Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska od SAD-a do sada dobila vojne opreme u vrijednosti 500 milijuna dolara

Objavljeno

na

Vojno savezništvo Hrvatske sa SAD-om sve je intenzivnije, pogotovu od travnja 2009., kada je RH postala članica NATO-a.

Dobri vojni odnosi rezultiraju i američkom vojnom pomoći, uglavnom u vidu donacija koje RH redovito dobiva od svog najznačajnijeg vojnog partnera, piše Večernji list

Prema podacima Ministarstva obrane RH, od 2010. do sada u obliku donacija Hrvatska je dobila oružja, opreme, školovanja i obuke u vrijednosti od oko 500 milijuna američkih dolara, dakle oko 3,5 milijardi kuna. Koliko je to značajno za vojni proračun, vidi se iz činjenice da tu RH troši u prosjeku oko 4 milijarde kuna godišnje.

RH spada u grupu članica NATO-a koje troše najmanje za vojsku pa nam američke donacije ustvari omogućuju da držimo korak u modernizaciji vojnih snaga.

Veselje zbog helikoptera

Obrambena suradnja sa SAD-om, osim oružja koje je najzanimljiviji dio, kažu u MORH-u, obuhvaća i školovanje u SAD-u, opremanje i strateški prijevoz pripadnika OS RH u Afganistan, organiziranje zajedničkih obuka i vojnih vježbi.

Dosadašnja financijska vojna pomoć realizirana je kroz različite Security Assistance fondove i programe sukladno NATO-ovim ciljevima sposobnosti i potrebama MORH-a i OS RH, a zajedničke vojne vježbe hrvatskih i američkih vojnika u SAD-u, ali sve više i na vojnim poligonima u Hrvatskoj, postale su redovite. Kroz ovu suradnju gotovo je 1000 pripadnika OS RH i MORH-a školovano u SAD-u.

Službeno, sve američke donacije i sredstva za opremanje i modernizaciju vode se “knjigovodstveno” u vrijednosti od 150 milijuna američkih dolara, no ako se uzmu u obzir nabavne cijene donirane opreme, troškova školovanja, izobrazbe i obuke, potpore u sudjelovanju u međunarodnim operacijama itd., ukupna pomoć vrijedna je čak oko 500 milijuna USD, navode u MORH-u.

mrap_vozilo-hrvatska-vojskaOd 2010. do sada hrvatske Oružane snage dobile su kao donaciju i 20 novih vozila HMMWV, 214 MRAP vozila raznih inačica i za različite zadaće. U srpnju 2016. primljeno je prvih pet od ukupno 16 jurišnih helikoptera OH-58D Kiowa Warrior (ostalih 11 bit će isporučeno u idućoj godini), uključujući i jedan simulator, a u zadnjoj od donacija, onoj u rujnu 2016., Hrvatskoj ratnoj mornarici isporučena su dva podvodna autonomna vozila Remus 100.

Od svih donacija najpopularnija je ona jurišnih helikoptera jer u Oružane snage vraća borbene helikoptere. Riječ je o gotovo novim helikopterima opremljenim opremom za elektroničko izviđanje i borbu (vođene i nevođene protuoklopne rakete, strojnice).

Računa se da će dogodine naši piloti završiti obuku pa će u 2017. RH biti osnažena i potpuno funkcionalnom eskadrilom od 16 borbenih helikoptera.

Remus i za civilne namjene

Zadnja donacija razveselila je pripadnike HRM-a, koji isto tako u zadnje vrijeme postaje sve opremljeniji. Nakon što je u kratko vrijeme trima ispaljivanjima brodskih krstarećih projektila RBS 15 dokazan uspješan remont i obnova projektila, donacija dviju bespilotnih podvodnih ronilica Remus 100 (proizvodnja 2016.), za koje su hrvatski mornari već proveli obuku, osjetno doprinosi povećanju sposobnosti HRM-a.

Sada imaju ronilicu koja može poslužiti u vojne (protuminske namjene) i civilne svrhe jer svojim sonarom može otkriti i “iscrtati” svaki objekt u podmorju do 100 metara dubine, pa tako i potonule brodove, primjerice. U našim vojnim i političkim krugovima računaju na nastavak suradnje sa SAD-om, gdje RH dobiva moderne vojne sustave.

Na vrhu popisa želja jesu i borbeni zrakoplovi, no teško da tu RH može računati na donacije jer SAD, za sada, ne podržava potrebu RH da zadrži i borbeno zrakoplovstvo.

Izglednije je da ćemo ovdje trebati sami pronaći rješenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari