Pratite nas

Vijesti

Hrvatska: Standardno & Jadno

Objavljeno

na

S&P snizio kreditni rejting Hrvatske na BB: Vlada vodi politiku samodopadnosti, Hrvatska bi mogla postati neto uplatitelj u proračun EU!

Agencija Standard & Poor’s snizila je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

„Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša“, navodi u objašnjenju Standard & Poor’s.

Rejting Hrvatske podržan je, navodi agencija, važnim srednjoročnim mogućnostima koje proizlaze iz ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a koje se odnose na rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i produktivnosti.

„Međutim, vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom manevriranju uoči općih izbora 2015. godine i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora. Štoviše, nastavak politike samodopadnosti mogao bi, po našem mišljenju, dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU-a“, navodi S&P.

Po mišljenju analitičara agencije, vladajuća koalicija u dvije godine otkako je došla na vlast nije uspjela uvesti reforme koje bi značajno poboljšale izglede gospodarstva za rast.

„Vjerujemo da je to odraz političke realnosti i opiranja interesnih skupina, koje koriste dugo ukorijenjena prava. Značajne reforme poduprle bi Vladinu strategiju fiskalne konsolidacije i poboljšale izglede za gospodarski rast. U izostanku mjera koje bi značajno unaprijedile rigidno tržište rada, kao i potaknule izvozni potencijal Hrvatske izvan turističkog sektora, očekujemo samo blagi gospodarski rast od 2015. godine“, navodi S&P.

Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom. Smatraju da će realni rast BDP po stanovniku u razdoblju od 2007. do 2016. godine prosječno iznositi 0,2 posto, manje nego u većini sličnih zemalja u EU.

„U 2014. očekujemo blagi oporavak izvoza i ulaganja, zahvaljujući regulatornim i zakonskim promjenama, kao što je zakon o strateškim investicijama, pristupu fondovima EU-a i Vladinom programu javnih investicija. Međutim, očekujemo da će se potrošnja, koja je od 2008. već pala za 12 posto, i dalje smanjivati zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti, pada realno raspoloživog dohotka, nastavka razduživanja i očekivanog fiskalnog stezanja“, navodi S&P.

U listopadu prošle godine Eurostat je prvi puta objavio podatke o javnim financijama u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Po Eurostatovoj ESA95 metodologiji, povećane su procjene fiskalnog i javnog duga u odnosu na ranije objavljene.

Tako je, po podacima Eurostata, dug opće države od 2009. do 2012. godine prosječno iznosio 6,3 posto BDP-a, dok su troškovi Vlade na kamate u prosjeku iznosili 6,0 posto ukupnih prihoda.

„U kontekstu predstojećeg postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, očekujemo da će hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. S obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekujemo da će mjere za smanjenje deficita koje će provoditi Vlada biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju“, navodi S&P.

Analitičari agencije smatraju da se rapidno intenzivira pritisak na hrvatski sustav socijalne sigurnosti, zbog čega je održivost i adekvatnost tog sustava u sve većoj opasnosti. Posljedica je to, smatraju, visoke nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti i pogoršanja demografskog profila.

„Uključivanje postojećih državnih jamstava za autoceste u državni dug, što se očekuje u sklopu dodjele koncesije na autoceste, dovest će do ukupnog povećanja duga opće države. Stoga procjenjujemo da će u razdoblju od 2013. do 2016. godine prosječno iznositi 6 posto BDP-a godišnje. Zbog toga očekujemo da će opći državni dug i dalje rasti prema 70 posto do 2016., dok će isplate kamata porasti na 9,4 posto prihoda“, navodi S&P.

Šansa za promjenu rejtinga ispod 33 posto

Stabilni izgledi odražavaju stajalište S&P-a da su rizici u vezi hrvatskog rejtinga uravnoteženi.

„Stabilni izgledi uravnotežuju naša očekivanja u vezi srednjoročnih koristi Hrvatske od ulaska u EU i naše stajalište o ograničenim izgledima za značajne reforme koje bi ojačale gospodarski rast“, navode u agenciji.

Stabilni izgledi, ističe S&P, govore da je šansa za podizanjem ili snižavanjem hrvatskog rejtinga u idućih godinu dana manja od 33 posto.

„Ubrzani napori prema, kao i značajan napredak, u rješavanju ključnih strukturnih ekonomskih i proračunskih izazova, koji bi poboljšali izglede za gospodarski rast i vladine financije, mogli bi dovesti do podizanja rejtinga. S druge strane, nastavak izostanka političkih mjera kojima bi se odlučno rješavale strukturne rigidnosti gospodarstva i poboljšale vladine financije mogao bi dovesti do pogoršanja financijske pozicije države, te ponovno pogoršati njezinu vanjsku poziciju. To bi nas moglo nagnati da razmotrimo daljnje snižavanje rejtinga“, zaključuju u S&P-ju.

Današnjim potezom S&P je snizio rejting Hrvatske ispod razina koje drže ostale dvije vodeće svjetske rejting agencije. Fitch drži rejting Hrvatske na BB+, sa stabilnim izgledima, dok ga Moody’s ocjenjuje s Ba1, uz također stabilne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neivesticijskom području.

politika+

facebook komentari

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari