Pratite nas

Zanimljivosti

Hrvatska predsjednica, ministri, generali, branitelji Domovinskog rata i ostali ponosno pjevaju Lijepa li si

Objavljeno

na

U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu  u petak, 28. travnja 2017., održana Svečana akademija povodom proslave 26. obljetnice ustrojavanja 4. Gardijske brigade (4.GBR), jedne od najistaknutijih ratnih postrojbi Hrvatske vojske.

Uz pripadnike Udruge veterana 4. GBR koja je organizator proslave pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike, članove obitelji pripadnika Brigade te pripadnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, proslavi su nazočili i predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica OSRH Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, predstavnici MORH-a, OSRH i drugih državnih institucija, lokalne uprave i samouprave i drugi.

U prigodnom obraćanju, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović je istaknula da je 4. brigada u Domovinskom ratu bila na mnogim ratištima i pobjeđivala, a kruna svih pobjeda bila je operacija”Oluja” kojim je oslobođena Hrvatska. Nakon tih dana, ime legendarnih “Paukova” ostalo je upisano velikim slovima u hrvatskoj povijesti. “Zajedništvo kojem smo svjedočili devedesetih godina prošlog stoljeća bilo je presudno za oslobađanje hrvatske države”, rekla je predsjednica , dodavši da nam je takvo zajedništvo bitno i danas za dostizanje hrvatskih strateških i nacionalnih ciljeva.

Ministar obrane i ratni zapovjednik 4. GBR Damir Krstičević je istaknuo: “Ponosan sam što sam bio dio stroja nepokolebljive, domoljubne, pobjedničke hrvatske garde, one koja je znala da slobodu nitko ne poklanja, da se za slobodu treba izboriti – viteški, časno, onako kako je to radila Četvrta! S ponosom se sjećamo veličanstvenog djela naše garde, ali i riječi ratnog ministra Gojka Šuška: Hrvatska vojska u svom sastavu ima 7 gardijskih brigada, sve dobro obučene i naoružane, ali samo je jedna koja je udarna, a to je Četvrta gardijska brigada”.

Odavši posebnu počast pripadnicima brigade koji su za pobjedu u Domovinskom ratu založili  svoje zdravlje i svoje živote, ministar je rekao da su  “sanjali onu bolju Hrvatsku, onu domovinu o kojoj s ponosom govorimo – da, u njenim temeljima su snovi najboljih sinova, snovi naše braće koji su naš bol, ali i naš ponos! Nikada ne smijemo zaboraviti kako je temelj naše sadašnjosti, zalog naše budućnosti upravo Domovinski rat!”, zaključio je ministar, dodavši da pobjednički duh, zanos i domoljublje brigade danas žive i u novoj mladosti koju predstavljaju pripadnici gardijske bojne Pauci.

Načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, također jedan od ratnih zapovjednika 4. GBR, rekao je da je “Četvrta tijekom Domovinskog rata ispisala najsvjetlije stranice povijesti naše Domovine. Njena najveća snaga bili su njeni pripadnici, mladići i djevojke puni prkosa i odvažnosti, temperamentni i tvrdi u borbi za opstojnost svoga naroda i Domovine”. Zaključivši da su pripadnici 4. GBR dali svoj ogroman doprinos stvaranju slobodne i neovisne hrvatske države, general Šundov je istaknuo da su “time postavili temelj razvoja naše Domovine i naših Oružanih snaga“. „Naša Domovina danas je članica Europske unije i NATO saveza.To je bio cilj kojem smo težili kad smo se devedesetih godina borili za neovisnost i slobodu” zaključio je general Šundov.

Predsjednik Udruge veterana 4. GBR Božo Zadro je rekao da je počašćen što pred ovim skupom  može “podsjetiti na generaciju koja nas je obranila, koja je, ne posustajući na tegobnom putu ka slobodi – stvorila suvremenu Hrvatsku. Posebno mjesto pri ostvarivanju tog cilja imala je 4. gardijska brigada, stvorena s mnogo želje i malo naoružanja, s puno dalmatinskog dišpeta i hercegovačkog inata. Sazdana od snage i jedinstva u težnji za slobodom i nezavisnošću. Okupili smo se, stoga danas, upravo da bi podsjetiti na tu hrabrost i jedinstvo koji su nas  učinili nepobjedivima.”

> 28. Travnja 1991. – Osnovana 4. gardijska brigada “Pauci”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

U Rami ulovljena dva džužana

Objavljeno

na

Objavio

U ramskom selu Ripci u samo 24 sata Ante Pavličević Tune ulovio je u svoju zamku dva džudžana, misteriozne životinje, koje u našem narodu slove kao neuhvatljive i za koje mnogi vjeruju da je riječ o izmišljenim životinjama koje se čudno glasaju.

”I džužanima crna zima, ukočila ih glad i snijeg, moraju izaći. Prije dva dana udavilo mi kokoš. Imam neku zamku pa rekoh idem je postaviti. Kad sam došao jučer ujutro uhvatio se jedan. Nešto se bio ozlijedio, nikako nije živahan, slab bio, pokušao sam ga spasiti davajći mu hranu, ali nakon sat dva uginuo je. Ostavio sam zamku ponovno kad jutros u nju uletio drugi. Ali ovaj je živahan, veseo!“ kaže kroz šalu Ante. Legenda kaže da džudžana nitko nikad nije uhvatio.

Javnost je podijeljena oko džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom glodavcu koji napada perad, dok su drugi uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani.

Mali rječnik hercegovačkih izraza EroGag za džužana piše da je ”mitološko biće koje ljeti pohara sve kokošinjce i glavni je uzrok svih poljoprivrednih devastacija desetljećima.“ ”Malo sam ga slikao i snimao.

Slao sam prijateljima fotografije i video. Ne znam hoće li sutra biti uhvaćen i treći, niti znam kako oni žive, u čoporima, parovima ili pojedinačno. Zamka je za sada stalno postavljena pa ćemo vidjeti ima li ih još. Nisam znao što ću u s džudžanom pa sam ga odnio tu u selu jednom ljubitelju životinja, pa nek on proviđa s njim“ kazao je Tune za portal Rama-Prozor.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković razvili novu metodu za prepoznavanja lica i govora

Objavljeno

na

Objavio

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari