Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala s australskim premijerom Turnbullom

Objavljeno

na

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja boravi državnom posjetu Australiji, razgovarala je u glavnom gradu Canberri s premijerom Malcolmom Turnbullom o jačanju bilateralnih odnosa, te o potpori Zagreba uoči početka australskih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Europskom unijom.

Grabar-Kitarović i Turnbull su također razgovarali o hrvatskoj zajednici u Australiji i “entuzijastičnom prijemu” koji je doživjela hrvatska predsjednica.

Došli ste kao hrvatska predsjednica u zemlju koja ima vrlo veliku hrvatsku zajednicu i koja vas je dočekala oduševljeno. Jasno nam je zbog čega, rekao je Turnbull, kako je objavljeno na stranicama Ureda australskog premijera.

Kako prenosi australski Sky News, Australija se nada da će ojačati trgovinske veze s Hrvatskom i dobiti podršku uoči pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Europskom unijom koji bi trebali biti pokrenuti kasnije ove godine.

Turnbull je naglasio da je Australija zahvalna Hrvatskoj “na potpori za australsku kandidaturu za mjesto u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, te na potpori za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om”. Veselimo se daljnjim razgovorima o tome kako možemo diljem svijeta promicati naše zajedničke vrijednosti, te naravno promicati daljnja ulaganja između Australije i Hrvatske, rekao je Turnbull.

Grabar-Kitarović je zahvalila australskom premijeru na toplom prijemu, te naglasila da će se Hrvatska nastaviti zauzimati za jačanje odnosa Australije i EU-a. U Europskoj uniji i NATO-u imate bliskog prijatelja i saveznika, rekla je hrvatska predsjednica. Dodala je da je ponosna na Hrvate u Australiji koji su ponosni Australci, a istodobno čuvaju i njeguju svoje hrvatsko nasljeđe i održavaju bliske veze s Hrvatskom.

Također je rekla da je Hrvatska zainteresirana za jačanje bilateralnih odnosa u mnogim područjima, od znanosti i tehnologije, do gospodarske razmjene, trgovine i ulaganja. Nadam se da ćemo nakon današnjih razgovora biti korak bliže potencijalnim novim ulaganjima iz Australije u Hrvatsku, te iz Hrvatske u Australiju, rekla je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica boravak u Australiji nastavlja posjetom Melbourneu i Adelaideu gdje će se u četvrtak i petak sastati s pripadnicima hrvatske zajednice i najvišim dužnosnicima saveznih država Victorije i Južne Australije, a u subotu putuje u posjet Novom Zelandu.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gugo: Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život

Objavljeno

na

Objavio

Dva događaja ponukala su me da napišem ovaj tekst. Prvi je Facebook status jedne prijateljice u kojem je zamolila da u dvije tri riječi kažemo prve asocijacije na spomen Vukovara.

Bez puno razmišljanja napisao sam – smrt i bol. Možda mi je to bila prva asocijacija i zato što sam pisao samo dan prije obljetnice okupacije grada heroja, možda i stoga što sam prije dva dana bio u Rijeci na 11. danima Vukovara u Rijeci i slušao priče vukovarskih branitelja dok su gimnazijalcima na Sušaku pričali što su sve prošli i doživjeli, a možda i zato što je vukovarska tragedija postala dio kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda.

Razmišljao sam o tome i kad sam napisao svoj komentar ispod prijateljičine objave, kad mi je kao poruka mobitelom stigla fotografija letka ispisanog ćiriličnim pismom kojim se poziva na „Koncert narodnih igara i pesama“ u Bršadinu i to 19. studenog, dan nakon obljetnice pada Vukovara, na dan kad su zarobljenici i ranjenici odvezeni na masovna stratišta i likvidirani, na dan kad još tugujemo, sjećamo se i suosjećamo s onima koji su izgubili svoje bližnje. Za trenutak sam se zapitao kakav čovjek može to napraviti, a onda sam shvatio da ne može. Čovjek to ne može napraviti isto kao što ljudi nisu mogli onako razarati Vukovar i ubijati njegove stanovnike.

Razarali su grad dugo i brutalno. Na kraju su zauzeli prostor bez kuća i ulica. Ubijali su ljude bez milosti. One koje nisu ubili nisu poštedjeli zato da bi im udijelili milost. Poštedjeli su ih zato da bi ih odveli u logore u kojima su ih mučili i iživljavali se nad njima na najgore moguće načine. Nisu to bili ljudi. Te zvijeri čak nisu bili ni plemeniti predatori. Bila su to bića s dna evolucijskog lanca, lešinari i hijene, bez imalo časti. Razarali su grad i ubijali su ljude, ali ga nisu razorili i nisu pobili Vukovarce.

Odvozili su ih kamionima na stratišta, pucali su u bespomoćne i zarobljene i kosti im zatrpali hladom i vlažnom slavonskom zemljom nad kojom se tih dana vukla gusta magla. Oluja je rastjerala i tu maglu iznad grobova hrabrih Vukovaraca. Pod svjetlom slobode zaliven ponosom proklijao je na obali Dunava novi život, prkosan i postojan.

Svojim „Koncertom narodnih igara i pesama“ pokušavaju pljunuti na grobove naših junaka, ali ne mogu. Oni nas mogu ugristi, kao što zvijer potajice ugrize podvijena repa, ali svi naši ožiljci od njihovih ranijih ugriza toliko su tvrdi na našoj koži da će baš na njima slomiti zube. Njihova je kazna baš to što jesu, jadnici bez časti i ponosa. Njihova je kazna što svakog jutra, kad pogledaju je li se pojavilo sunce na obzoru moraju pogledati vukovarski vodotoranj na kojem naše se barjak vije. Njihova je bol to što svaki put kad pogledaju prema Srbiji, zemlji koju su sanjali onako velikom kakva nikad neće biti, što im pogled do tamo zaklanja taj naš barjak rođen na stratištima naših junaka. Zato nek im bude. Neka uživaju u vlastitoj patnji ako ih to veseli, piše Ante Gugo/vecernji.hr

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica odala počast žrtvama Škabrnje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odala je počast stradalim braniteljima i civilima Škabrnje polaganjem vijenaca kod Spomenika masovne grobnice poginulim hrvatskim braniteljima i civilima te ispred Križa poginulim hrvatskim braniteljima na Groblju sv. Luke u Škabrnji.

‘Ovo su teški dani, ali i dani ponosa. Ovih dana 1991. godine zaustavljena je agresija, unatoč padu Škabrnje i Vukovara Hrvatska se uspjela obraniti’, kazala je predsjednica u Škabrnji. ‘Koliko god je tužno kad odajete pijetet žrtvama, ne možete ne biti ponosni kad vidite da ovdje danas život cvjeta’, dodala je.

Podsjetimo, nakon topničkog napada 17. studenog 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u Škabrnju te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari