Pratite nas

Hrvatska pala na ljestvici svjetske konkurentnosti, gora i od Ruande

Objavljeno

na

I ŠESTU godinu zaredom na prvom mjestu ljestvice konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma nalazi se Švicarska. Hrvatska je ove godine pala za dva mjesta i nalazi se na 77. mjestu.
scroatiawef

Globalno je gospodarstvo suočeno s rizicima, premda središnje banke godinama vode labavu monetarnu politiku, jer zemlje ne uspijevaju provesti strukturne reforme nužne za poticanje rasta, stoji u novom izvješću WEF-a, poznatog po okupljanju političara i poslovnih ljudi jednom godišnje u alpskom odmaralištu Davosu.

Ta institucija jednom godišnje objavljuje i izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 144 zemlje svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.

U izvješću se konkurentnost definira kao “skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje”, a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.

Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom. Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva šestu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovitosti, inovativnosti i makroekonomskoj stabilnosti. Kao rizik konkurentnosti Švicarske, u izvješću se navode poteškoće kompanija i institucija u pronalaženju talentiranih ljudi nužnih za zadržavanje visoke inovativnosti.

Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su se na treće mjesto probile Sjedinjene Američke Države, koje su lani bile na 5. mjestu. Finska je pala s lanjskog 3. na 4. mjesto, a slijedi Njemačka, koja je skliznula s lanjskog 4. mjesta, dok je na 6. mjestu Japan, koji je napredovao tri mjesta. Hong Kong je zadržao 7., a Nizozemska 8. mjesto, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 9. mjesto. Na 10. mjestu ove je godine Švedska, koja je lani bila na 6. mjestu.

Hrvatska pala, a Makedonija napredovala za 10 mjesta!

Nakon što je lani napredovala s 81. na 75. mjesto, na novoj je listi Hrvatska skliznula na 77. mjesto, s prosječnom ocjenom od 4,13, kao i lani. Usporedbe radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,70 od ukupno sedam.

Hrvatska, najnovija prinova u obitelji EU, je na 77. mjestu druga najbolje plasirana zemlja u jugoistočnoj Europi, navodi se u izvješću. Ističe se kako zemlja ima solidnu infrastrukturu, posebice po pitanju cesta i električne energije, i koristi od relativno visoke razine obrazovanja, iako je kvalitetu obrazovnog sustava potrebno poboljšati. Hrvatske tvrtke i građani koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) vrlo široko u usporedbi s regijom, a zemlja je otvorena za vanjsku trgovinu, s niskim carinama i dobrim carinskim postupcima.

Kako bi napredovala, Hrvatska će morati nastaviti s jačanjem svog institucionalnog okvira i poticati učinkovitost tržišta roba i usluga, navodi se u izvješću WEF-a. Ističe se i kako prema izjavama poslovnih ljudi, na domaćem tržištu dominira nekoliko tvrtki, a porezi predstavljaju teret, premda su niski u međunarodnoj usporedbi. Država će se također trebati usredotočiti na jačanje svog makroekonomskog okruženja, koje je i dalje opterećeno relativno visokim proračunskim deficitom, navodi se u izvješću.

Kako će Hrvatska idućih godina prelaziti u fazu razvoja poticanog inovacijama, tako će morati početi provoditi mjere koje potiču tvrtke na inovacije. Trenutno je poslovni kapacitet za inovacije nizak, smatraju poduzetnici, premda se istraživački instituti ocjenjuju povoljnije, dok je stopa patentiranja u zemlji umjereno snažna, navodi se u izvješću WEF-a.

Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Mađarska na 60. mjestu, dok je lani bila 63. Makedonija je napredovala sa 73. na 63. mjesto, dok je Crna Gora ostala na 67. mjestu, a Slovenija pala sa 62. na 70. mjesto liste. Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, dok Bosne i Hercegovine, koja je lani bila na 87. mjestu, nema na najnovijoj listi Svjetskog gospodarskog foruma.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari