Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska pravoslavna crkva podržala kanonizaciju Stepinca: SPC neka šuti

Objavljeno

na

Hrvatska pravoslavna crkva dala je potporu za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca i uputila oštru kritiku na miješanje Srpske pravoslavne crkve po tom pitanju.

Autokefalne crkve samostalo odlučuju koga i kada kanonizirati. Tako je 5. svibnja 2014. Sveti sinod Europske pravoslavne crkve prema našem prjedlogu donio odluku o proglašenju svetim patrijarha Germogena, ne tražeći mišljnje bilo koje crkve. U proljeće 2015., s velikim iznenađenjem saznali smo da je SPC uputila pismo papi Franji u kojem daje mišljenje protiv kanonizacije bl. Stepinca. Ovakvo pismo je neprihvatljivo, osobito kad znamo da u doba II. Svjetskog rata SPC nije djelovala u Hrvatskoj, a kako sada djeljuje, detaljno je opisao prof. Goran Jurišić:

U slučaju da je katoličkoj crkvi potrebno mišljenje neke pravoslavne crkve, to može biti samo mišljenje nacionalne pravoslavne crkve u Hrvatskoj – HPC. Zbog toga smo se usudili, čista srdca i u dobroj vjeri, Papi napisati pismo potpore kanonizaciji bl. Kardinala A. Stepinca.

[ad id=”93788″]

Donosimo cjeloviti tekst pisma HPC-a, namijenjenog Papi:

Poštovani Papa Franjo,

u Vašim nastojanjima oko proglašenja svetim mučenika poganih ideologija komunizma i jugoslavenstva, konkretno pokojnog zagrebačkog nadbiskupa i kardinala, hrvatskog katoličkog blaženika Alojzija Stepinca, imate punu potporu Hrvatske pravoslavne crkve, kako klera tako i pravoslavnog puka.

Mi, Aleksandar, po Božjoj milosti nadbiskup jedine kanonske Hrvatske pravoslavne crkve, bratski Vas pozivamo da prihvatite podršku pravoslavnih Hrvata i u skladu s pravilima Svete Crkve i u ime Božje proglasite svecem Zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca.

“Blago mirotvorcima, jer oni će biti nazvani sinovima Božijim!”(Mt. 5:9)

Koristimo ovu prigodu za kratko predstavljanje:

prema zadnjem popisu stanovništva, ima nas gotovo 17 tisuća u RH;

nemamo NITI JEDAN hram, a liturgije povremeno obavljamo u bolničkim kapelicama i na drugim pogodnim mjestima;

trenutna hrvatska vlast još nas nije priznala i izgleda radi sve da tu svoju obvezu izbjegne; za potrebe drugih pravoslavnih vjerskih zajednica DEROGIRAN je dio Zakona o vjerskim zajednicama koji se odnosi na uvjete priznanja te su tako bez ispuna zakonskih uvjeta priznate sve ostale pravoslavne crkve u RH (SPC, MPC, BPC i CPC), osim HPC, čije postanje u RH jedino ima kanonsko uporište (granica crkve teče granicom države).

Neka Vas u svim državničkim i vjerskim poslovima prati Sv. Germogen, zaštitnik Hrvatske pravoslavne crkve i svih hrvatskih pravoslavaca. Metropolit Germogen mučki je ubijen 1945. od jugoslavenskih komunista, a njegov grob i grob ostalih 41 svećenika koji su zajedno s njim stradali mučeničkom smrću, još nije pronađen. Što se tiče njihovih zemaljskih ostataka, imamo spoznaje o tomu da su spaljeni do pepela, kako hrvatski pravoslavni puk ne bi imao zemne ostatke svojih mučenika i svetaca za štovanje.

Pisali nunciju

Poručuju da se međusobna korespondencija crkvenih poglavara u pravilu ne objavljuje, zato su odlučili pismo potpore uručiti apostolskom nunciju u Hrvatskoj, Alessandru D’Ericu.

Cjeloviti tekst pisma predanog nunciju:

Na popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine 16.647 Hrvata potpuno slobodno izjasnilo se kršćanima pravoslavne vjeroispovijedi i to u vrijeme kada Hrvatska pravoslavna crkva još ne djeluje u Republici Hrvatskoj. Toliki broj vjernika imaju sveukupno sve vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica pri nadležnom Ministarstvu uprave Republike Hrvatske (bez Islamske vjerske zajednice). Europska pravoslavna crkva sa sjedištem u Parizu (Eglise orthodoxe d’ Europe) 1. prosinca 2013. godine osnovala je Hrvatsku pravoslavnu crkvu kao sastavni dio Europske pravoslavne crkve radi Hrvata kršćana pravoslavne vjeroispovijedi. Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi odmah je dodijeljena autokefalnost, usvojen je i stupio na snagu njezin statut (Ustav HPC) koji vrijedi jedino i samo na području Republike Hrvatske. Ja osobno, Aleksandar Ivanov rukopoložen sam hrvatskim episkopom. Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva upisana je u registar transparentnosti Europske unije. Odmah po osnivanju podnijeli smo zahtjev Ministarstvu uprave za upis u Evidenciju vjerskih zajednica na temelju čl. 21. st.2. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica kao postojeća Crkva sa sjedištem u inozemstvu. Pod kraj siječnja 2015.g. dobili smo odbijenicu Ministarstva uprave RH s obrazloženjem da prvo moramo postati udruga (!?) na temelju «stručnog» mišljenja Komisije za odnose s vjerskim zajednicama RH u čijem sastavu nema niti jednog teologa. Nakon toga, podnijeli smo tužbu Upravnom sudu u Splitu koja još uvijek nije riješena. Vaša Ekscelencijo, HPC kao nacionalna pravoslavna crkva u Hrvatskoj bezrezervno podupire kanonizaciju blaženog kardinala Alojzija Stepinca i u tom smislu pripremili smo pismo za Svetog oca papu Franju. Nama kao poglavaru HPC potreban je sastanak s Vašom Ekscelencijom radi upoznavanja i uručenja toga pisma za Svetog oca. Vaš pozitivan odgovor biti će na dobrobit svih hrvatskih kršćana.

No, obaviješteni su da se nuncij neće sastati s njima.

“Usudili bismo se napomenuti Vladi RH da se arhiva HPC još uvijek nalazi u posjedu SPC u Beogradu. Već više od tri mjeseca očekujemo da se ravnatelj Državnog arhiva usuditi sastati s nama. Taj sastanak je u naše ime zatražio gosp. Paraga, kako bi ravnatelju napomenuli da je RH ipak nezavisna država i hrvatski povjesni dokumenti moraju pripadati HRVATSKOM državnom arhivu. Možda će se ipak netko usuditi zatražiti ono što pripada hrvatskom narodu, Hrvatskoj državi i hrvatskoj povijesti”, poručuje HPC.

“Blago mirotvorcima, jer oni će biti nazvani sinovima Božijim!”(Mt. 5:9), zaključio je svoje obraćanje hrvatski arhiepiskop †Aleksandar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari