Pratite nas

Politika

Hrvatska stranka prava (HSP) traži brisanje svih pravaških stranaka registriranih nakon nje

Objavljeno

na

Hrvatska stranka prava (HSP) izvijestila je u ponedjeljak da je podnijela Ministarstvu uprave zahtjev da se iz registra političkih stranaka izbrišu sve stranaka koje su registrirane nakon HSP-a, a u svom imenu imaju naziv „stranka prava“ ili „pravaški/ko.“

“Hrvatska stranka prava je najstarija politička stranka, osnovana 1861. godine i prva stranka koja nosi u svome imenu uz pridjev Hrvatska i naziv stranka prava koja je registrirana u demokratskoj Republici Hrvatskoj i to 27. veljače 1990. godine i registrirana pod rednim brojem 19 u Registru političkih stranaka.

Slijedom navedenog Hrvatska stranka prava – HSP je stranka koja je baštinik i sljednik stranke koju su 1861. godine osnovali Otac Domovine dr. Ante Starčević i Eugen Kvaternik – Rakovički, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik HSP-a Karlo Starčević.

HSP citira zakon o političkim strankama koji u čl. 11. st.1 kaže da će se „odbiti zahtjev za upis u registar političkih stranaka ako se naziv jasno ne razlikuje od naziva već registriranih političkih stranaka“.

“Nameće se pitanje kako je moguće da u Registru političkih stranka Republike Hrvatske imamo registrirano šest stranka koji u svome nazivu ima riječ „stranka prava“ ili „pravaški/ko“, a nema pet ili šest stranka koje u svom nazivu imaju Hrvatska demokratska zajednica ili Socijaldemokratska partija sa svim prefiksima ili sufiksima, te su uz to što su nezakonito registrirane kopirale su i grb i znakovlje Hrvatske stranke prava – HSP?” – naveo je HSP.

Ocjenjuje da je kod registracije tih stranaka došlo do očitog kršenja zakona i da se kod registracije stranka koje u svom imenu imaju „stranka prava“ ili „pravaški/ko“, postupalo protuzakonito, te ističe da je podnio Ministarstvu uprave zahtjev za donošenje rješenja o brisanju političkih stranaka, koje su registrirane nakon Hrvatske stranke prava – HSP, a u svom imenu imaju naziv „stranka prava“ ili „pravaški/ko.“

“Posljednji takav vjerodostojan slučaj bio je kada je Ministarstvo uprave 4. listopada 2016. godine donijelo rješenje kojim se odbija zahtjev Ivana Vilibora Sinčića podnesen u ime političke stranke pod nazivom Živi zid-Ivan Vilibor Sinčić, uz obrazloženje da u konkretnom slučaju naziv novoosnovane političke stranke sadrži dio naziva već registrirane političke stranke, te se također pozivaju na članak 11. Zakona o političkim strankama”, priopćio je HSP i poručio kako im je cilj konačno uvođenje reda na pravaškoj političkoj sceni, a sve pod krilaticom “HSP dom svih pravaša”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Bruna Esih: ‘Nikome još nismo dali podršku za nadolazeće predsjedničke izbore!’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska javna i politička scena u žeži je brujanja oko kandidata koji će ove godine ući u utrku za predsjedničke izbore, a sa svih strana cure informacije ‘tko će kome dati podršku’. Nastavno na to, danas se na Facebooku pojavila informacija kako će Bruna Esih, odnosno njezina stranka dati podršku Miroslavu Škori, koji će, kako stoje stvari, uskoro službeno potvrditi svoju kandidaturu te se uključiti u utrku za Pantovčak.

No, izgleda da te informacije  nisu točne. Radi se o neslužbenoj stranici koja pruža podršku gospođi Esih, no iza administracije stranice ne stoji stranka Neovisni za Hrvatsku, niti Bruna Esih. Zbog konfuzije koja je nastala, Esih je za Dnevno.hr potvrdila kako ona do sada nikome nije dala podršku za nadolazeće predsjedničke izbore.

“Radi se o stranici koju sam ja osobno već nekoliko puta prijavljivala policiji i Agenciji za zaštitu osobnih podataka te zbog koje smo već nekoliko puta imali probleme. Stranica ‘Podrška Bruni Esih’ nije naša službena stranica i ne znamo tko je administrator”, kazala je Esih.

Na pitanje koga će od kanididata podržati na nadolazećim izborima i planiraju li možda kandidirati nekoga iz svoje stranke, Bruna Esih je kazala:

“Nismo još donijeli odluku o tome jer se još nismo bavili time. Smatramo da nije još vrijeme, jer osim gospodina Milanovića, nitko od jačih kandidata još nije službeno objavio svoju kandidaturu, niti gospođa Kolinda Grabar – Kitarović pa niti gospodin Škoro. Do službenih potvrda kandidatura sve spada u rubriku nagađanja, pa sukladno tome ne želimo nikoga podržavati i unositi zbrku u biračko tijelo. Potporu do sada nikome nismo dali jer nas nitko nije tražio.”

Inače, stranka Neovisni za Hrvatsku trenutno aktivno radi na terenu kako bi oformili Županijske organizacije te spremni dočekali parlamentarne izbore.

“Aktivno radimo na terenu, evo baš danas putujem u Splitko-dalmatinsku županiju, a već u subotu smo u Zadarskoj. Želimo ojačati stranku u cijeloj Hrvatskoj. Za sada imamo pokrivene samo djelove Hrvatske, imamo uspostavljenih šest županijskih organizacija. Stranka ne može dobro funkcionirati dok nema pokrivenost u cijeloj Hrvatskoj, a to nam je izuzetno važno za parlamentarne izbore, jer ipak je na parlamentarnim izborima drugačiji sistem glasanja nego na Europskim izborima, gdje je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica”, kazala je Esih za Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Le Soir: Kandidati za predsjednika Komisije Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković?

Objavljeno

na

Objavio

Europski socijalisti i liberali snažno se protive kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci, koja sada traži nove kandidate, a među tim nedeklariranim kandidatima spominje se dvoje najviših hrvatskih dužnosnika Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković, piše u četvrtak belgijski dnevni list Le Soir.

Le Soir, koji važi za ugledan i ozbiljan list, piše pozivajući se na neimenovane izvore da EPP traži novog kandidata koji bi mogao dobiti širu podršku.

List dodaje da bi Michel Barnier bio kandidat koji bi mogao dobiti podršku za predsjednika Eruopse komisije, “ali da nijedan izvor nije spomenuo njegovo ime”.
“S druge strane, pojavilo se jedno ime: ime hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović”.

“Ime hrvatske predsjednice pojavilo se u posljednja 24 sata, kada je EPP pritisnut potrebom da napusti kandidaturu svog čelnika Manfreda Webera, pojačao potragu u svojim redovima. Šefica države od 2015., sa solidnim ministarskim iskustvom bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Oko nje je veći konsenzus nego oko premijera Plenkovića, koji se također spominje, ali ona ima nešto izraženiji nacionalistički profil”, navodi list.

Za Plenkovića list navodi da je “cijenjen među svojim kolegama”.
“Ali njega su šefovi država ili vlada iz EPP-a izabrali da ih predstavlja u tripartitnim pregovorima premijera o imenovanju čelnika, što je znak povjerenja. Mogao bi biti korisno i konsenzualno rješenje”, navodi list.

U slučaju da EPP dobije mjesto predsjednika Komisije, mjesto predsjednka Europskog vijeća pripalo bi liberalima, koji su se udružili sa zastupnicima izabranim na listi francuskog predsjednika Emmnuela Macrona, navodi Le Soir i dodaje da bi to mogao postati Charles Michel, vršitelj dužnosti belgijskog premijera. Socijalistima bi onda pripalo mjesto predsjednika Europskog parlamenta, koje bi onda na polovici mandata prepustili zelenima, zatim mjesto visokog predsjednika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te jedan važan ekonomski resor u Komisiji, piše Le Soir.

List dodaje da je riječ o vrlo nesigurnom scenariju, koji i sitnica može poremetiti.
Iako nije jako izgledno da bi netko od Hrvata mogao dobiti mjesto predsjednika Komisije, činjenica da se spominju čak dvoje hrvatskih kandidata može se protumačiti i kao izraz povjerenja u najnoviju članicu EU-a.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji se u četvrtak okupljaju na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Europska pučka stranka trenutačno drži tri od četiri najviše pozicije – iz njezinih redova su predsjednik Komisije, Europskog vijeć i Parlamenta, dok je mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku pripalo socijaldemokratima.

Sada se, međutim, situacija promijenila i Europska pučka stranka, relativno najveća u Europskom parlamentu, traži za sebe samo mjesto predsjednika Europske komisije, dok je ostale pozicije spremna prepustiti drugim strankama.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom na to da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komsije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred se Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spiteznkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisija, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se koncpetu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklararnih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.

(Hina)

 

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari