Pratite nas

Događaji

Hrvatska predsjednica na obilježavanju oslobođenja Auschwitza

Objavljeno

na

Nakon prošlogodišnjeg velikog okupljanja šefova država i vlada na sedamdesetu obljetnicu oslobođenja Auschwitza, ove će godine komemoracija biti nešto skromnija, ali će kao i ranijih godina nazočni slušati preživjele logoraše koji će govoriti o povratku u normalan život nakon trauma proživljenih u logoru smrti.

[ad id=”68099″]

Ovogodišnjem će Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava na dan kada su 27. siječnja 1945. vojnici Crvene armije oslobodili Auschwitz, najveći koncentracijski logor nacističke Njemačke, nazočiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin poljski domaćin Andrzej Duda.

Obilježavanje počinje tijekom jutra, a glavni dio iza podneva u logoru smrti Auschwitz II-Birkenau. Tu će govoriti Duda, preživjeli logoraši – njih dvojica iz Poljske i Izraela, veleposlanici Izraela i Rusije, te ravnatelj Državnog muzeja Auschwitz Piotr Cywinski. Obilježavanje će završiti komemoracijom kod Spomenika žrtvama gdje slijede molitve rabina, kršćanskih svećenika i ekumenska molitva.

Ove godine moto okupljanja je “Povratak u normalan život”.

“Preživjeli logoraši morali su nakon oslobođenja ponovno stvoriti uvjete za donekle normalan život. Neki su se vratili svojim obiteljima, u uništene gradove kao što je bila Varšava, neki su pokušali u novoj državi Izraelu”, kazao je u najavi događaja Cywinski.

“Sjećajući se svih žrtava na poseban način, na svečanosti želimo odati počast onima koji su se unatoč ogromnoj traumi pokušali vratiti normalnom životu”, kaže Cywinski.

U travnju 1940. zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj, blizu grada Oswiecima, 50 km zapadno od Krakova i 290 km od Varšave. Na mjesto zapovjednika došao je Rudolf Hoess, kojeg su poslije rata poljske vlasti osudile na smrt zbog ubojstva milijuna ljudi i objesile ga upravo u Auschwitzu 1947. godine.

Procjenjuje se da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna, a samo je u Auschwitzu ubijeno 1,1 milijuna ljudi, među kojima su 90 posto bili Židovi. U logoru je većina  ubijena u plinskim komorama ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, pogubljenjima, katastrofalnim higijenskim uvjetima i medicinskim eksperimentima. Kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, pronašli su oko 7.000 preživjelih, koliko ih je ostalo u logoru nakon što ih je oko 60.000 natjerano na “marš smrti” prema drugim koncentracijskim logorima, nekoliko dana prije dolaska Sovjeta.

Prošle su godine povodom 70. obljetnice obilježavanja oslobođenja Auschwitza vodeći njemački političari upozorili na opasnost padanja holokausta u zaborav pozivajući se pritom na studiju zaklade Bertlesmann po kojoj 81 posto Nijemaca želi povijest progona židova prepustiti prošlosti.

Danas se u Njemačkoj vodi desetak procesa protiv bivših SS-ovaca koji, kažu analitičari, odražavaju želju Njemačke da procesuira “sve do zadnjega” zločince iz Trećeg Reicha, nakon desetljeća rijetkih suđenja.

Prije nekoliko mjeseci na četiri godine zatvora osuđen je Oskar Froening, bivši računovođa iz Auschwitza. U veljači će početi suđenje Reinnholdu Hanningu (93), bivšem čuvaru iz tog logora, kao i bivšem bolničaru iz Auschwitza Hubertu Zafki (95) koji je bio na dužnosti kada je u taj logor smrti stigao konvoj s Annom Frank.

Kako se smanjuje broj zločinaca kojima se još može suditi, tako se smanjuje i broj onih koji o zloglasnom logoru smrti još mogu pričati. Na obilježavanje 70. obljetnice oslobađanja logora stiglo je u svojstvu počasnih gostiju oko 300 i danas živih logoraša. Oni su govorili, dok su predsjednici država i vlada i međunarodnih organizacija, njih pedesetak, slušali “Glasove svjedoka”.

O Auschwitzu i dalje mogu pričati preživjeli, ali sve tiše. Dok ih je prošle godine bilo tristo, deset godina prije toga na obilježavanje oslobođenja logora stiglo ih je 1.500. Pitanje je hoće li itko od preživjelih doći na novu okruglu, osamdesetu obljetnicu. Kada preživjelih više ne bude, nestat će i prilika da ih se sluša i pita. Tada će samo fizičke strukture Auschwitza, zgrade, barake, kreveti ostati nijemi svjedoci zlodjela.

Međutim, “bivši nacistički koncentracijski logor i središte za istrijebljenje Auschwitz-Birkenau bit će i dalje prostor za sjećanje i edukaciju kroz iskustvo autentičnosti gdje će ljudi imati mogućnost učiti, razumijeti i mudro izabrati”, kaže Cywinski.

Samo prošle godine Auschwitz je posjetilo 1,72 milijuna ljudi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Dan otvorenih vrata HVU-a ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM

U splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u subotu je održan Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta (HVU) “Dr. Franjo Tuđman”, na kojem je predstavljen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Sveučilišta u Splitu i HVU-a Vojno pomorstvo, sveučilišni preddiplomski studijski programi Sveučilišta u Zagrebu i HVU-a Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje.

Posjetiteljima je također predstavljen preddiplomski i diplomski studij Aeronautike – smjer vojni pilot, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Kadeti prve godine Vojnog pomorstva održali su prezentaciju studijskih programa i organizacije rada tijekom studija te svih obveza i prednosti studiranja na vojnim studijima.

Nakon prezentacije, posjetitelji su imali priliku razgledati vojarnu, sportske terene, smještajne objekte te učionice i specializirane kabinete u kojima se provodi nastava i obuka. U obilazak je bilo uključeno i razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice te naoružanja i vojne opreme koje kadeti koriste u obuci.

Studijski program Vojno pomorstvo petogodišnji je integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij namijenjen obrazovanju budućih časnika Oružanih snaga RH. Studijski program omogućuje obrazovanje i za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova. Razvijen je u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” sa Sveučilištem u Splitu.

Završetkom studijskog programa stječe se akademski naziv magistar/magistra, inženjer/inženjerka vojnog pomorstva: smjer vojne nautike, smjer vojnog brodostrojarstva i smjer vojne elektrotehnike.

Prvi naraštaj kadeta Vojnog pomorstva upisan je u akademskoj godini 2018./19. u Splitu, navode iz MORH-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Prosvjed #Spasime: Potrebna je nulta stopa tolerancije na nasilje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

“Hrvatskoj je potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje”, poručili su u subotu prosvjednici okupljeni na Trgu kralja Tomislava s ciljem iskazivanja solidarnosti sa žrtvama nasilja te su pročitali zahtjeve koje će u ponedjeljak uputiti Vladi.

Na Trgu kralja Tomislava okupilo se više stotina prosvjednika u “pet do 12”, od kojih su mnogi nosili transparente, s porukama protiv obiteljskog nasilja: “Ljubav ne boli”, “Nasilje nije obiteljska stvar”, “Nemojmo popuštati”, “Svi smo odgovorni”, “Zločin, a ne prekšaj”, “Nulta stopa tolerancije”, “I ja sam žrtva nasilja”, “Žrtva nikad nije kriva”, “Hrabri ljudi”, “Djela, a ne riječ” i drugi.

Prosvjed je počeo čitanjem imena žrtava nasilja, nakon čega je uslijedila minuta šutnje. Desetak građana pridužilo se glumcima na pozornici te su istaknuli podatke o obiteljskom nasilju.

Posebno su istaknuli da postoji porast kaznenog djela nasilja u obitelji. Izmjenama Kaznenog zakona 2015. godine ponovno je uvedeno kazneno djelo nasilja u obitelji te je do kraja 2015. zabilježeno 145 kaznenih djela, 2016. godine 330 kaznenih djela, od čega 279 nad ženama, dok je 2017. broj kaznenih djela iznosio 552, od čega 464 nad ženama.

Organizatori su istaknuli kako se 90 posto slučajeva nasilja u obitelji procesuira kao prekršaj. Broj prekršaja nasilja u obitelji pada, ali se bilježi velik broj te je tako 2015. bilo 16 tisuća prekršaja, iduće godine 13 tisuća, a 2017. godine 12 tisuća prekršaja.

Naglasili su kako je u proteklih pet godina ubijena 91 žena u Hrvatskoj, što čini 47 posto svih ubojstava, a u 70 posto tih ubojstava, počinitelji su ženama bliske osobe te u više od polovice slučajeva njihovi intimni partneri.

Zajedno su, zatim odgovornima uputili 56 pitanja koja se tiču oblika nasilja, kazni, prava žrtava i zaštite djece, koja su nagrađena pljeskom i zvižducima okupljenih.

Organizatori inicijative #Spasime zatražili su neodložno provođenje svih mjera nužnih za smanjenje stope nasilja, naročito onog u obitelji, koje bi bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.

Pozivali su predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije u praksi pristupe problemu obiteljskog nasilja, a postupno i uređenjem zakonske regulative.

Između ostalog, zahtijevaju da sustav prestane jednako tretirati žrtve i nasilnike, efikasniju suradnju Državnog odvjetništva, policije i centara za socijalnu skrb, kao i zaštitu dostojanstva i sigurnosti žrtve prilikom provođenja sudskih postupaka.

Zahtijevaju i dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno/obrazovnim ustanovama. Traže i ulaganje više novca kako bi se osigurali primjereniji uvjeti rada udruga kako povećala se učinkovitost u zaštiti žrtava nasilja.

Jedna od organizatorica prosvjeda inicijative #Spasime, Jelena Veljača, na kraju skupa obratila se okupljenima i poručila žrtvama da nisu sami.

“Čujemo vas, vidimo vas i nikada više nećete biti sami. Svi ovi ljudi su s vama. U ponedjeljak nosimo zahtjeve, uručujemo zahtjeve i čekamo dijalog. Nećemo stati dok ne dobijemo odgovore”, najavila je.

Prosvjed je uslijedio je nakon što je početkom ožujka glumica i scenaristica Jelena Veljača na Facebooku otvorila grupu nazvanu #spasime, koja je okupila više od 48.000 ljudi, i pozvala građane na prosvjed. Prosvjed i grupa potaknuti su zločinom na Pagu gdje je otac s balkona bacio svoje četvero djece.

Prosvjed podrške žrtvama nasilja održan je i u Dubrovniku pred crkvom svetog Vlaha, te u Šibeniku, gdje se stotinjak prosvjednika okupio pred šibenskom Gradskom upravom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari