Pratite nas

Hrvatska

Hrvatska sutra bira predsjednika ili predsjednicu

Objavljeno

na

Tko će biti predsjednik ili predsjednica Hrvatske, odlučit će sutra, u nedjelju, nešto manje od 3,8 milijuna hrvatskih birača na šestim predsjedničkim izborima od stjecanja neovisnosti.

Četvero kandidata

Biračku potporu za petogodišnji mandat traži četvero kandidata: aktualni predsjednik, SDP-ov Ivo Josipović, pravnik i glazbenik, HDZ-ova Kolinda Grabar Kitarović, bivša ministrica i diplomatkinja, ugledni liječnik Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) te Ivan Sinčić (Živi zid) politički aktivist i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti.

Ove se godine za Pantovčak natječe bitno manje kandidata – na prošlim predsjedničkim izborima, 2009., bilo ih je 12, a na pretprošlim 2005. godine 13. Manje kandidata bilo je samo na predsjedničkim izborima 1997. kada su se uz Franju Tuđmana natjecali Zdravko Tomac i Vlado Gotovac.

6360 biračkih mjesta

Za predsjednika, odnosno predsjednicu moći će se glasovati na svukupno 6350 biračkih mjesta, za Hrvatsku ih je određeno 6260, za inozemstvo 90.

Biračka mjesta u inozemstvu smanjena s 250 na 90

Broj biračkih mjesta u inozemstvu smanjen je s 250 na 90, glasovati se u nedjelju može samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Najviše je biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini (15) te u Njemačkoj (13).

Osim u Hrvatskoj, izbori za predsjednika Republike provest će se u još 50 država, što je pet manje u odnosu na izbore iz 2009. godine. Biračka mjesta nisu određena u Libiji (zbog ratnog stanja), Maleziji i Peruu (jer tamošnja predstavništva nisu ovlaštena obavljati konzularne poslove), u Siriji (prestalo sudjelovanje Oružanih snaga RH u mirovnoj misiji) te u Novom Zelandu (zatvoreno tamošnje predstavništvo).

Rekordan broj promatrača – njih 22 tisuće

Ipak, ovogodišnji su izbori rekordni po broju promatrača koji će ih pratiti – čak 22 tisuće, što je najviše u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa. Pet nevladnih udruga imat će 794 promatrača, ostali su promatrači političkih stranaka koje stoje iza četvero kandidata za predsjednika, odnosno predsjednicu države. S obzirom na 6350 biračkih mjesta, proizilazi da na svako prosječno ‘zapadaju’ po tri i pol promatrača.

U izbornoj administraciji bit će angažirano 41.436 osoba, od čega u biračkim odborima 38.100, a u izbornim povjerenstvima 3336.

Koliki će biti ukupni izborni troškovi znat će se nakon objave službenih rezultata. Za tada je, naime, Državno izborno povjerenstvo, ključno izborno tijelo, najavilo objavu podataka.

Većinski izborni sustav

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, odnosno za predsjednika ili predsjednicu bit će izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas).

Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, 11. siječnja 2015. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Anušić: Dogovoren nastavak izgradnje 5C koridora u punom profilu autoceste

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić (HDZ) izvijestio je u četvrtak kako je dogovoren nastavak izgradnje hrvatskog dijela međunarodnog prometnog 5C koridora, dionice od Osijeka do Belog Manastira, i to u punom profilu autoceste.

Odgovarajući na vijećnička pitanja tijekom sjednice Županijske skupštine, Anušić je kazao kako je prije 20-tak dana, na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrima prometa, financija te predstavnicima Hrvatskih autocesta (HAC) dogovoren nastavak izgradnje koridora, odnosno te dionice duge 24,5 kilometara, čija se vrijednost procjenjuje na 696 milijuna kuna.

Kazao je kako je projektna dokumentacija za tu dionicu završena te slijedi odabir izvođača radova. Izgradnja će se financirati iz državnog proračuna, a rok završetka je dvije godine, rekao je.

Očekuje se da će mađarska strana u tome roku završiti svoju dionicu 5C koridora i doći do granice s Hrvatskom. Bitno je da će se 5C koridor nastaviti graditi u punom profilu auto-ceste jer, istaknuo je, u vrijeme Vlade premijera Zorana Milanovića (SDP) taj je koridor bio ne samo preprojektiran u brzu cestu, već i “maknut” kao nešto što ne treba graditi.

Dodao je kako za dionicu od Belog Manastira do granice s Mađarskom u duljini od pet kilometara još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i nije završena projektna dokumentacija, pa se očekuje da bi ta dionica trebala biti završena 2021. ili 2022. godine.

Skupština je prihvatila prijedlog odluke o utvrđivanju Dana nacionalnih manjina Osječko-baranjske županije, koji će se obilježavati svake godine zadnje subote u svibnju.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine dožupan Goran Ivanović (HDZ) podsjetio je da Županija ima 22 nacionalne manjine, ocijenivši kako bi utvrđivanje ovoga dana, koji bi okupio sve nacionalne manjine na ovom prostoru, bila dobra odluka, koja bi ljestvicu tolerancije podigla na višu razinu. Želimo biti prva županija u Hrvatskoj koja će imati svoj dan nacionalnih manjina i smatramo da to može biti primjer i drugima, poručio je Ivanović obrazlažići prijedlog.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predstavljen projekt kojim će kompleks Ureda predsjednice biti smanjen za 700 tisuća metara četvornih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Uredu predsjednice Republike u srijedu je predstavljen projekt ustupanja Gradu Zagrebu, odnosno na korištenje građanima šume Pantovčak veličine 700 tisuća metara četvornih, a Kolinda Grabar-Kitarović tom je prilikom priznala da nije ispunila predizborno obećanje o preseljenju Ureda, ali i ocijenila da je kroz svoj rad ispunila sve one razloge zbog kojih ga je željela premjestiti.

“U pravu ste. Jednostavno, tada nisam mogla zamisliti da država ne može osigurati odgovarajući zamjenski objekt za sjedište Ureda predsjednice. Dakle, to nije ispunjeno”, odgovorila je Grabar-Kitarović na pitanje novinara je li današnja prezentacija priznanje da nije ispunila predizborno obećanje i da je pogriješila.

Priznajem svoju pogrešku, kazala je predsjednica te potom podsjetila na motive koji su je vodili da najavi premještanje Ureda, što “ne treba shvatiti kao relativiziranje priznanja”, a za koje smatra da ih je ipak ispunila kroz svoj rad.

Prvi je razlog bila njezina želja da bude bliže građanima, a to je, ocjenjuje, uspjela kroz izmještanje svoga Ureda u sjedišta županija.

Drugi je razlog bilo smanjenje troškova što je, ističe, također napravljeno jer su troškovi Ureda smanjeni za 10 posto na godišnjoj razini (prošle godine izvršenje je bilo 35 milijuna kuna, od paniranih 41 milijun kuna). Nakon što Zagreb dobije šumu, dodala je, ti će troškovi biti dodatno smanjeni.

Smanjen je i broj dužnosnika, što je bio treći razlog za njezinu najavu preseljenja Ureda. I to je ispunjeno jer je njihov broj de facto prepolovljen, a smanjen je i ukupan broj zaposlenih u Uredu, a da nitko nije dobi otkaz, navela je predsjednica.

Četvrti je razlog bio želja da se Pantovčak otvori građanima, a to se ostvaruje ovim projektom, dodaje predsjednica te navodi da je smanjen i broj pripadnika Počasno-zaštitne bojne koji osiguravaju njezin Ured.

Prema elaboratu koji treba biti napravljen, kompleks Ureda predsjednice smanjio bi se na 250 tisuća metara četvornih, a preostalih 700 tisuća metara četvornih vraća se na upravljanje Ministarstvu državne imovine, odnosno ugovorom će biti ustupljeno Gradu Zagrebu na 50 godina.

Predstojnica Ureda predsjednice Anamarija Kirinić podsjetila je na hodogram događanja koja su rezultirale današnjom prezentacijom koja je završetak procesa optimizacije kompleksa Ureda predsjednice.

Od odluke o pokretanju postupka određivanja sjedišta Ureda, imenovanja Povjerenstva za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda temeljem čije je analize utvrđeno da država nema ni jednu nekretninu koja bi zadovoljavala potrebne kriterije, do zaključka Povjerenstva o zadržavanju sjedišta Ureda na postojećoj lokaciji.

Nakon toga nastavljeno je s radom na daljnjoj optimizaciji kompleksa, kazala je Kirinić, a Ministarstvo državne imovine izradit će parcelacijski elaborat kojim će se izuzeti dio nekretnina, onih koje nisu nužne za normalno funkcioniranje Ureda predsjednice.

Ministar državne imovine Goran Marić ističe da će ovim projektom za gotovo tri četvrtine biti smanjen opseg korištenja prostora za potrebe Ureda predsjednice.

“Ministarstvo će u suradnji s Gradom Zagrebom do kraja godine dati na korištenje za potrebe parka prirode Pantovčak 700 tisuća metara četvornih, a do tada će biti izrađen prijedlog parcelacijskog elaborata te projekt ograde koja će razgraničiti zemljište parka prirode i zemljište Ureda”, kazao je.

Izrazivši zadovoljstvo rješenjem, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako će njega “„opet zapasti da dela”. “Tu šumu treba urediti. Idemo delat. Čim budemo dobili papir idemo urediti park”, rekao je te ustvrdio da će to biti najljepša šuma-park u Europi.

Želja je predsjednice da se park za građane otvori već do kraja godine, za Advent, a oprezniji je zagrebački gradonačelnik koji kaže da je najrealnije očekivati da će prostor biti otvoren s početkom proljeća.

Građani će taj prostor moći koristiti besplatno, potvrdili su oboje, a Bandić je to prokomentirao riječima „pa ne možemo sve naplaćivati”.

Riječ je, ističe predsjednica, o novom zelenom srcu u gradu Zagrebu danom na korištenje građanima.

“Držim da se upravo ta otvorenost prema građanima koju toliko zastupam i zagovaram, a nadam se pokazujem i svojim dijelom, ostvari i davanjem park šume Pantovčak na javnu uporabu”, poručila je.

(Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati