Pratite nas

Istaknuto

Hrvatska predsjednica privela Trumpa i posramila domaću medijsku javnost

Objavljeno

na

Za razliku od njena dva prethodnika Mesića i Josipovića, koji su imali mizerne vanjskopolitičke uspjehe, Grabar-Kitarović, dio medija sustavno napada. Možda je razlog takvom ponašanju i taj što njen projekt Inicijativa tri mora Hrvatsku stavlja tamo gdje joj je političko i civilizacijsko mjesto – u Europu. Daleko od zapadnog Balkana u koji nas je Mesić neprirodno uvukao, a Josipović napravio sve da nas tamo zakopa.

 

Hrvatska predsjednica ima razloga za zadovoljstvo svojom diplomatskom i vanjskopolitičkom aktivnošću. Naime, ona će biti jedna od rijetkih svjetskih državnica koja će se u jednoj godini, odnosno u polovini jedne godine, sastati i s američkim i s ruskim predsjednikom. S Donaldom Trumpom već se u svibnju susrela u Bruxellesu, a ponovno će se u srpnju s njime susresti u Varšavi, dok će susret s Vladimirom Putinom imati krajem godine. Naime, poziv za posjet Moskvi već ima i samo čeka da se odredi datum susreta.

No još je jedan veliki razlog za zadovoljstvo. Veliko je priznanje, a vjerojatno i satisfakciju, doživjela kada je poljski predsjednik Andrzej Duda, na početku dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj, čestitao Kolindi Grabar-Kitarović na zaslugama zbog činjenice da će američki predsjednik Donald Trump u vrlo kratkom roku drugi put posjetiti Europu.

Bijela kuća nedugo prije toga služeno obznanila da američki predsjednik 6. srpnja dolazi na summit Inicijative tri mora, a čiji su pokretači i organizatori hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Duda. Taj potez State Departmenta veoma je značajan jer potvrđuje da SAD i te kako shvaćaju značaj spomenute Inicijative, odnosno da u njoj vide budućnost. Ali, još značajnije je to da SAD i te kako zanima Europa.

U Hrvatskoj se vrlo malo o Inicijativi pisalo, no o kakvoj je inicijativi riječ najbolje ilustrira činjenica da je osim SAD-a podupire i Kina koja preko nje ima otvoren put za suradnju s Europom i Europskom unijom. Istodobno, Inicijativu tri mora podupire i trinaest europskih država koji je smatraju ključnom u trenutku kada Europska unija gubi ulogu koju je ranije imala, posebice nakon Brexita. Zapravo, Inicijativa tri mora je trenutačno vodeća inicijativa oko koje se može okupiti članstvo EU.

Da podsjetimo, riječ je o inicijativi koju je pokrenula hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović koja se u početku nazivala Jadran-Baltik. Nakon što su Rumunjska i Bugarska tražile da se proširi na njih, nazvana je Inicijativom tri mora. Cilj Inicijative je jače gospodarsko povezivanje država srednje i istočne Europe.

Hrvatska predsjednica više je puta kazala da se Inicijativom žele pokazati čvrste veze sa srednjom Europom te da je riječ o strateškom repozicioniranju Hrvatske i Hrvatske kao države koja mora voditi aktivnu vanjsku politiku. Ono što je ključno jest to da je o Inicijativi Grabar-Kitarović još početkom godine, za vrijeme boravka u SAD-u, o njoj informirala Trumpove suradnike.

Prije koji mjesec hrvatska predsjednica i poljski predsjednik i službeno su Trumpu uputili poziv da dođe na sastanak inicijative ne vjerujući da će do toga doći. Potvrđuje to i promjena mjesta sastanka. Naime, prethodno planiran Wroclav, zbog Trumpova dolaska i većih sigurnosnih zahtjeva, otpao je i summit će se održati u Varšavi.

Ono što je ključno da je do preokreta, odnosno do Trumpove odluke da dođe i dade dodanu vrijednost toj Inicijativi, došlo jest lobiranje hrvatske predsjednice u Bruxellesu za vrijeme sastanka vođa država članica NATO saveza.

Dok se većina mainstream medija doslovno izrugivala s hrvatskom predsjednicom, omalovažavajući njena nastojanja da dođe u izravni kontakt s američkim predsjednikom, montirajući svakojake fotografije koje su za cilj imale stvoriti dojam o nekakvoj opčinjenosti Grabar-Kitarović Donaldom Trumpom, ona je zapravo napravila maestralan posao za Hrvatsku. Jer, za vrijeme tog razgovora koji je trajao deset minuta, a ne samo jednu kako se grubo podmetalo po domaćim medijima, hrvatska mu je predsjednica ponovila svoja stajališta o Inicijativi o kojoj je Trump već podosta znao. I tu se dogodio preokret i veliki uspjeh Grabar-Kitarović.

U tih deset minuta hrvatska je predsjednica govorila i o drugoj temi, strateški važnoj za Hrvatsku i Hrvate, a riječ je o situaciji u BiH. Kazala je Trumpu da stabilnosti u BiH ne će biti ako se SAD aktivno ne uključi u diplomatske procese.

Žalosno je, međutim, da su ti vrlo ozbiljni napori hrvatske predsjednice više prepoznati vani nego u Hrvatskoj. Sad se vidi koliko su zlonamjerni bili medijski natpisi, pa iz pera autora za koje bi se očekivalo da su ozbiljni, o tome kako je Grabar-Kitarović trčala i trčkarala za Trumpom. Ili tvrdnje da se predsjednica sama smjestila u drugi red, odmah iza Trumpa. Kao da je to tko će gdje sjediti na takvim događanjima slučajan izbor, a ne nešto unaprijed određeno.

Osim toga taj susret je bio u središtu NATO-a, gdje je Grabar-Kitarović bila pomoćnica glavnog tajnika, što je iznimno značajna funkcija, pa je logično da je imala drukčiji red prvenstva nego ostali dužnosnici, pa i oni koji dolaze i iz utjecajnih država nego što je Hrvatska. I umjesto da se ponosimo hrvatskom predsjednicom, domaća se javnost bavila trivijalnostima poput boje njene haljine i izrugivanjem time što je razgovarala s Trumpom.

Njena dva prethodnika Mesić i Josipović, unatoč mizernim vanjskopolitičkim rezultatima, nisu imali tih problema. A možda je razlog takvom ponašanju i taj što Inicijativa tri mora Hrvatsku stavlja tamo gdje joj je političko i civilizacijsko mjesto – u Europu. Daleko od zapadnog Balkana u koji nas je Mesić neprirodno uvukao, a Josipović napravio sve da nas tamo zakopa.

Silvana Oruč Ivoš / Hrvatsko Slovo

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari