Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska sutra bira predsjednika ili predsjednicu

Objavljeno

na

Tko će biti predsjednik ili predsjednica Hrvatske, odlučit će sutra, u nedjelju, nešto manje od 3,8 milijuna hrvatskih birača na šestim predsjedničkim izborima od stjecanja neovisnosti.

Četvero kandidata

Biračku potporu za petogodišnji mandat traži četvero kandidata: aktualni predsjednik, SDP-ov Ivo Josipović, pravnik i glazbenik, HDZ-ova Kolinda Grabar Kitarović, bivša ministrica i diplomatkinja, ugledni liječnik Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) te Ivan Sinčić (Živi zid) politički aktivist i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti.

Ove se godine za Pantovčak natječe bitno manje kandidata – na prošlim predsjedničkim izborima, 2009., bilo ih je 12, a na pretprošlim 2005. godine 13. Manje kandidata bilo je samo na predsjedničkim izborima 1997. kada su se uz Franju Tuđmana natjecali Zdravko Tomac i Vlado Gotovac.

6360 biračkih mjesta

Za predsjednika, odnosno predsjednicu moći će se glasovati na svukupno 6350 biračkih mjesta, za Hrvatsku ih je određeno 6260, za inozemstvo 90.

Biračka mjesta u inozemstvu smanjena s 250 na 90

Broj biračkih mjesta u inozemstvu smanjen je s 250 na 90, glasovati se u nedjelju može samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Najviše je biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini (15) te u Njemačkoj (13).

Osim u Hrvatskoj, izbori za predsjednika Republike provest će se u još 50 država, što je pet manje u odnosu na izbore iz 2009. godine. Biračka mjesta nisu određena u Libiji (zbog ratnog stanja), Maleziji i Peruu (jer tamošnja predstavništva nisu ovlaštena obavljati konzularne poslove), u Siriji (prestalo sudjelovanje Oružanih snaga RH u mirovnoj misiji) te u Novom Zelandu (zatvoreno tamošnje predstavništvo).

Rekordan broj promatrača – njih 22 tisuće

Ipak, ovogodišnji su izbori rekordni po broju promatrača koji će ih pratiti – čak 22 tisuće, što je najviše u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa. Pet nevladnih udruga imat će 794 promatrača, ostali su promatrači političkih stranaka koje stoje iza četvero kandidata za predsjednika, odnosno predsjednicu države. S obzirom na 6350 biračkih mjesta, proizilazi da na svako prosječno ‘zapadaju’ po tri i pol promatrača.

U izbornoj administraciji bit će angažirano 41.436 osoba, od čega u biračkim odborima 38.100, a u izbornim povjerenstvima 3336.

Koliki će biti ukupni izborni troškovi znat će se nakon objave službenih rezultata. Za tada je, naime, Državno izborno povjerenstvo, ključno izborno tijelo, najavilo objavu podataka.

Većinski izborni sustav

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, odnosno za predsjednika ili predsjednicu bit će izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas).

Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, 11. siječnja 2015. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Josipu Perkoviću izrečena kazna od 30 godina

Objavljeno

na

Objavio

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu danas je odlučilo da će Josip Perković u Hrvatskoj izdržavati kaznu od 30 godina, s time da mu se uračunava vrijeme već provedeno u zatvoru. Odluku je priopćio sudac Ivan Turudić.

Perković je u Njemačkoj osuđen na doživotnu kaznu jer je kao pripadnik tajne službe u bivšoj državi u vrijeme komunizma sudjelovao u likvidaciji hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine blizu Münchena, piše večernji List

S obzirom na to da je jedan od uvjeta za izručenje Perkovića Njemačkoj temeljem europskog uhidbenog naloga prema odluci našeg Vrhovnog suda u siječnju 2014. bio da Perković “nakon pravomoćnosti odluke o kaznenoj sankciji bude vraćen u Republiku Hrvatsku radi izvršenja kaznene sankcije”, trebala je to biti rutinska, formalna odluka vijeća kojim predsjeda Ivan Turudić, sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Ali problem je što u nas nema doživotne kazne, a nema nikakve dvojbe da nitko ne može izdržavati kaznu težu nego što se može izreći po hrvatskim zakonima.

Prema našem Kaznenom zakonu najteža kazna koja se može izreći dugotrajna je kazna zatvora od 40 godina te iznimno za kaznena djela izvršena u stjecaju 50 godina zatvora.

Ova odluka ne odnosi se na Zdravka Mustača, za kojeg se još ne zna hoće li njegov slučaj rješavati sud u Velikoj Gorici ili u Varaždinu, jer je potonji odlučivao i o izručenju.

Perković i Mustač najvjerojatnije u siječnju u hrvatskom zatvoru!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Pume nastavljaju povijesnu hodnju prema Varaždinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u četvrtak, 13. prosinca 2018., nastavili su svoj put hodnjom od Našica do Varaždina, drugom etapom od Kutova do Slatine u dužini od 28 kilometara.

Dolaskom u Slatinu, pripadnici Puma zapalili su svijeću poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kod spomenika 136. brigadi Hrvatske vojske, priopćio je MORH

Hodnju u dužini od 184 kilometra koja simbolizira povratak Puma u Varaždin nakon deset godina i odvija se u sedam etapa, pripadnici Puma su započeli u srijedu, 12. prosinca iz vojarne 132. brigade Hrvatske vojske u Našicama.

Etape hodnje:

1. Našice – Kutovi (12.12.)

2. Kutovi – Slatina (13.12.)

3. Slatina – Virovitica (14.12.)

4. Virovitica – Đurđevac (15.12.)

5. Đurđevac – Koprivnica (16.12.)

6. Koprivnica – Ludbreg (17.12.)

7. Ludbreg – Varaždin (18.12.)

Završetak hodnje Puma predviđen je u utorak, 18. prosinca u vojarni 7. gardijske brigade Pume u Varaždinu, a na putu prema vojarni, Pume će proći kraj Spomen obilježja Puma u Varaždinu gdje će položiti crvenu ružu za sve poginule pripadnike 7. gardijske brigade Pume.

 

Povijesna hodnja Puma od Našica do Varaždina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari