Pratite nas

Gospodarstvo

Hrvatska pošta i DHL potpisali ugovor o suradnji

Objavljeno

na

Hrvatska pošta i DHL započinju s novom poslovnom suradnjom u dostavi paketa. Uime Hrvatske pošte ugovor s njemačkim logističarom potpisao je 23. kolovoza u njemačkom gradu Bonnu Ivan Čulo, direktor Društva.

Suradnja se odnosi prije svega na B2C segment paketnog poslovanja u digitalnom okružju koje u cijeloj EU zbog internetske trgovine bilježi znatan rast, navode iz Hrvatske pošte.

Hrvatska pošta ovom suradnjom kao ekskluzivni partner postaje dijelom DHL-ove mreže Parcel Connect koja trenutačno obuhvaća 26 europskih zemalja. Time smo ispunili stroge kriterije kakvoće i tehnologije nužne za provedbu ovog projekta što je svakako važna potvrda kvalitete rada Hrvatske pošte te je ujedno i priznanje svim
zaposlenicima naše tvrtke čiji su rad, znanje i proaktivnost rezultirali time da smo poželjan međunarodni partner.

Za krajnje korisnike usluga Hrvatske pošte ova suradnja konkretno znači brzu i kvalitetnu uslugu te mogućnost online praćenje pošiljaka u realnom vremenu. Za Hrvatsku poštu ova suradnja ujedno znači povećanje kvalitete usluga na poštanskom tržištu.

Razvojna Strategija Pošta2022., uz širenje logističkih kapaciteta i ulazaka u nove tržišne niše, bazira se na razvoju temeljne djelatnosti i znanja jer kao društveno odgovorno poduzeće Hrvatska pošta ima u fokusu afirmativnu kompanijsku kulturu. Ovom suradnjom otvaramo još jedno poglavlje u ostvarenju naše misije, a to je da smo građanima na usluzi, priopćeno je iz Hrvatske Pošte.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB – Na redovitoj skupštini usvojeno Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB
foto: kamenjar.com

U sjedištu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg ­Bosne d.d. Mostar, danas je održana 33. skupština Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar na kojoj je predsjedavala Jasmina Pašić, punomoćnica Vlade Federacije BiH u ime državnoga kapitala BiH.

Na toj redovitoj skupštini usvojeno je Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2017. godinu, koje uključuje Izvješće o poslovanju za I.-XII. mj. 2017. godine i Izvješće neovisnoga revizora za godinu 2017. godine, te izvješća o radu Nadzornoga odbora Društva i Odbora za reviziju Društva za 2017. godinu, priopćeno je iz Elektroprivrede HZHB.

Sva su izvješća jednoglasno usvojena nakon što je izvršni direktor za ekonomske poslove Anto Tutiš dao detaljna obrazloženja za Izvješće o poslovanju za I-XII. mjeseci 2017. istaknuvši: Društvo je uspješno poslovalo u 2017. godini, ostvarivši dobit u iznosu od 237.441,00 KM. Proizvedeno je 1.287 GWh, što je manje od planiranoga za 18,26 %. Dakle, i pored prošlogodišnjih nepovoljnih vremenskih uvjeta i slabije hidrologije, Društvo je pozitivno poslovalo.

Na tržištu električne energije nabavljeno je 762 GWh, što je u odnosu na planirano više za 258 %, dok je prodaja električne energije na tržištu u 2017. godini bila 429 GWh, odnosno 9 % više od plana, prodaja susjednim elektroprivredama iznosila je 167,48 GWh električne energije. Gubici električne energije na mreži distribucije iznosili su 10,42 % od preuzete električne energije.

Ukupan stupanj naplate ostvaren je u iznosu od 97 %, odnosno 101,42 % za kupce na distribucijskoj mreži, 113,98 % za kupce na 110/220 kV i 86 % ostala prodaja na tržištu. Na dan 31. prosinca 2017. godine u Društvu je bilo zaposleno 2.142 radnika, što je sukladno Poslovnom planu. Na Skupštini je istaknuto da je pozitivno mišljenje neovisnoga revizora, a financijska je uspješnost i novčani tokovi EPHZHB-a za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Predsjednik Nadzornoga odbora Društva Božo Perić dao je detaljno obrazloženje Izvješća o radu Nadzornoga odbora Društva za 2017. godinu, dok je Izvješće o radu Odbora za reviziju Društva za 2017. godinu nazočnima detaljno obrazložio predsjednik Odbora za reviziju Društva Vedran Smiljanić. Dobit u iznosu od 237.441,00 KM ostvarena u 2017. godini, usmjerava se na pokrivanje gubitka iz ranijih godina, zaključeno je na Skupštini. (Večernji List)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hoće li Hrvatska uvoziti radnu snagu iz ‘trećih zemalja’!?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je hrvatska Vlada prošlog tjedna gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati od 15 do 20 tisuća radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018., najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine, piše Hina.

Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, priopćili su iz HGK-a.

Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje.

– S obzirom na to da se Hrvatska suočava s demografskim i gospodarskim trendovima, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike. Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada – kaže Gregurović. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH.

– Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu – kazao je. Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno RH treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

– Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira na to što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih – da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možemo ponuditi veće plaće Bugarima – rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori