nužnost”, istaknuo je Šoljić.

Hrvati su odigrali ključnu ulogu za neovisnost Bosne i Hercegovine, a bošnjačka politika danas pokušava sotonizirati Herceg Bosnu, rekao je Šoljić koji u tome vidi hegemonističku želju za obespravljivanjem Hrvata.

“Bošnjacima i Sarajevu Herceg Bosna nije smetala dok su im Hrvati trebali. Kad je trebalo proglasiti neovisnu BiH, nije im smetala ni u državnom parlamentu niti na referendumu o neovisnosti BiH koji je uspio zahvaljujući Hrvatima”, rekao je Šoljić.

(Hina)

 

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari