Pratite nas

Vijesti

Hrvatska: Saborska sjednica povodom ulaska u EU

Objavljeno

na

INTONIRANJEM himne počela je svečana sjednica u Saboru kojom se slavi ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Predsjednik Sabora Josip Leko u pozdravnom se govoru prisjetio puta koji je Hrvatska prešla od svog osamostaljenja, od Domovinskog rata do početka pregovora, usklađivanja našeg zakonodavstva pa do ponedjeljka kada se i službeno pridružujemo europskoj obitelji.

“1. srpnja Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije, ali s tim posao nije gotov, naprotiv. Dame i gospodo, suočit ćemo se s novim izazovima, no uvjeren sam da ćemo kao i do sada pokazati svu potrebnu odgovornost i vjerodostojnost u izgradnji zajedničkog europskog doma i zajedničke europske budućnosti. Zaželimo i Hrvatskom saboru i hrvatskim građanima i Europskoj uniji dug i sretan put u zajedničkoj boljoj budućnosti”, poručio je Leko.

Milanović: Vladavina prava, jednakost i sloboda načela su iza kojih se mnogi skrivaju, ali mnogi ih i provode

Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na krizu koja traje već pet godina. “Europska unija se treba pobrinuti da se ovakva kriza više ne ponovi”, smatra Milanović i dodaje da će i Hrvatska u tome sudjelovati. “Moramo biti otvoreni i jedino tako možemo postići ciljeve zbog kojih smo ušli u EU, biti sigurniji, samostalni i bogatiji”, dodaje premijer.

“Više nema izgovora. Naš uspjeh je isključivo u našim rukama, ili da budem možda precizniji, više nego ikada, samo u našim rukama. Uvaženi gosti, dame i gospodo, živjela Hrvatska. Ovog puta u Europskoj uniji”.

Poručio je premijer da je EU vladavina prava, jednakost i sloboda rekavši da su to načela iza kojih se mnogi skrivaju, ali mnogi ih i provode. Osvrnuo se i na naše susjede. Poručio je da ćemo učiniti sve kako bi nam se pridružili u što kraćem roku.

“Nikome nećemo stajati na putu, i još važnije, nikome nećemo biti mentori i tutori jer smo to iskustvo prošli i katkada nam se nije dopadalo. Želimo biti partneri, želimo biti oni koji će pomagati, ali ne docirati i ne to raditi s visoka jer to nije u našem interesu”, rekao je Milanović.

Brojni domaći i strani uzvanici

Na sjednicu su došli brojni domaći i strani dužnosnici, predstavnici diplomatskog zbora, Ustavnog suda, udruga Domovinskog rata te drugi uglednici iz javnog života.  Gostiju je čak 350, a riječ je o uglednicima iz javnog, društvenog i političkog života Hrvatske, ali i stranim dužnosnicima.  Među njima su predsjednici parlamenata Mađarske Laszlo Köver, Slovenije Janko Veber i potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Angel Martinez.

Na svečanu su sjednicu došli i bivši predsjednici Sabora Luka Bebić, Zlatko Tomčić, Katica Ivanišević, bivši predsjednik Stjepan Mesić, kao i potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Angelo Martinez.

Povelje za osobiti doprinos pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji Račanu i Kosor

Predsjednik Ivo Josipović dodijelio je nakon svečane saborske sjednice povelje za osobiti doprinos pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji bivšoj premijerki Jadranki Kosor i posthumno bivšem premijeru Ivici Račanu.

Ivica Račan bio je pravi europejac, bio je čovjek s vizijom, čovjek koji je Hrvatsku vidio kao europsku državu. Na kraju našeg europskog puta. Osoba koja je potpisala pristupni sporazum i koja je, ono što bismo rekli, stisla gas do daske i učinila da Hrvatska zaista svlada sve prepreke koje su još stajale na europskom putu, bila je gospođa Jadranka Kosor”, rekao je Josipović.

Povelju za Ivicu Račana primila je njegova udovica Dijana Pleština, a u njegovo i svoje ime govor zahvale održala je Jadranka Kosor koja je put Hrvatske prema Europskoj uniji zamislila kao gradnju mosta.

“Ono što je mene zateklo kada sam došla na čelo Vlade, gradnja tog mosta je bila u nepovoljnim okolnostima. Činilo mi se da je rijeka nabujala, da se puno prepreka nagomilalo i da je rijeka nekako u toj bujici udaljila tu obalu. Radili smo ponovno energično i hrabro, radili smo puno, most je gotov, valja nama preko rijeke”, istaknula je Kosor.

Karamarko: Apsurdno je da u Saboru nismo imali minutu šutnje za Tuđmana

Predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku zasmetalo je što premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko nisu u svojim prigodnim govorima ni riječju spomenuli Franju Tuđmana, kao i što ime prvog hrvatskog predsjednika nije spomenuto ni u promidžbenom filmu prikazanom u sabornici.

“Mi smo u našem programu 1989.-1990. već imali euroatlantske integracije na kojima je dr. Tuđman inzistirao. Prema tome, ne spomenuti dr. Tuđmana u tom kontekstu, čovjeka koji je srušio hrvatski berlinski zid, uveo višestranačje i maštao još tada o Europi dok su mnogi sa svojim glavama i srcima bilu u Beogradu, doista je apsurdno. Apsurdno je da danas nismo imali minutu šutnje za dr. Tuđmana i sve one koji su pali Hrvatsku, onu Hrvatsku koja sutra ulazi u Europsku uniju”, rekao je Karamarko.

indekshr

facebook komentari

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari