Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska slavi Dan neovisnosti

Objavljeno

na

Hrvatska u utorak slavi Dan neovisnosti, državni blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Hrvatskog sabora od 8. listopada 1991. o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom.

Hrvatski sabor je prije 28 godina jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama dotadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), čime je Hrvatska postala neovisna i samostalna država.

Sabor je pritom utvrdio da Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji, a na istoj je saborskoj sjednici izglasao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Prethodno, ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Sabor je donio 25. lipnja 1991. godine, ali njezino stupanje na snagu odgođeno je za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na poticaj Europske zajednice da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.

Po isteku moratorija, 7. listopada u 15,03 sati, zrakoplovi JNA raketirali su Zagreb i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, pri čemu je jedna osoba poginula, a četiri su ozlijeđene.

Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije.

Zbog sigurnosnih razloga i mogućih novih napada na Zagreb, Sabor je povijesnu odluku o neovisnosti donio izvan sjedišta Sabora na Markovu trgu. Zastupnici i novinari prevezeni su u podrum Inine zgrade u Šubićevoj ulici, gdje se i održala sjednica svih triju saborskih vijeća. (Hina)

 

Hrvatska je svoju neovisnost platila krvlju najboljih sinova i kćeri – to nikad ne smijemo zaboraviti

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Hrvatsku stiže kineski brod sa segmentima čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak u ranim jutarnjim satima u luku Ploče stiže brod iz Kine s 22 člana posade koji na gradilište Pelješkog mosta donose dizalice i opremu.

Gotovo mjesec dana 22 člana posade, svi Kinezi iz Singapura, putuju prema Hrvatskoj. Na brodu su, prema posljednjim informacijama, svi zdravi. ”Prije tri dana je prošao kroz Sueski kanal, gdje je isto dobio potvrdu o zdrastvenoj ispravnosti i ujutro dolazi na sidrište Luke Ploče za gradnju Pelješkog mosta”, rekao je za Dnevnik.hr lučki kapetan iz Ploča Joško Nikolić.

Brod će prvo obići sanitarna inspekcija koja treba izdati potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti. Oni odlučuju o daljnjem postupanju, a sve prati i služba Zavoda za Javno zdravstvo.

”Ako ima onih koji su zaraženi, onda se postupa po proceduri. Oni idu dalje u bolnicu na pretrage i karantenu. Praktički mjesec dana su na brodu, tako da je davno prošao taj prozor, odnosno inkubacija od 14 dana”, kaže Mato Lakić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Nakon sanitarne inspekcije na brod ide carina i granična policija. ”Kad prođu te formalnosti za teret i graničnu kontrolu, Lučka kapetanija Luka Ploče izdaje potvrdu za slobodan promet. Nakon te potvrde brod isplovljava na sidrište ispred Pelješkog mosta gdje će iskrcavati teret”, objasnio je Joško Nikolić.

To će se sve događati pred Komarnom. U utorak ili srijedu počinje iskrcavanje tereta iz Kine. Riječ je o segmentima čelične rasponske konstrukcije, 20-ak nosača i nekoliko dizalica za Pelješki most. I danas se radi, a to je najvažnije, ponavljaju mještani. Kažu da nema straha zbog korona virusa.

Iskrcavanje opreme trajat će oko dva tjedna, a 22 člana posade nakon obavljenog posla napuštaju Hrvatsku, javlja Dnevnik.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministar Božinović: Velike koalicije s SDP-om neće biti

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je za Večernji list da neće biti velike koalicije HDZ-a i SDP-a jer to ne bi bilo dobro za Hrvatsku.

“Niti se o tome razmišlja niti za tim vidim potrebe niti je to nešto što bi bilo za HDZ, ali i za Hrvatsku dobro rješenje”, kazao je Božinović u razgovoru za Večernji list objavljenom u subotu.

Prokomentirao je i smjenu glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića rekavši da osobe koje rukovode državnim institucijama i sustavima moraju imati ukupnu životnu poziciju koja im osigurava bezrezervnu nepristranost i neovisnost o bilo kome i bilo čemu.

Na pitanje može li optužujuća kampanja za untarstranačke izbore u HDZ-u naštetiti stranci Božinović je kazao da u Plenkovićevu timu, čiji je glasnogovornik, postoji jasna svijest o tome da su za nas glavni izbori oni koji dolaze najesen.

“Ako se u unutarstranačkoj kampanji bude koristio isti vokabular kojim se iz oporbenih redova kritizira HDZ i našu Vladu, to je nesporno voda na mlin našim političkim oponentima”, ocjenio je Božinović.

Uvjeren je i da će se rejtinzi stranaka početi mijenjati nakon što Plenković bude ponovno izabran na čelo HDZ-a.

“Trenutak u kojem stranka prolazi kroz unutarnju utakmicu sigurno nije najbolji za imidž stranačkog jedinstva i kohezije, a to reflektiraju i ispitanici u anketama. Kad ta utakmica završi, siguran sam da će fokus i članstva i simpatizera biti takav da će davati apsolutnu podršku premijeru koji je već jednom pokazao kako se pobjeđuje na parlamentarnim izborima”.

Komentirajući napade na hrvatsku policiju zbog postupanja prema migrantima Božinović je kazao da oni dolaze s političke ljevice. Kazao je da je s njima u posljednje vrijeme nekoliko puta vodio rasprave u Bruxellesu, ali i u Zagrebu te je “ukazao na nelogičnost njihovih zahtjeva te neosnovanost kritika na račun hrvatske policije”.

“Bilo bi poštenije kad bi kazali što u biti hoće. Pogotovo oni među njima koji dolaze iz zemalja u koje bi ti migranti željeli doći. Ako je njihova politika da ih Hrvatska propusti prema njihovim zemljama, tu bismo se vrlo brzo dogovorili i Hrvatska bi mogla biti od velike pomoći jer migranti na hrvatskim granicama uzvikuju da hoće u Francusku, Italiju, Njemačku, Austriju, Švedsku… Iz suprotnog smjera ne čujem nikakve pozive dobrodošlice, a između Hrvatske i tih zemalja je žica koju su postavili naši susjedi Slovenci i Mađari. Epilog našeg propuštanja bilo bi stvaranje hot spota na teritoriju Hrvatske. Poručujem im da to odmah zaborave”, kazao je Božinović.

“Ključ je, što sam vrlo jasno kazao zastupnicima Europskog parlamenta, da EU mora jasno reći što želi. Kad su u pitanju izbjeglice, međunarodno i nacionalno zakonodavstvo su jasni.

No, danas govorimo o ekonomskim migrantima, ali ne o pojedincima koji traže individualnu sreću na Zapadu, već o velikom broju ljudi koji su u pokretu. Ako postoji potreba za radnom snagom, a činjenica je da je Europa u demografskom padu, onda i to treba pretvoriti u jasnu, urednu i transparentnu politiku tako da i oni koji ih žele primiti, a pogotovo oni koji žele krenuti prema Europi unaprijed znaju koji su to sve uvjeti koje moraju zadovoljiti i tako izbjeći današnje slike koje nisu slike Europe i svijeta 21. stoljeća”, zaključio je Božinović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari