Pratite nas

Događaji

Hrvatska predsjednica na obilježavanju oslobođenja Auschwitza

Objavljeno

na

Nakon prošlogodišnjeg velikog okupljanja šefova država i vlada na sedamdesetu obljetnicu oslobođenja Auschwitza, ove će godine komemoracija biti nešto skromnija, ali će kao i ranijih godina nazočni slušati preživjele logoraše koji će govoriti o povratku u normalan život nakon trauma proživljenih u logoru smrti.

[ad id=”68099″]

Ovogodišnjem će Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava na dan kada su 27. siječnja 1945. vojnici Crvene armije oslobodili Auschwitz, najveći koncentracijski logor nacističke Njemačke, nazočiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin poljski domaćin Andrzej Duda.

Obilježavanje počinje tijekom jutra, a glavni dio iza podneva u logoru smrti Auschwitz II-Birkenau. Tu će govoriti Duda, preživjeli logoraši – njih dvojica iz Poljske i Izraela, veleposlanici Izraela i Rusije, te ravnatelj Državnog muzeja Auschwitz Piotr Cywinski. Obilježavanje će završiti komemoracijom kod Spomenika žrtvama gdje slijede molitve rabina, kršćanskih svećenika i ekumenska molitva.

Ove godine moto okupljanja je “Povratak u normalan život”.

“Preživjeli logoraši morali su nakon oslobođenja ponovno stvoriti uvjete za donekle normalan život. Neki su se vratili svojim obiteljima, u uništene gradove kao što je bila Varšava, neki su pokušali u novoj državi Izraelu”, kazao je u najavi događaja Cywinski.

“Sjećajući se svih žrtava na poseban način, na svečanosti želimo odati počast onima koji su se unatoč ogromnoj traumi pokušali vratiti normalnom životu”, kaže Cywinski.

U travnju 1940. zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj, blizu grada Oswiecima, 50 km zapadno od Krakova i 290 km od Varšave. Na mjesto zapovjednika došao je Rudolf Hoess, kojeg su poslije rata poljske vlasti osudile na smrt zbog ubojstva milijuna ljudi i objesile ga upravo u Auschwitzu 1947. godine.

Procjenjuje se da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna, a samo je u Auschwitzu ubijeno 1,1 milijuna ljudi, među kojima su 90 posto bili Židovi. U logoru je većina  ubijena u plinskim komorama ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, pogubljenjima, katastrofalnim higijenskim uvjetima i medicinskim eksperimentima. Kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, pronašli su oko 7.000 preživjelih, koliko ih je ostalo u logoru nakon što ih je oko 60.000 natjerano na “marš smrti” prema drugim koncentracijskim logorima, nekoliko dana prije dolaska Sovjeta.

Prošle su godine povodom 70. obljetnice obilježavanja oslobođenja Auschwitza vodeći njemački političari upozorili na opasnost padanja holokausta u zaborav pozivajući se pritom na studiju zaklade Bertlesmann po kojoj 81 posto Nijemaca želi povijest progona židova prepustiti prošlosti.

Danas se u Njemačkoj vodi desetak procesa protiv bivših SS-ovaca koji, kažu analitičari, odražavaju želju Njemačke da procesuira “sve do zadnjega” zločince iz Trećeg Reicha, nakon desetljeća rijetkih suđenja.

Prije nekoliko mjeseci na četiri godine zatvora osuđen je Oskar Froening, bivši računovođa iz Auschwitza. U veljači će početi suđenje Reinnholdu Hanningu (93), bivšem čuvaru iz tog logora, kao i bivšem bolničaru iz Auschwitza Hubertu Zafki (95) koji je bio na dužnosti kada je u taj logor smrti stigao konvoj s Annom Frank.

Kako se smanjuje broj zločinaca kojima se još može suditi, tako se smanjuje i broj onih koji o zloglasnom logoru smrti još mogu pričati. Na obilježavanje 70. obljetnice oslobađanja logora stiglo je u svojstvu počasnih gostiju oko 300 i danas živih logoraša. Oni su govorili, dok su predsjednici država i vlada i međunarodnih organizacija, njih pedesetak, slušali “Glasove svjedoka”.

O Auschwitzu i dalje mogu pričati preživjeli, ali sve tiše. Dok ih je prošle godine bilo tristo, deset godina prije toga na obilježavanje oslobođenja logora stiglo ih je 1.500. Pitanje je hoće li itko od preživjelih doći na novu okruglu, osamdesetu obljetnicu. Kada preživjelih više ne bude, nestat će i prilika da ih se sluša i pita. Tada će samo fizičke strukture Auschwitza, zgrade, barake, kreveti ostati nijemi svjedoci zlodjela.

Međutim, “bivši nacistički koncentracijski logor i središte za istrijebljenje Auschwitz-Birkenau bit će i dalje prostor za sjećanje i edukaciju kroz iskustvo autentičnosti gdje će ljudi imati mogućnost učiti, razumijeti i mudro izabrati”, kaže Cywinski.

Samo prošle godine Auschwitz je posjetilo 1,72 milijuna ljudi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari