Pratite nas

Hrvatska pala na ljestvici svjetske konkurentnosti, gora i od Ruande

Objavljeno

na

I ŠESTU godinu zaredom na prvom mjestu ljestvice konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma nalazi se Švicarska. Hrvatska je ove godine pala za dva mjesta i nalazi se na 77. mjestu.
scroatiawef

Globalno je gospodarstvo suočeno s rizicima, premda središnje banke godinama vode labavu monetarnu politiku, jer zemlje ne uspijevaju provesti strukturne reforme nužne za poticanje rasta, stoji u novom izvješću WEF-a, poznatog po okupljanju političara i poslovnih ljudi jednom godišnje u alpskom odmaralištu Davosu.

Ta institucija jednom godišnje objavljuje i izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 144 zemlje svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.

U izvješću se konkurentnost definira kao “skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje”, a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti.

Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom. Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva šestu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovitosti, inovativnosti i makroekonomskoj stabilnosti. Kao rizik konkurentnosti Švicarske, u izvješću se navode poteškoće kompanija i institucija u pronalaženju talentiranih ljudi nužnih za zadržavanje visoke inovativnosti.

Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su se na treće mjesto probile Sjedinjene Američke Države, koje su lani bile na 5. mjestu. Finska je pala s lanjskog 3. na 4. mjesto, a slijedi Njemačka, koja je skliznula s lanjskog 4. mjesta, dok je na 6. mjestu Japan, koji je napredovao tri mjesta. Hong Kong je zadržao 7., a Nizozemska 8. mjesto, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 9. mjesto. Na 10. mjestu ove je godine Švedska, koja je lani bila na 6. mjestu.

Hrvatska pala, a Makedonija napredovala za 10 mjesta!

Nakon što je lani napredovala s 81. na 75. mjesto, na novoj je listi Hrvatska skliznula na 77. mjesto, s prosječnom ocjenom od 4,13, kao i lani. Usporedbe radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,70 od ukupno sedam.

Hrvatska, najnovija prinova u obitelji EU, je na 77. mjestu druga najbolje plasirana zemlja u jugoistočnoj Europi, navodi se u izvješću. Ističe se kako zemlja ima solidnu infrastrukturu, posebice po pitanju cesta i električne energije, i koristi od relativno visoke razine obrazovanja, iako je kvalitetu obrazovnog sustava potrebno poboljšati. Hrvatske tvrtke i građani koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) vrlo široko u usporedbi s regijom, a zemlja je otvorena za vanjsku trgovinu, s niskim carinama i dobrim carinskim postupcima.

Kako bi napredovala, Hrvatska će morati nastaviti s jačanjem svog institucionalnog okvira i poticati učinkovitost tržišta roba i usluga, navodi se u izvješću WEF-a. Ističe se i kako prema izjavama poslovnih ljudi, na domaćem tržištu dominira nekoliko tvrtki, a porezi predstavljaju teret, premda su niski u međunarodnoj usporedbi. Država će se također trebati usredotočiti na jačanje svog makroekonomskog okruženja, koje je i dalje opterećeno relativno visokim proračunskim deficitom, navodi se u izvješću.

Kako će Hrvatska idućih godina prelaziti u fazu razvoja poticanog inovacijama, tako će morati početi provoditi mjere koje potiču tvrtke na inovacije. Trenutno je poslovni kapacitet za inovacije nizak, smatraju poduzetnici, premda se istraživački instituti ocjenjuju povoljnije, dok je stopa patentiranja u zemlji umjereno snažna, navodi se u izvješću WEF-a.

Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Mađarska na 60. mjestu, dok je lani bila 63. Makedonija je napredovala sa 73. na 63. mjesto, dok je Crna Gora ostala na 67. mjestu, a Slovenija pala sa 62. na 70. mjesto liste. Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, dok Bosne i Hercegovine, koja je lani bila na 87. mjestu, nema na najnovijoj listi Svjetskog gospodarskog foruma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin: Rušenje ruskog zrakoplova splet je tragičnih i nesretnih okolnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da je rušenje ruskog vojnog zrakoplova u blizini Sirije rezultat niza tragičnih i nesretnih okolnosti.

Rusko ministarstvo obrane je potvrdilo da je zrakoplov srušila sirijska protuzračna obrana, ali da je za incident indirektno odgovoran Izrael, obrazloživši da su izraelski zrakoplovi koji su djelovali u blizini doveli ruski zrakoplov u opasnost.

Putin je svojim izjavama ublažio kritike Rusije na račun Izraela, iako je dodao da Rusija mora pomnije utvrditi što se desilo. U ovom se slučaju najvjerojatnije radi o nizu tragičnih, nesretnih okolnosti, jer izraelski zrakoplov nije oborio naš zrakoplov. No, svakako moramo najozbiljnije utvrditi što se dogodilo, kazao je Putin.

Na pitanje kako će Rusija odgovoriti na taj incident, tj. hoće li biti mjera odmazde, Putin je kazao da će se poduzeti mjere koje će još više jamčiti sigurnost ruskog vojnog osoblja i i objekata u Siriji. Bit će to mjere koje će svi zapaziti, kazao je Putin.

Izrael žali zbog rušenja ruskog zrakoplova, okrivljuje Asada i Iran

Izrael je izrazio žaljenje zbog pogibije petnaestero članova posade ruskog vojnog zrakoplova koji je greškom srušila sirijska protuzračna obrana ciljajući izraelske zrakoplove, ali krivnju prebacuje na sirijski režim i njegove saveznike.
Izraelska vojska je također u priopćenju zanijekala da su se njezini zrakoplovi, koji su tada bili u akciji u Siriji, poslužili ruskim zrakoplovom kao štitom kako bi izbjegli sirijsku vatru, kako tvrde ruski dužnosnici.

U priopćenju koje je prva javna reakcija Izraela na taj događaj koji se dogodio sinoć, izraelska vojska tvrdi da su njezini zrakoplovi napali sirijsku vojnu metu odakle se isporučivalo sustave za proizvodnju snajperskih puški šijitskom Hezbolahu u Libanonu iza kojeg stoji Iran. Izrael smatra da je Asadov režim, čija je vojska srušila ruski zrakoplov, u cijelosti odgovoran za taj incident, priopćila je izraelska vojska.

Umirovljeni francuski general Jean-Paul Palomeros, bivši zapovjednik glavnog stožera francuskog ratnog zrakoplovstva, kazao je za France Presse kako smatra da je za pad ruskog zrakoplova kriva pogreška u komunikaciji između dvoje saveznika i ne vjeruje da se izraelski zrakoplov “zakamuflirao” u njegov radarski signal kako je ranije objavila Moskva.

(Hina)

Rusija zaprijetila Izraelu osvetom zbog srušenog zrakoplova nad Sirijom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prešućena, krvava akcija ‘UNA’: Tko je krivac za smrt 49 vrhunskih specijalaca, mjesec i pol nakon ‘Oluje’?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vojska 18. rujna 1995. pokrenula je operaciju Una u kojoj je nasilnim prijelazom rijeka Une i Save pokušala ovladati područjem Bosanskog Novog, Bosanske Dubice i Bosanske Kostajnice te planinom Prosara i spojiti se s 5. korpusom Armije BiH.

Za napad su angažirane snage zbornih područja Zagreb i Bjelovar, 1. i 2. gardijske brigade te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i mornarica.

Operacija je počela u 9 sati i unatoč brojnim teškoćama pripadnici 1. i 2. brigade uspjeli su na prostoru Bosanske Dubice i Bosanskog Novog napraviti mostobran.

Na ostalim mjestima prijelaz nije uspio, a neprijatelj je brzo konsolidirao i ojačao snage te uz pomoć avijacije počeo potiskivati hrvatske snage nanoseći im velike gubitke pa je operacija prekinuta. Hrvatski vojnici uz jaku paljbu, u gustoj magli i po nabujaloj rijeci vraćali su se na hrvatsku stranu uz nove gubitke.

Zbog neuspjeha, koji je brzo zataškan, kažnjen je jedino general Vinko Vrbanc. On je potpisao zapovijed za napad u ime Načelnika Glavnog stožera, Zvonimira Červenka koji se nije slagao s brzim pokretanjem operacije.

Naime, od izdavanja direktive do početka napada proteklo je samo 16 sati, što je bilo prekratko vrijeme za pripremu i mobilizaciju ljudstva koje je dijelom bilo na godišnjim odmorima. Pogibeljnim se pokazalo i podcjenjivanje suparnika, a bilo je još uzroka neuspjeha.

Za prijelaz Une, koji se odvijao pri velikoj brzini rijeke zbog čega je dio čamaca bio neupotrebljiv dok ih se nekoliko prevrnulo, nisu izabrana odgovarajuća mjesta, a osim toga čitava je operacija u brojnim segmentima kasnila pa je izgubljen faktor iznenađenja.

Nakon tragedije na Kupi 1991., Hrvatska vojska još jednom je platila visoku cijenu zbog pokušaja najtežeg oblika napada, nasilnim prelaskom rijeke.

Više od 40 poginulih i nestalih, od čega je čak 26 poginulih pripadnika 2. gardijske brigade, te više od 100 ranjenih bili su preveliki gubici za pobjedničku vojsku nakon briljantno izvedene operacije Oluja.

Uz to, srpska strana pretrpjela je veliku materijalnu štetu, a zbog brojnih poginulih civila hrvatska strana optužuje se za ratni zločin, iako nije jasno zašto iz područja borbenih djelovanja civili nisu evakuirani?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari