Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska plaža Stiniva proglašena najljepšom u cijeloj Europi

Objavljeno

na

Viška plaža Stiniva najljepša je europska plaža po izboru čitatelja portala “European Best Destinations”, izvijestili su iz Glavnog uredaHrvatske turističke zajednice (HTZ).

[ad id=”93788″]

Plaža Stiniva na otoku Visu zauzelo je prvo mjesto i iza sebe ostavila najpoznatije španjolske, portugalske i grčke plaže, navodi se u priopćenju.

“Nakon što je Zagreb dobio priznanje za najbolji advent, Zadar za najbolju europsku destinaciju te nakon što je park Maksimir uvršten na popis najboljih europskih gradskih parkova, proglašenje Stinive najljepšom europskom plažom predstavlja dodatno veliko priznanje za hrvatski turizam”, ističu iz HTZ-a.

Objašnjava se kako u izboru najbolje plaže stručni žiri portala kreira popis s gotovo 300 najboljih i najljepših europskih plaža, a zatim više od 10 tisuća turista svojim glasovima odabire najbolje plaže.

Ove je godine upravo hrvatska plaža osvojila najviše glasova i zauzela sam vrh popisa 15 najljepših plaža u Europi – Stinivu je na popis top 15 europskih plaža uvrstilo čak 88 posto ispitanika, dok je njih 66 posto hrvatsku plažu stavilo na prvo mjesto, ističu iz HTZ-a.

Plaža Stiniva opisana je kao idilično mjesto za kupanje u kristalno čistom moru koje zauvijek ostaje u sjećanju. Također je naglašeno kako je plaža dobro prometno povezana te kako je zbog prirodne hladovine pogodna i za obitelji s malom djecom.

Direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić ističe kako ga izuzetno veselemeđunarodna priznanja i nagrade koje su rezultat izbora pojedinaca koji vole putovanja i turizam općenito. “Upravo su oni najveće mjerilo kvalitete i uspješnosti pojedine destinacije. Siguran sam kako su osvojene nagrade dovoljno jak pokazatelj prepoznatljivosti Hrvatske kao kvalitetne turističke destinacije među europskim turistima”, rekao je Ivičić u povodu najnovijeg priznanja.

Inače, portal “European Best Destinations” europska je organizacija sa sjedištem uBruxellesu, a glavne aktivnosti organizacije uključuju promicanje europske kulture i turizma. Obraćajući se publici putem online kanala, portal ima važnu ulogu u promicanju Europe kao broj jedan destinacije u svijetu, a ujedno nudi i turističke informacije za više od 355 europskih destinacija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

22. veljače – Dan hrvatske glagoljice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Sa zadovoljstvom sam se pridružila vrijednoj inicijativi Instituta za jezik i jezikoslovlje da se današnji dan, 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice, sa željom da se šira javnost podsjeti na važnost tog pisma i njegova udjela u izgradnji naše kulture i identiteta.

Glagoljica je pismo hrvatskog naroda u kojem se simbolično zrcali burna povijest naše domovine, stoljećima izložene različitim kulturološkim prepletima i utjecajima. Glagoljicom su ispisani neki od naših najvažnijih, a sigurno i najstarijih kulturnih spomenika, liturgijskih knjiga i natpisa.

Današnji dan podsjeća nas stoga na važnost tog osobitog dijela našega identiteta kao poticaj korištenja glagoljice u promociji hrvatske nacionalne kulture i države, komentirala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović

O glagoljici

Što je glagoljica?

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskimkrajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Kako je glagoljica dobila ime?

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivala ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. Udubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju sepresbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

Postanak glagoljice

O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Kada su Hrvati stigli na prostore današnje Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi, dakle manji broj školovanih ljudi, pisao jelatinskim jezikom koji se bilježi latinicom.

Iz tih najranijih vremena boravka na našemu tlu, sačuvani su brojni spomenici pisani na latinici i na latinskom jeziku. Oni svjedoče da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije – latinskim.

Latinski jezik dugo je bio jezik službene komunikacije Hrvata. Čak i nakon prevlasti hrvatskoga jezika u pismenosti i književnosti u Hrvatskoj su usporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni, diplomatski, znanstveni, književni i drugi tekstovi, osobito od 14. do polovice 19. st. Latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do1847. kada je hrvatski jezik na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog proglašen je službenim jezikom.
Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu, svjedoči Ćrnorizac Hrabar, služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom tzv. runskog pisma.

Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9. st., nakon dolaska Ćirilovih i Metodovih  učenika, koji su širili kršćanstvo među Slavenima na jednom tadašnjem slavenskom jeziku – staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima bio razumljiv jezik jer razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo proširile knjige na tom jeziku.

U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru. Uskoro su i na hrvatskome jeziku pisani tekstovi, u kojima je ostao tek pokoji trag staroslavenštine.

Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č, ć, š, ž, đ…Konstantin (Ćiril) je u 9.stoljećuza potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno pismo – GLAGOLJICU.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. u Mlecima pred svećenstvom zagovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II odobrio  Glagoljaško bogoslužje– tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio svećenike glagoljaše, koji poučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Vrste glagoljice

Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.

GlagolicaSquareRound2Azbuka

Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih dvaju grafema – az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro, jest, živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Osim toga, svako je slovo imalo brojnu vrijednost. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova ili pak točkom ispred i iza slova. (GAO)

 

Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Na Slunju provedena vježba ‘Vulkan 19/1’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

Na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” u Slunju u srijedu, 20. veljače 2019. održana je završna vježba s bojevim gađanjem Vulkan 19/1, koja je sastavni dio završnog ocjenjivanja borbene spremnosti 4. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti u Borbenoj grupi pod zapovjedništvom SAD-a (4. HRVCON eFPBG-USA) prije upućivanja u NATO aktivnost u Republici Poljskoj, priopćio je MORH

Glavninu snaga 4. HRVCON-a čine pripadnici Topničko-raketne pukovnije Hrvatske kopnene vojske uz pridodane pripadnike iz Zapovjedništva za potporu, Glavnog stožera i Pukovnije vojne policije, a u NATO aktivnost u Republiku Poljsku će se uputiti tijekom travnja.

Ocjenjivanje je počelo 18. veljače procjenjivanjem planova te personalne i logističke spremnosti postrojbe za provedbu zadaće, a nastavilo se 19. i 20. veljače ocjenjivanjem “In Field”, gdje su se ocjenjivale taktike, tehnike i postupci postrojbe u realnim situacijama.

Bitnica SVLR 122 mm prikazala je i demonstrirala zadaće: izrada OPORD i ostalih planskih dokumenata za provedbu zadaće, uspostava elemenata zapovijedanja i nadzora, provedba razmještaja u/iz područja operacija, kretanje do topničkog područja, priprema za borbena djelovanja, provedba vatrene potpore, provedba operacija borbeno – servisne potpore, provedba zapovjedanja i nadzora i provedba zadaća sukladno matrici zahtjevanih sposobnosti.

Uz navedene, prikazane su sposobnosti preživljavanja (zaštita snaga, NKB zaštita, C-IED), sposobnost provedbe svih logističkih funkcija (održavanje, promet, opskrba i zdravstvena potpora) te uspostava i uporaba komunikacijsko-informacijskih sustava za vrijeme planiranja, pripreme i provedbe zadaće.

“Nakon demonstriranih sposobnosti 4. HRVCON-a eFP BG-USA, ocjenjivački tim HKoV-a ocijenio je kako su kandidati sastavnice 4. HRVCON-a borbeno spremni za upućivanje u područje NATO vođene aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u sklopu borbene grupe predvođene snagama Sjedinjenih Američkih Država u Republici Poljskoj.

Kandidati za upućivanje u aktivnost tijekom ocjenjivanja iskazali su iznimnu profesionalnost i predanost u provedbi zadaće te su pokazali da će na prostoru Republike Poljske u sklopu Borbene grupe dostojno predstavljati Republiku Hrvatsku i Oružane snage RH”, rekao je čelnik ocjenjivačkog tima pukovnik Karlo Krešić iz Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV-a “Fran Krsto Frankopan”.

Čelnik tima Glavnog stožera OSRH za nadzor ocjenjivačkog tima brigadir Mijo Kožić nakon završnog bojevog gađanja bitnice SVLR 122 mm naglasio je: “Na ovom ocjenjivanju u potpunosti je primijenjen NATO sustav ocjenjivanja borbene spremnosti za kopnene snage – CREVAL, koji je proveo ocjenjivački tim HKoV-a ojačan s ocjenjivačima iz ZzP-a i PVP-a.

Ovim ocjenjivanjem dokazali smo da je sustav spremnosti OSRH interoperabilan s NATO standardima Savezničkog zapovjedništva za operacije, a certificirane CREVAL ocjenjivače borbene spremnosti želim pohvaliti za zahtjevan i naporan rad. Svi dokumenti ocjenjivačkog tima su izrađeni kvalitetno i prema propisima za upućivanje naših postrojbi u NATO ojačanu prednju prisutnost”.

Zadovoljstvo nakon završnog bojevog gađanja iskazao je i zapovjednik 4. HRVCON-a bojnik Predrag Srđenović, rekavši kako je to vrhunac provjere spremnosti i obučavanja pripadnika kontingenta koje je započelo u listopadu prošle godine.

“Pripadnici 4. HRVCON-a su spremni, a tijekom protekla dva dana su pokazali svoju visoku motiviranost i profesionalan odnos. Zadovoljan sam onime što su pokazali tijekom vježbe, a svoju profesionalnost u izvršavanju zadaća najbolje će iskazati u Republici Poljskoj u međunarodnom okružju”, zaključio je bojnik Srđenović.

Foto: MORH / T. Brandt

 

Osnivanjem cyber zapovjedništva Hrvatska ulazi u četvrtu dimenziju ratovanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari